Kako ćemo putovati s covid-putovnicama? Europarlamentarci se složili: Na snazi bi bila 12 mjeseci, uz potvrdu se ne bi išlo u karantenu

Sloboda kretanja

Europski parlament je u četvrtak donio svoje pregovaračko stajalište o prijedlogu za potvrdu kojom bi se potvrdilo pravo na slobodu kretanja u Europi tijekom pandemije. Zastupnici su se složili da bi nova ‘Potvrda EU-a za COVID-19’, a ne digitalna zelena potvrda kako ju je nazvala Komisija, trebala biti na snazi 12 mjeseci, ne dulje od toga

Tim će se dokumentom, koji može biti u digitalnom ili papirnatom obliku, potvrditi da je osoba cijepljena protiv koronavirusa, da je nedavno dobila negativni rezultat na testiranju ili da se oporavila od bolesti, priopćili su iz Europskog parlamenta.

Međutim, potvrde EU-a za COVID-19 neće služiti kao putne isprave niti će postati preduvjet za ostvarivanje prava na slobodno kretanje, kažu zastupnici u Europskom parlamentu.

‘Moramo uvesti potvrdu EU-a za COVID-19 kako bismo vratili povjerenje ljudi u Schengen dok se i dalje borimo protiv pandemije. Države članice moraju koordinirati svoj odgovor na siguran način i osigurati slobodno kretanje građana unutar EU-a. Cjepiva i testovi moraju biti dostupni i besplatni za sve građane. Države članice ne bi trebale uvoditi daljnja ograničenja nakon što potvrda stupi na snagu.’, rekao je nakon glasanja na plenarnoj sjednici Juan Fernando López Aguilar (S&D, Španjolska), predsjednik Odbora za građanske slobode i izvjestitelj.

Prijedlog koji se odnosi na državljane EU podržan je s 540 glasova ‘za’, 119 ih je bilo protiv dok je 31 bio suzdržan. Istovremeno, prijedlog koji se odnosi na državljane zemalja izvan EU prošao je s 540 glasova ‘za’, 80 protiv i 70 suzdržanih, objavljeni su u četvrtak ujutro rezultati glasanja.

Parlament i Vijeće spremni su započeti pregovore, a cilj je postići dogovor prije ljetne turističke sezone.

Zastupnici smatraju da nositelji potvrde EU-a za COVID-19 ne bi trebali podlijegati dodatnim ograničenjima putovanja, kao što su karantena, samoizolacija ili testiranje. Ističu i da bi, zbog izbjegavanja diskriminacije osoba koje nisu cijepljene, kao i zbog ekonomskih razloga, države članice EU-a trebale ‘osigurati univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje’.

Europarlamentarci smatraju da države članice moraju prihvatiti potvrde o cijepljenju izdane u drugim članicama za cjepiva koje je odobrila EMA – Europska agencija za lijekove, za primjenu u EU. Riječ je trenutno o proizvođačima cjepiva PfizerBioNTech, Moderna, AstraZeneca i Janssen.

Države članice odlučit će hoće li prihvatiti i potvrde o cijepljenju koje su izdane u drugim članicama za cjepiva koja je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila na popis za hitnu uporabu.

Potvrde, kao i vjerodostojnost elektroničkih pečata sadržanih u ispravi provjeravat će se kako bi se spriječila prijevara i krivotvorenje. Osobni podaci dobiveni na temelju potvrda ne mogu se pohraniti u odredišnim državama članicama i neće postojati središnja baza podataka uspostavljena na razini EU-a, ističe se u priopćenju iz Europskog parlamenta.

Popis subjekata koji će obrađivati i primati podatke bit će javan kako bi građani mogli ostvariti svoja prava na zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Eurozastupnici su upozorili kako bi se cjepiva protiv koronavirusa trebala proizvoditi u velikoj količini i po prihvatljivoj cijeni, ali i da ih treba raspodijeliti na svjetskoj razini. Zabrinuti su jer se tvrtke ne pridržavaju rasporeda proizvodnje i isporuke.

Tportal.hr

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.