Sve više dokaza ide u prilog mišljenju da pomicanje sata unaprijed šteti našem unutarnjem satu i našem zdravlju.
‘Naš će unutartnji sat još određeno vrijeme raditi po starom računanju vremena, stvarajući blaži oblik jet laga, pri čemu je naše unutarnje vrijeme jedan sat u raskoraku s vanjskim vrmenom’, objašnjava profesor Robert Lucas, kronobiolog iz Centra za biološko mjerenje vremena na Sveučilištu Manchester.
Ljetno računanje vremena je prvi put primijenjeno 1916. godine kako bi se dodavanjem dodatnog sata dnevnog svjetla uštedjelo na električnoj energiji tijekom Prvog svjetskog rata.
Prilagođavanje na tu promjenu može potrajati od dva dana do cijelog tjedna, a tijekom ovih dana utvrđeni su mnogi zdravstveni rizici.
Istraživanje iz 2009. je tako pokazalo da su zbog povećanog umora češće nesreće na radnom mjestu, dok je američko istraživanje objavljeno prošle godine utvrdilo porast nesreća sa smrtnim ishodom za 6 posto u tjednu nakon pomicanja satova na ljetno računanje vremena.
Pregled studija koji je obavljen na Sveučilištu John Moores u Liverpoolu 2013. godine, sugerira da pomicanje sata izravno utječe na biologiju ljudi i povezano je sa smanjenjem imunološke funkcije.
Studija Sveučilišta Colorado iz 2014. godine pokazala je 25-postitni porast broja srčanih udara ponedjeljkom nakon prelaska na ljetno računanje vremena, u usporedbi s ostalim ponedjeljcima tijekom godine.
Finski su istraživači pak 2016. godine primijetili porast broja moždanih udara u prva dva dana nakon mijenjanja računanja vremena.
Teorija objašnajva da gubitak jednog sata sna dovodi do porasta razine kortizola, hormona stresa koji povisuje krvni tlak. Sve navedeno s pravom nameće potrebu prestanka prelaska na ljetno računanje vremena.
‘Konsenzus, temeljen na novim podacima, je da bismo se trebali boriti protiv svojih prirodni 24-satnih cirkadijskih ritmova i unutarnjeg tjelesnog sata i prestati s ljetnim računanjem vremena’, kaže profesor Russell Foster, cirkadijski neuroznanstvenik sa Sveučilišta Oxford.
Iako većina zapadnog svijeta slijedi ljetno računanje vremena, uz nekoliko iznimki poput Bjelorusije i Islanda, Europski parlament je 2019. izglasao da se s tom praksom ne prestaje do 2021. godine.
No, u iščekivanju odluke o računanju vremena u budućnosti, ostaje nam još ova promjena u nedjelju 28. ožujka, kada ćemo pomicanjem sata unaprijed u 2 sata ujutro izgubiti dragocjenih sat vremena sna.
Izvor: Profimedia / Autor: Romans Klevcovs / Alamy / Alamy / Profimedia
Kako umanjiti negativne učinke pomicanja sata na naše zdravlje?
Glavni problem nakon promjene računanja vremena je što naš unutarnji sat radi radi sa sat vremena zakašnjenja pa ga treba pogurati prema naprijed. Da bi to postigli, moramo kontorlirati vrijeme izloženosti svjetlosti.
Tih prvih nekoliko jutra nakon promjene računanja vremena nastojte se izložiti što više svjetlosti čim se probudite. Razgrnite zavjese i zastore ili otiđite u šetnju, a osim što će vam pomoći u razbuđivanju, to će pogurati vaš unutarnji biološki sat prema novom računanju vremena.
Osjećate li tromost u tih prvih tjedan dana nakon prelaska na novo računanje vremena, pijte jaču kavu nego inače, ili pokušajte s dvostrukom uobičajenom dozom.
Putujete li ujutru na posao, u tim prvim danima ili tjednu nakon promjene računanja vremena radije odaberite šetnju ili javni prijevoz, ukoliko je to moguće. Morate li voziti, budite posebno oprezni za volanom.
Jedna od češćih grešaka kod pomicanja sata je raniji odlazak na počinak kako bismo nadoknadili izgubljeni sat. Međutim, naš nagon za snom djeluje poput nagona gladi, što znači da ga ne možemo unaprijed zadovoljiti, nego ‘izgladniti’.
Ironično, ali najbolji način da poboljšamo san je da ostanemo duže budni tako da pojačamo potrebu za njim. Stoga, najbolje je držati se svog uobičajenog vrmena za spavnje.