Kroz vrijeme

08.07

1497. – Vasco da Gama, portugalski pomorac i istraživač, krenuo je na prvo direktno putovanje iz Europe prema Indiji.

1809. – Rođen je književnik i jezikoslovac Ljudevit Gaj (slika), autor pjesme “Još Horvatska ni propala” i vođa Hrvatskoga narodnoga preporoda.

1979. – Jewitt i Danielson otkrili su Jupiterov satelit Adrasteju.

1987. – U Zagrebu je počela 14. Ljetna univerzijada.

22.05

imendani: Helena, Jela, Milan, Renata; Međunarodni dan biološke raznolikosti; Dan državnosti u Jemenu

 

1859. – Rodio se britanski književnik Arthur Conan Doyle , tvorac Sherlocka Holmesa.

1960. – Dogodio se Veliki čileanski potres jačine 9,5 stupnjeva po Richteru, najjači potres ikad izmjeren.

1992. – Hrvatska je primljena u Ujedinjene narode.

1996. – Prvi numerirani asteroid Zvjezdarnice Višnjan  nazvan je 7364 Otonkučera po Otonu Kučeri.

18.05

imendani: Erik; Međunarodni dan muzeja

 

1711. – U Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik, svestrani učenjak i humanist.

1920. – U Wadowicama je rođen Karol Jozef Wojtyla, koji će 1978. postati papa Ivan Pavao II.

1941. – Potpisani su Rimski ugovori kojima je Nezavisna Država Hrvatska ustupila Italiji veći dio Dalmacije.

1944. – U bitci kod Monte Cassina, u kojoj je poginulo 20 000 ljudi, Saveznici su pobijedili vojne postrojbe Trećega Raicha.

16.05

 

1929. – Održana je prva dodjela Oscara u Hollywoodu

1966. – Objavljen je Dylanov Blonde on Blonde, prvi dvostruki glazbeni album u povijesti.

12.05

                   Dan sv. Leopolda Mandića; Međunarodni dan medicinskih sestara

Sveti Leopold Mandić (Herceg-Novi, Boka Kotorska, 12. svibnja 1866. – Padova, 30. srpnja 1942.), drugi kanonizirani hrvatski, svetac Rimokatoličke Crkve, svećenik, kapucin, poznati ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana.

1884. – U Pragu je umro češki skladatelj Bedřich Smetana, autor popularne simfonijske pjesme Vltava.

 

1926. – U Lenjingradu je praizvedena Prva simfonija ruskog skladatelja Dmitrija Šostakoviča.

1967. – Britanski sastav Pink Floyd održao je u dvorani Queen Elizabeth Hall u Londonu prvi kvadrofonijski  rock koncert u povijesti.

10.05

1497. – Talijanski moreplovac Amerigo Vespucci krenuo je na prvo putovanje u Novi svijet, koji će dobiti njegovo ime

1857. – Izbio je Indijski ustanak 1857. protiv britanske vlasti, koji je nakon godinu dana ratovanja ugušen u krvi

1869. – Dovršena je transkontinentalna pruga koja je povezala istočnu i zapadnu obalu SAD-a

09.05

              Dan Europe

                       obilježava se 9. svibnja svake godine. Naime, 9. svibnja 1950. Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske predstavio je svoj prijedlog formiranja                                                       Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao “Schumanova deklaracija“, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija.

                       Danas se deveti svibnja, uz himnu i zastavu, uzima kao europski simbol. Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine donijelo je odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava                           kao “Dan Europe”.

                       Dan Europe je prilika za aktivnosti i festivale koji Europu približavaju njenim građanima. Za posjetitelje su tog dana sve institucije Europske unije otvorene. Slogan pratećih akcija                               svake godine određuje zemlja koja je u tom razdoblju predsjedavajuća Europske unije.

08.05

Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu, Svjetski dan Crvenog križa

 

1794. – Revolucionarni teror proglasio je francuskog kemičara Antoinea Lavoisiera izdajicom te ga je osudio i giljotinirao u jednom danu.

1898. – Rodio se kardinal i blaženik Alojzije Stepinac, velikan crkve u Hrvatskoj.

1944. – U Topuskom je započelo Treće zasjedanje ZAVNOH-a.

1984. – Radio 101 je pod imenom “Omladinski radio” započeo s radom kao službeni radio Saveza socijalističke omladine općine Trešnjevka.

07.05.

1840. – U Votkinsku je rođen Petar Iljič Čajkovski, jedan od najpoznatijih ruskih skladatelja, autor popularnog baleta Labuđe jezero

1824. – U Beču je praizvedena Deveta simfonija slavnoga njemačkoga skladatelja Ludwiga van Beethovena.

04.05.

 

           Svjetski dan astme, Međunarodni dan vatrogasaca

1900. – Rodio se kipar Antun Augustinčić, slavni autor monumentalnih spomenika.

1919. – Studentski bunt u Pekingu zbog Versajskog ugovora bio je prvi korak prema nezavisnosti Kine.

1929. – U Bruxellesu se rodila Audrey Hepburn , filmska i kazališna glumica nagrađena Oscarom, manekenka i humanitarka.

Audrey Hepburn

1980. – U Ljubljani je umro Josip Broz Tito, hrvatski i jugoslavenski političar, državnik i vođa Komunističke partije Jugoslavije.

 

 

                                  Josip Broz Tito (Kumrovec, 7. maja 1892. – Ljubljana, 4. maja 1980.), jugoslavenski revolucionar, vojskovođa i državnik. Smatra se jednom od najvažnijih ličnosti 20. vijeka i                                          uopće povijesti na prostorima bivše Jugoslavije.

