fbpx

Karlo Ressler: Odlučno trebamo odbaciti ideju da svatko ima pravo dobiti azil i pravo na život u EU. Migracije ne trebaju biti stihijske, kroz šumu, pod okriljem noći

Europski parlament i Vijeće EU-a u utorak su postigli povijesni dogovor o novom sedmogodišnjem proračunu, ali i planu za oporavak Europe nakon pandemije koronavirusa. Plan za oporavak težak je 750 milijardi eura, a na njega računa i Hrvatska, kojoj su na raspolaganju 24 milijarde eura. Kako najbolje iskoristiti taj novac, koja je bila uloga Europskog parlamenta u donošenju budžeta i što on znači hrvatskim građanima, u intervjuu nam je otkrio HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler

Karlo Ressler radi u Parlamentu EU-a i kao izvjestitelj u sjeni za proračun, ali puno svojeg vremena posvećuje i unutarnjoj politici, točnije nezakonitim migracijama, čije je sprječavanje, kako kaže, od strateškog značenja za Hrvatsku i Europu:

‘Moramo biti humani prema ljudima koji sa svojim obiteljima bježe od ratnih sukoba, jednako kao što je Hrvatska bila prema stotinama tisuća prognanika i izbjeglica koje je zbrinula 1990-ih. Ali moramo i odlučno odbaciti ideje da svatko ima pravo dobiti azil i pravo na život u Europskoj uniji. Nema’, kaže nam Ressler i poručuje SDP-ovim europarlamentarcima da prestanu bježati od rasprave dok njihovi kolege iz kluba u Parlamentu sustavno blate hrvatsku policiju lažnim optužbama.

Pandemija koronavirusa obilježit će ovaj saziv Europarlamenta. Što je EP sve poduzeo kako bi olakšao borbu protiv virusa, koje su mjere predložene, koje donesene?

Sve druge teme naglo su prešle u drugi plan u Europskom parlamentu otkada je uoči proljeća postalo jasno koliko će biti teške gospodarske i zdravstvene posljedice uzrokovane pandemijom Covida-19. Nakon prvih dana nesnalaženja u području zdravstva, za što su prvenstveno odgovorne države članice, Europska unija je za vrijeme hrvatskog predsjedanja osigurala zajedničku nabavu medicinske opreme, financijsku pomoć zdravstvenim sustavima najugroženijih država, a onda i stvaranje najvećeg zdravstvenog programa do sada – EU za zdravlje.

Što je napravljeno na ekonomskom planu, kada će zaživjeti paket oporavka i što po vama Hrvatska treba napraviti s 24 milijarde eura, koliko joj je na raspolaganju?

Ključne europske mjere su gospodarske jer u tome Europa može i mora postići najviše. Dogovaraju se zadnji detalji ogromnog paketa oporavka, snažnog gospodarskog impulsa od dodatnih 750 milijardi eura, uz Višegodišnji financijski okvir od oko 1100 milijardi – prioriteti, pravila korištenja, obveze za korisnike i države članice. Oslobođeno je milijardu eura za osiguranje likvidnosti za mala i srednja poduzeća, a državama članicama je stavljeno 100 milijardi eura u obliku zajmova za pokrivanje troškova nacionalnih programa rada sa skraćenim radnim vremenom i za smanjenje nezaposlenosti. Nažalost, čini se da će kriza biti dublja i dugotrajnija nego što se prvotno očekivalo. Za nas je ključno osigurati što bolju polaznu točku, povoljnija pravila za korištenje više od 24 milijarde eura, koliko će Hrvatskoj biti na raspolaganju, za osnaživanje i hvatanje koraka s razvijenijim europskim državama. Moramo iskoristiti veliku priliku, prije svega kroz digitalnu transformaciju.

 
 

Što znače dobre vijesti iz Bruxellesa? Ressler: Velika prilika za nastavak reformi; Borzan: Taj novac nismo dobili, on se nama nudi! Još nije sve gotovo8komentara

 

Kako je vama osobno pandemija utjecala na rad u EP-u – putujete li uopće u Bruxelles otkad je buknula zaraza ili većinu posla obavljate iz Zagreba? Koliko vam je teško raditi na takvoj udaljenosti i kakve to izazove donosi u životu europarlamentarca?

