Prošlo je 20 godina od terorističkog napada 11. rujna 2001. godine u SAD-u u kojem je život izgubilo 2.977 osoba, uključujući 19 terorista. Napadi 11. rujna smatraju se jednim od najznačajnijih događaja u 21. stoljeću u smislu općih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile. Događaji su to koji su pogodili srca svih Amerikanaca. To je nešto gdje političke razlike ne postoje. Riječ je o kolektivnoj tragediji Amerike, a sjećanja na taj bolan dan ni danas ne blijede.
Scene od kojih je zanijemio svijet
Tog kobnog dana, 19 pripadnika terorističke grupe Al Kaida otelo je četiri američka zrakoplova. Dva su udarila u Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike. U to vrijeme dva najviša nebodera na svijetu urušila su se do temelja. Od grozomornih scena zanijemio je cijeli svijet. Treći zrakoplov udario je u drugi simbol i sjedište moći SAD-a, Pentagon, glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a. Četvrti zrakoplov srušio se u Pennsylvaniji nakon što su putnici pružili otpor otmičarima. Pretpostavlja se da je njegov cilj bio Bijela kuća ili Camp David, službeno odmaralište američkog predsjednika. Uhićeni organizator Al-Qaide Khalid Šeik Muhamed je navodno rekao da je let 93 trebao udariti u zgradu Kongresa SAD-a.
Nestvarne scene iz srca Amerike potresle su cijeli svijet. Iz najviših nebodera na svijetu, simboličkom izrazu američke snage i veličine, 11. rujna sukljala je vatra i crni dim. Ljudi zarobljeni u zgradi visjeli su s prozora zgrade od 110 katova. Čekali su svoju sigurnu smrt ostavljajući posljednje poruke voljenima koje su vrlo dobro dokumentirane. Oko 200 ljudi je skočilo, palo ili bilo izgurano u smrt s nebodera padajući na ulicu i obližnje krovove zgrada.
Zbog vrućeg dima i strujanja zraka iznad krova nebodera, spašavanje helikopterom nije bilo moguće iako su mnogi u očaju spas potražili upravo tamo. U sjevernom tornju bilo je zatočeno oko 1.366 osoba i nitko nije preživio. Njih 600 je bilo zatočeno u južnom tornju iznad kata u koji je udario zrakoplov. Samo ih je 18 pobjeglo na vrijeme. Oko 1.100 tijela nikada nije identificirano. Konačno urušavanje zgrade zavilo je Manhattan u gotovo potpuni mrak. Bio je to strašan udarac najmoćnijoj zemlji svijeta. Događaji su direktno doveli do rata u Afganistanu koji je službeno završio tek prije koji tjedan nakon što se američka vojska konačno povukla iz Afganistana.
Memorijalni centar
U čast žrtvama na mjestu gdje su nekad stajali ponosni Blizanci, Ground Zero, sada je memorijalni centar na čijim su zidovima upisana imena svih žrtava. Spomenik prati oblik i dimenzije tornjeva, a niz zidove teče voda u središnji prazan prostor.
Rat protiv terorizma
Nakon napada, Amerika je proglasila rat terorizma. Krenuo je lov na Osamu bin Ladena, vođu Al Kaide koji je preuzeo odgovornost za napad. Osim rata u Afganistanu, posljedica su i vrlo strogi protuteroristički zakoni koji prema mnogim kritičarima duboko zadiru u ljudska prava. Kako nam objašnjava stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, riječ je o zakonima koji su uvelike povećali ovlasti policije i sigurnosnih službi.
Napad je izmijenio povijesni tok
Kao što smo već rekli, napadi 11. rujna smatraju se jednim od najznačajnijih događaja u 21. stoljeću. Jedna od primjetnijih posljedica, osim rata u Afganistanu, je i kontroverzni ‘Patriot act’.
“Kada su krenuli protuteroristički zakoni koji su omogućavali veće ovlasti policije i sigurnosnih službi u nadziranju i prisluškivanju građana. Dogodilo se to da se smanjio stupanj sumnje za uhićenje i zadržavanje osumnjičenika čak i onda kada nema ozbiljnih dokaza. Otvorila se mogućnost da se osobe zadrže pod minimalnim sumnjama. Pored toga, Amerika je izdvojila određene teritorije na kojima je odrađivala takve stvari”, rekao je Cvrtila.
Indirektno, napadi 11. rujna promijenili su cijeli svijet, povijesni tok. Kada je pak riječ o protuterorističkim zakonima, Cvrtila upozorava kako takvi zakoni u Hrvatskoj ne postoje.