Bio je lider Komunističke partije Jugoslavije od 1937. do 1980, vođa Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije od 1941. do 1945, te doživotni predsjednik

Socijalističke federativne republike Jugoslavije od 1953. do 1980. godine. Jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih.

03.05.1616

William Shakespeare (Stratford na AvonuEngleska26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara. Djela su mu prevedena na sve jezike svijeta.

Tragedije

  1. Romeo i Julija (Romeo and Juliet; 1593.)
  2. Tit Andronik (Titus Andronicus; 1594.)
  3. Julije Cezar (Julius Caesar; 1599.)
  4. Troilo i Kresida (Troilus and Cressida; 1601. – 1602.)
  5. Hamlet (1602.)
  6. Otelo (Othello; 1604.)
  7. Kralj Lear (King Lear; 1605.)
  8. Macbeth (1606.)
  9. Antonije i Kleopatra (Antony and Cleopatra; 1607.)
  10. Koriolan (Coriolanus; 1608.)
  11. Timon Atenjanin (Timon of Athens; 1608.)
  12. Cymbeline (Cymbeline; 1610.)

Komedije

  1. Uzaludni ljubavni trud (Love’s Labour’s Lost; 1590.)
  2. Dva plemića iz Verone (The Two Gentlemen of Verona; 1591.)
  3. Komedija zabuna (The Comedy of Errors; 1593. – 1594.)
  4. San Ivanjske noći (A Midsummer Night’s Dream; 1594.)
  5. Mletački trgovac (The Merchant of Venice; 1595.)
  6. Ukroćena goropadnica (The Taming of the Shrew; 1596.)
  7. Mnogo vike ni za što (Much Ado About Nothing; 1599.)
  8. Vesele žene vindsorske (The Merry Wives of Windsor; 1599.)
  9. Na Tri kralja ili kako hoćete (Twelfth Night, or What You Will; 1599. – 1600.)
  10. Kako vam drago (As You Like It; 1600.)
  11. Sve je dobro što se dobro svrši (All’s Well That Ends Well; 1602. – 1604.)
  12. Mjera za mjeru (Measure for Measure; 1604.)
  13. Periklo (Pericles, Prince of Tyre; 1608.)
  14. Zimska priča (The Winter’s Tale; 1610.)
  15. Oluja (The Tempest; 1611.)
  16. Dva plemenita rođaka (Two Noble Kinsmen; 1634.)

Povijesne drame (historije)

  1. Henrik VI. (Henry VI; 1591.)
  2. Rikard III. (Richard III; 1593.)
  3. Rikard II. (Richard II; 1594.)
  4. Kralj Ivan (King John; 1594.)
  5. Henrik IV. (Henry IV; 1596. – 1597.)
  6. Henrik V. (Henry V; 1599.)
  7. Henrik VIII. (Henry VIII; 1612.)

Pjesme

  1. Venera i Adonis (Venus and Adonis; 1593.)
  2. Silovanje Lukrecije (The Rape of Lucrece; 1594.)
  3. Strastveni hodočasnik (The Passionate Pilgrim; 1599.)
  4. Feniks i kornjača (The Phoenix and the Turtle; 1601.)
  5. Ljubavnikov prigovor (A Lover’s Complaint; 1609.)
  6. Soneti (Shakespeare’s Sonnets; 1609.)

02.05.1519

Leonardo da Vinci (Vinci, Italija15. travnja 1452. – AmboiseFrancuska2. svibnja 1519.) bio je talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.

Ukratko, najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka – višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Osim u umjetnosti, dao je doprinose anatomijibotanicigeologijimatematiciopticimehaniciastronomijihidrauliciniskogradnji, tehnici proizvodnje oružja, urbanistici.

Njegove Posljednja večera (1495.–97.) i Mona Lisa (1503.–06.) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena. Leonardo da Vinci bio je prvi umjetnik koji je afirmirao tehniku slikanja sfumato, a posebno je vidljiva na njegovim remek-djelima.

U vrijeme humanizma i renesanse, svestranost je bila visoko postavljena kvaliteta, no nije bez razloga bila rijetka. Leonardova svestranost bila je njegova duhovna snaga, koja je u njemu generirala neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio čovjekovo najviše osjetilo zato što vid sam pretvara činjenice u iskustva, odmah, korektno, i sa sigurnošću. To znači da svaki promatrani fenomen postaje predmet znanja. Saper vedere (“znati kako vidjeti”) postaje glavna tema njegovih proučavanja čovjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost sezala je u svako područje u kojem se koristilo grafičko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt, ali i inženjer. Njegov veličanstven intelekt, neuobičajena snaga opservacije, te majstorstvo crtanja vodili su ga u promatranje same prirode, koju je proučavao metodično i konzistentno, pri čemu su umjetnost i znanost bile jednako zastupljene.

Leonardovo je djelo sažetak toga izvanrednog perioda ljudske povijesti koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikog kulturnog napretka i velikih projekata. Leonardova djela odraz su čovjeka toga doba, onoga što je osjećao i činio, strojeva koje je gradio kako bi moglao podizati crkve, palače, zamkove; strojeve za vođenje rata, za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba čija je dostupnost bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, još važnije, Leonardovi izumi svjedoče tko je i što on bio – čovjek kojeg je oblikovao najomiljeniji i najstimulativniji grad toga doba, Firenca.

Njegove ideje sadržane su u više od 6.000 Leonardovih zapisa.

 

 

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.