Posljednja tri tjedna radim iz Zagreba, a preporuka je da ne putujemo u Bruxelles. Belgija ima velik broj zaraženih, hospitaliziranih i preminulih, a obolio je i dio kolega zastupnika i zaposlenika Parlamenta. Svakom tko se barem jednom spajao na videosastanak putem Zooma jasno je da je jednostavnije raditi uživo, osobito ako se radi o zahtjevnim pregovorima kakvima svjedočimo. Teško je osigurati i simultani prijevod, na što svi zastupnici imaju pravo, pa se i zbog toga znaju otkazati ili otežati pregovarački sastanci. Tako da rad od kuće teško može nadomjestiti uobičajen način rada, kada svakog tjedna putujemo u Bruxelles. Ipak, zahvaljujući digitalnoj tehnologiji, moguće je sudjelovati na sastancima, razgovarati s kolegama, glasati, a odnedavno i govoriti na plenarnim sjednicama iz Ureda Europskog parlamenta u glavnim gradovima, pa tako i iz Zagreba. Slično kao i ostala predstavnička tijela, u ovakvoj izvanrednoj situaciji Europski parlament pokušava osigurati neometan rad i nužan demokratski nadzor. Rad nije stao, ali je poprilično otežan.

Zastupnici su nedavno prihvatili vašu posebnu proračunsku liniju za pomoć turizmu od 43 milijuna eura. Što ta mjera znači za europski i hrvatski turizam i na što će novac biti potrošen?

Turizam je jedan od najpogođenijih europskih sektora, na koji otpada velik dio BDP-a u više zemalja članica, uključujući Hrvatsku. Turistička mjesta su i u Hrvatskoj ove godine bila praznija nego inače, ali smo u usporedbi sa Španjolskom, Italijom i Grčkom imali puno bolju turističku sezonu zbog pravovremene intervencije. To je jasno i europskim kolegama koji dolaze iz tih država. Dosta je lakše osigurati epidemiološke mjere u proizvodnji, nego u ugostiteljstvu i turističkom sektoru. Jasno je da će posljedice krize biti asimetrične. Imat će teže učinke za određene države, mlade generacije i grane gospodarstva. Turizam zato zaslužuje posebnu proračunsku stavku, koju bi se potom trebalo i financijski osnaživati. Posebna proračunska linija za turizam, koju sam predložio i koja je dobila potporu moje političke skupine EPP, a onda je i uključena u poziciju Europskog parlamenta, ranije nije postojala i nadam se da će se o tome postići dogovor s Vijećem.

Ranije ove godine postali ste izvjestitelj u sjeni Europske pučke stranke za proračun EU-a za 2021. godinu. Objasnite nam što točno radi izvjestitelj u sjeni, koji su vam zadaci?

U ime najvećeg kluba zastupnika pregovaram o 167 milijardi eura vrijednom europskom proračunu za 2021. godinu s izvjestiteljem Pierreom Larrouturouom (S&D, Francuska). To mi je trenutno najvažnija parlamentarna zadaća koja uzima najviše vremena jer je potrebno utvrditi poziciju pučana po svim područjima proračuna – od programa poticanja zapošljavanja, podrške malim i srednjim poduzećima, preko ulaganja u digitalizaciju, znanost, inovacije, istraživanje i zelene politike, do financiranja svih europskih tijela i vanjskih odnosa. Posao podrazumijeva intenzivnu komunikaciju i pregovore o konkretnim iznosima proračunskih stavki s kolegama koji prate pojedine javne politike, cijelim nizom europskih agencija kojima je bitno osigurati adekvatno financiranje te usklađivanje prioriteta s drugim političkim grupama. To je zahtjevna dužnost, ali je jako konkretno i pruža neprocjenjiv uvid i mogućnost utjecaja na to da se svaki euro europskih sredstava utroši što kvalitetnije.

Koje su glavne specifičnosti prvog proračuna EU-a u kojem ne sudjeluje Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita – je li bilo kakvih dramatičnih promjena u odnosu na prijašnje godine i koliko je na njegovo formiranje utjecala pandemija?