“Takve prakse se na Hrvatsku nisu preslikale. Mi nemamo takav protuteroristički zakon. Mi imamo jedinstveni zakon o kaznenom postupku. Ipak, terorizam spada u onaj dio na temelju kojeg se mogu poduzeti mjere kojima se najviše zadire u ljudska prava. Ali to isto vrijedi za kaznena djela ubojstva, silovanja i ostala najteža kaznena djela. Ništa različitije. Tu paralele između SAD-a i Hrvatske ne može biti. Dakle, kod njih su ovlasti policije i tajnih službi daleko veće. S njima je usporediva Velika Britanija”, kaže nam Cvrtila.
Je li moguć novi napad?
Na pitanje je li moguć novi napad takvih razmjera, Cvrtila kaže kako je nezahvalno takvo što predviđati, ali napominje kako su nakon napada 11. rujna SAD poduzele vrlo rigorozne mjere koje su značajno smanjile mogućnost takvog napada. Jedna od njih je pojačan nadzor škola letenja. Treba podsjetiti kako su teroristi koji su oteli avione prethodno tomu pohađali škole letenja u Americi kako bi bili spremni za otmicu i navođenje aviona prema cilju.
“Novi napad je uvijek moguć. Naravno, Amerika je značajno pooštrila mnoge mjere. Primjerice, pojačano se nadziru škole letenja gdje su teroristi praktički nesmetano došli. Osim toga, puno su jače provjere stranaca koji dolaze u Ameriku. Rizik je smanjen, ali nije u potpunosti otklonjen jer je to nemoguće”, kaže Cvrtila i podsjeća kako teroristima treba vrlo malo za napad s velikim brojem žrtava.
“Nažalost, teroristima ne treba mnogo resursa da bi bili učinkoviti. U napade 11. rujna nisu uložili mnogo. Potrošili su nekoliko ljudi kojima je plaćeno školovanje u SAD-u, platili lažne dokumente i ulazak u SAD. Znatno više ih košta rat na domaćem terenu. Međutim, znamo kako se to financira. To je opijum. Pogrešno se misli da talibani nemaju novaca. Ironično, njihove ratove indirektno plaća upravo Zapad gdje se izvoze opijati, a polja opijuma su ponovno u rukama talibana”, rekao je Cvrtila.
Borba protiv terorizma nije gotova
Nakon što se američka vojska povukla iz Afganistana, Biden se obratio naciji i poručio kako odlazak iz te zemlje ne znači kraj rata protiv terorizma. Naglasio je kako američka vojska više ne mora održavati vojnu prisutnost u borbi protiv terorizma. Govorio je tada o vrlo preciznim napadima za koje nije potrebno imati vojnu silu na terenu. Amerika je Al Kaidu navodno svela na stotinjak pripadnika. Izveli su najveći teroristički napad u povijesti, a danas su relativno marginalna skupina od koje se ograđuju i druge terorističke organizacije. Cvrtila napominje kako ne postoji organizacija koji bismo mogli odrediti kao glavni izvor terorističke prijetnje. Njih je puno i konstantno se transformiraju.
“Na području Bliskog istoka imamo desetke raznih terorističkih organizacija koje često i međusobno ratuju zbog različitih interpretacija Islama i šerijata te odnosa prema osvajačima. Teško je locirati jednu i reći tko je najveća prijetnja, često su i isprepletene. Talibani su nekad bili najjača teroristički organizacija, a danas su recimo to uvjetno rečeno prihvatljiviji, djelomično reformirani. Prihvatljiviji nego primjerice Al Kaida. Međutim, po svemu sudeći oni imaju umiveno i ne umiveno lice. Mnogo toga su naučili iz rata sa Zapadom. Moguće je da su i talibani u koordinaciji s drugim terorističkim organizacijama jer računaju na to da će Zapad morati birati između dva zla”, priča Cvrtila i dodaje kako terorističke organizacije niču poput korova.
“Čim se iskorijeni jedna teroristički organizacija, na tom prostoru će vrlo vjerojatno niknuti nova. Tek kada se potpuno uklone uzroci nastanka svih tih organizacija možemo govoriti o nekom miru. Osim toga, njihovi vojnici prelaze i jedne u drugu organizaciju ovisno o tome koja im može osigurati poslove i koja je jača. Terorizam je živi organizam koji je u stalnom procesu transformacije”, zaključuje Cvrtila.
