fbpx
 

Danas je pravoslavni Badnji dan

Sretan Vam Badnji dan svima koji danas slave 

Pravoslavni vjernici, čija crkva poštuje stari julijanski kalendar, Božić, rođenje Isusa Hrista, proslavljaju 7. januara. Prethodi mu božićni post, koji traje od 28. novembra do 6. januara. Osnovni ciljevi posta su: proslavljanje Boga i njegovih svetih i očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti. Post podrazumeva molitve i činjenje dobročinstava, uzdržavanje od loših misli, želja i dijela, kao i uzdržavanje od mrsne hrane.

 

Božić označava trenutak promjene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog vegetacijonog perioda. Poslednji dan prije Božića i ujedno posljednji dan božićnog posta je Badnji dan. 

Tog dana, a u nekim krajevima i prethodnog dana, neko od ukućana odlazi u šumu i donese granu mladog cerovog ili hrastovog drveta, kojoj prethodno nazove: „Dobar ti dan, badnjače“ i pospe je žitom. Na Badnji dan se, po pravoslavnom običaju, vraćaju svi dugovi i sve pozajmljene stvari.

Badnjak se u kuću unosi na Badnje veče. Jednim dijelom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi dio čuvao za položajnika, koji bi ga palio na sam dan Božića. Ovaj običaj se i danas ponegdje poštuje, a u gradskim sredinama badnje drvce ili grančica se kupuje na pijaci, unosi se u kuću čak i dan-dva ranije. Mnogi ga kite presnim ili suvim voćem i bombonama, a ispod njega stavljaju poklone za najdraže.

Paljenju badnjaka crkva je dala obredni smisao – grijanje oko badnjaka simbolizuje zagrijvanje ljubavlju prisutnih ukućana jer svako ovaj praznik obilježava u svom domu, a svjetlošću vatre razgoni se mrak praznoverja, neznanja i nevjerovanja i ukućani se ozaruju miljem i obiljem.

Slama (simbolizuje slamu na kojoj je rođen Isus Hrist i njenim unošenjem u dom se unosi Božji blagoslov) sastavni je dio obilježavanja Badnje večeri. Po starim običajima unosila se u kuću zajedno sa badnjakom i rasprostirala se po podu ispod stola, gdje je stajala sve vreme Božića. U mnogim krajevima na njoj se i večeralo za Badnje veče. Danas je u urbanim sredinama slama simbolično privezana crvenim koncem za badnjak.

Za Badnji dan se priprema posna trpeza: suhe paprike punjene povrćem, samo pirinčem ili pasuljem, posna sarma od soje i crnog luka, posni pasulj, pita kupusnik u nekim krajevima, ponegdje krompiruša ili pita s orasima, pihtije od boba, riba, salata od krompira, salata od pasulja i crnog luka, uz orašaste plodove i sušeno voće, pečenu bundevu, kompot, posne štrudle i sitne kolače. Na stolu je i ono žito koje je natopljeno u vodu na Nikoljdan, kao pokazatelj početka novog vegetacionog perioda i novog života.

Zoran

Leave a Reply

Next Post

VEM: Bez pritužbi na izvještavanje hrvatskih medija o potresu

Vijeće za elektroničke medije (VEM) dosad nije zaprimilo nijednu pritužbu na televizijske, radijske i nakladnike elektroničkih publikacija vezanu za izvještavanje o potresima i saniranju posljedica potresa, kazao je u utorak predsjednik VEM-a Josip Popovac. Fenix-magazin “Na izvještavanje o potresima i saniranju posljedica potresa osobno nemam većih zamjerki niti na nacionalne niti […]

Events