U kontekstu zdravstvene i gospodarske krize bez presedana za cijelu Europu, s poprilično sumornim izgledima i za ostatak ove godine i neizvjesnost u sljedećoj, ključan cilj proračuna za 2021. je solidarnost prema onima kojima je najpotrebnija pomoć. Zato će prvi proračun nakon početka globalne pandemije i izlaska jednog od najvećih uplatitelja, Ujedinjenog Kraljevstva, uz EU-a biti izrazito bitan dio oporavka. To se osobito odnosi na osnaživanje zdravstvenih sustava te podršku malim i srednjim poduzetnicima da opstanu, održe gospodarsku aktivnost i očuvaju radna mjesta. Pregovori se paralelno odvijaju i usko su povezani s pregovorima o Višegodišnjem financijskom okviru, što također komplicira donošenje. Važna su dodatna izdvajanja za digitalizaciju od 1,3 milijarde kroz program Digitalna Europa. Za razliku od nacionalnih proračuna, samo sedam posto ukupnog iznosa ide za administraciju. Nakon što usvojimo poziciju Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici kreću pregovori s Vijećem Europske unije, a dogovor se očekuje sredinom prosinca.

 

Postali ste i izvjestitelj o Fondu solidarnosti Europske unije – koja su vaša zaduženja po tom pitanju i što ste napravili po pitanju obnove Zagreba nakon katastrofalnog potresa? Je li bilo puno rasprave o potresu u Parlamentu, koliko se novca može dobiti za obnovu i ima li u planu kakvih novih instrumenata?

Ljetos smo zaprimili prvu isplatu, predujam od 89,9 milijuna eura, a slijedi ostatak europske pomoći za posljedice razornog potresa u Zagrebu i okolici. Prošloga tjedna sam na Odboru za proračun podržao mobilizaciju bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti EU-a. Desetak jezivih sekundi preokrenulo je živote brojnih obitelji, pa tako i moje. Izvješće na kojem sam radio imalo je kao cilj revidirati i unaprijediti primjenu Fonda solidarnosti kako bi pogođeni prirodnim katastrofama brže i jednostavnije dobili sredstva. Parlament predlaže i da se iznos Fonda udvostruči, točnije podigne na otprilike milijardu eura godišnje. Sa 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije, koliko će dobiti, Hrvatska neće moći u cijelosti financirati revitalizaciju nakon potresa, ali će to biti važan dio u dugotrajnoj obnovi obiteljskih kuća, stanova i zaštićene povijesne jezgre te vrijedna pomoć nacionalnim i lokalnim sredstvima.

U kontekstu proračuna Europske unije, kako biste prosječnom građaninu objasnili koja je uloga Europskog parlamenta pri njegovu donošenju i što bi po vama uopće Europski parlament trebao predstavljati našim sugrađanima?

Ovih dana su mnogi pažljivo pratili što za rezultat američkih predsjedničkih izbora znači veći izlazak birača u predgrađima Milwaukeeja ili kako su glasali latino birači na Floridi. Rad Europskog parlamenta i europska politika ne prate se tako pozorno iako imaju neposredniji i puno snažniji učinak na život u Hrvatskoj. Kao jedino izravno izabrano europsko tijelo, Parlament bi trebao biti najbliži građanima.

Donošenje proračuna i europskog zakonodavstva dvije su najvažnije nadležnosti Europskog parlamenta, izborene u proteklih tridesetak godina. Parlament odlučuje u što će se ulagati europska sredstva i kako će se urediti pravila koja uvelike uređuju poslovanje i život svih europskih građana. Parlament inzistira na programima koji imaju najveću dodanu vrijednost za građane, od potpore malim i srednjim poduzetnicima i razmjene studenata do istraživanja i razvoja te poboljšanja digitalne infrastrukture i pristupa brzom internetu. Moja je odgovornost da hrvatska perspektiva i interesi budu zastupljeni u raspravama i dokumentima.

Postoje dvije vrste zastupnika. S jedne strane, zastupnici koji svojim radom utječu na donošenje propisa kroz odbore u kojima djeluju. To je zahtjevno, traži dobru pripremu, ulaženje u dubinu i angažman. S druge strane, iz svake države članice dolazi i dio zastupnika kojima pravi parlamentarni rad nije u fokusu, nego su usmjereni na performanse koji mogu biti više ili manje zanimljivi, ali nemaju baš nikakvog utjecaja na politike i zbog njih se u Hrvatskoj neće živjeti bolje. Uvjeren sam da građani u konačnici prepoznaju tu razliku.

