fbpx
Jesu li cjepiva uzrok pojave delta-soja koronavirusa?

Jesu li cjepiva uzrok pojave delta-soja koronavirusa?

Delta-soj koronavirusa se širi velikom brzinom i u zemljama s visokom stopom cijepljenosti. To je izazvalo brojna nagađanja – jesu li baš cjepiva omogućila pojavu ovog soja?

Točne funkcije mutacije delta varijante korona-virusa do sada nisu znanstveno istražene. Jasno je jedino da mutacije virusu dozvoljavaju jednostavnije vezivanje za ljudske stanice te izbjegavanje nekih imunoloških reakcije, kaže Deepti Gurdasani, klinička epidemiologija s londonskog Sveučilišta kraljice Mary. A Peggy Riese iz Helmholzovog Centra za infekciijska istraživanja u Braunschweigu navodi da delta soj dovodi do većeg opterećenja virusom recimo u grlu.

Kada virus mutira u varijantu koja je otpornija na antitijela nastala uslijed preležane bolesti ili cjepiva, onda se govori o “imunskoj evaziji” ili bijegu od imunosti. Na taj način se ljudi mogu zaraziti pa i oboljeti uprkos cjepivu ili preležanoj bolesti, piše Deutsche Welle.

Delta soj je s jedne strane zarazniji, a s druge ima i osobine “imunske evazije”. “Mutacija reducira djelotvornost nekih antitijela pa time i mogućnost da imunološki sustav prepozna bolest”, kaže imunolog Georg Behrens, profesor na Medicinskom fakultetu u Hannoveru. “Ali to još nije prava imunska evazija, ona bi se pokazala mnogo jasnije”, objašnjava Peggy Riese.

Sve to znači da mutacija nije tako jaka da bi postojeća cjepiva bila beskorisna. Naprotiv, istraživanja pokazuju da delta soj doduše jeste nešto otporniji na cjepiva, ali da upravo kompletna vakcinacija pruža izuzetno snažnu zaštitu od te varijante. Ipak, proizvođači poput BioNTech/Pfizera rade na novoj verziji cjepiva koja bi bila još delotvornija protiv delta soja.

Virolog Friedemann Weber sa Sveučilišta u Gießenu kaže da mutacije ne omogućavaju cijepljene, već necijepljene osobe. “Upravo se u inficiranim ljudima stvorio novi sloj kao bijeg od imunosti”. Ovaj njemački stručnjak ukazuje na iskustva u Indiji, Brazilu i Južnoj Africi, gdje su nastajale aktuelne mutacije, a postotak vakcinisanih je bio izuzetno nizak.

Virus je u vrijeme nastanka mutacija bio vrlo rasprostranjen. Weber kaže da virus koristi upravo oslabljeni obrambeni sustav organizma kako bi se prilagodio.

Osim toga, kada bi teza da cjepiva izazivaju mutacije bila točna, onda bi novi sojevi virusa morali nastajati u zemljama koje imaju veliki broj cijepljenih, na primjer, u Izraelu ili Velikoj Britaniji.

“To uopće nije slučaj. Mutacije virusa se pojavljuju upravo u zemljama u kojima još nije visok postotak vakciniranih i gde se nalazi puno ljudi na malom prostoru”, objašnjava Peggy Riese.

George Behrens kaže da teoretski postoji mogućnost da cjepivo vrši imunološki pritisak na virus i da on onda pokušava mutacijama izbjeći taj pritisak. On dodaje da virus trenutno nailazi na samo djelomično cijepljenu populaciju, pa neki imaju imunološki odgovor, a drugi ne i oni se mogu zaraziti. “To je ono što virus voli, onda mogu nastati drugi sojevi. Tako se virus takoreći trenira”, kaže Behrens.

Sve u svemu, cjepivo vrlo rijetko može dovesti do mutacija i do pospješivanja širenja novog soja. Puno je veća vjerojatnost da opasne mutacije nastanu tamo gdje se virus može nesmetano i brzo širiti.

Isključeno je da je delta soj nastao na osnovu cjepiva. Naime, ova mutacija je zabilježena prvi put još u listopadu 2020. u indijskoj saveznoj državi Maharaštra. A tek u siječnju 2021. su u Indiji cijepljeni prvi građani – tri mjeseca nakon nastanka delta soja.

Tportal.hr

Leave a Reply