 

Osim proračunom, u Europskom parlamentu bavite se unutarnjim poslovima. Kako u tom kontekstu komentirate česte napade na Hrvatsku, kojoj se zamjera ‘preoštar’ odnos prema nezakonitim migrantima?

Nastavit će se takvi napadi na Hrvatsku u Europskom parlamentu, ali ne smijemo popustiti orkestriranim političkim pritiscima i tome ću se i dalje čvrsto i s argumentima suprotstavljati. Moramo biti humani prema ljudima koji sa svojim obiteljima bježe od ratnih sukoba, jednako kao što je Hrvatska bila prema stotinama tisuća prognanika i izbjeglica koje je zbrinula 1990-ih. Ali moramo i odlučno odbaciti ideje da svatko ima pravo dobiti azil i pravo na život u Europskoj uniji. Nema.

Kako ocjenjujete hrvatsku sigurnosnu politiku na granicama i što biste napravili da je poboljšate – trebaju li nam strože mjere?

Migracije ne smiju biti stihijske, nekontrolirane, ne smiju se događati izvan graničnih prijelaza, kroz šumu, pod okriljem noći. Imamo odgovornost zaštititi vanjsku granicu, provjeriti ima li osoba pravo ostati ili pokušava zloupotrijebiti sustav međunarodne zaštite. Sjetite se, primjerice, priče o navodnim stolnotenisačima iz Nigerije. Previše je zlouporaba sustava. Posebno beskompromisni moramo biti prema krijumčarima i trgovcima ljudi koji pokušavaju profitirati na patnji najranjivijih. Nije lak zadatak danonoćno štititi najdužu kopnenu granicu Europske unije, pa i sa 6500 policajaca. Možemo biti ponosni na rad hrvatske policije. Zato nije dobro da zastupnici SDP-a bježe od rasprave i okreću glavu dok kolege iz njihovog kluba sustavno blate Hrvatsku lažnim optužbama jer ne dopuštamo ilegalne migracije. Ovo je pitanje od strateškog značenja za Hrvatsku.

 

Prije nekoliko tjedana Europska komisija predstavila je prijedlog novog Pakta za azil i migracije. Koji je vaš komentar na prijedlog i što je relevantno za Hrvatsku?

To je pokušaj izlaska iz dugogodišnje pat-pozicije oko teškog pitanja s kojim se moramo suočiti. Više nitko ne smije zatvarati oči pred raspravom o migracijama jer je to pitanje od strateškog značenja za Europu. Za razliku od 2015., danas postoji svijest da je potrebno, ali i moguće zaštititi vanjsku granicu te spriječiti ilegalne migracije. To je važno za Hrvatsku i dobro je da se to vidi i u prijedlogu. Migracije nisu pitanje samo nekoliko država članica koje su najpogođenije zbog svog geografskog položaja, nego traže zajedničko europsko rješenje. Prijedlog je dobar početak, ali tek sada predstoje pregovori o bitnim detaljima.

Komentar na američke izbore?

Sjedinjene Američke Države i Europska unija moraju graditi snažno strateško partnerstvo. To je posebno očito kada se ubrzano mijenjaju geopolitički odnosi snaga uslijed tehnoloških i demografskih promjena, produbljenih globalnom pandemijom. Niti SAD niti Europa trenutno ne izgledaju kao pobjednici takvih transformacija, a ovaj izazov dočekat će novoizabranog predsjednika SAD-a Joea Bidena i njegovu administraciju. Ekstremna polarizacija američkog društva je i opomena za Europu koliko je opasno kada ne postoji zajednički prostor otvorene rasprave u kojoj se sučeljavaju argumenti, nego se politika svodi na etiketiranje protivnika. Hrvatska i nakon izbora treba kvalitetnu suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ponajviše kroz sigurnosni aspekt, ali i kroz gospodarstvo, energetiku i turizam. Pred nama je i ulazak u bezvizni režim putovanja, u sklopu kojeg smo napravili puno pomaka u odnosima sa Sjedinjenim Državama. Unatoč tome što je proces vizne liberalizacije za hrvatske građane usporila pandemija, uvjeren sam kako će uskoro uživati jednaka prava kao i ostali građani Europske unije.

Izvor : Tportal.hr

0 0 vote
Article Rating
Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Austrija foto

Hrvatska foto

Follow Us

Follow us on Facebook Follow us on Twitter Subscribe us on Youtube

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x