fbpx
 

Istražili smo koliko su zaista porasle cijene u zemljama koje su uvele euro i treba li se plašiti velikih poskupljenja

Hrvatska je na najboljem putu da ostvari zacrtani cilj i da 1. siječnja 2023. godine napusti kunu te kao službeno i jedino sredstvo plaćanja uvede euro. Ulasku u prestižni klub eurozone na putu bi se mogao naći referendum o uvođenju eura, za koji će potpise sredinom listopada skupljati Hrvatski suverenisti i nije nemoguće to da dođe do njegova raspisivanja zbog raširenih strahovanja da će nakon uvođenja eura sve poskupjeti

Može li se novim referendumom opozvati odluka koja je zapravo donesena odlukom o referendumu o pristupanju Hrvatske EU, još je nejasno i pravna struka morat će se potruditi raspetljati tu zavrzlamu. Kao i obično, i o ovom pitanju javnost se podijelila u tabore: zagovornike uvođenja eura, neodlučne i jasne protivnike, zasad okupljene u inicijativu suverenista nazvanu ‘Zaštitimo hrvatsku kunu’.

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je vrlo jasno sumirao prednosti uvođenja eura – nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, kamatne stope će pasti, potaknut će se strana ulaganja, otvorit će nam se veće mogućnosti na tržištima kapitala i sve će to dovesti do rasta kreditnog rejtinga. U takvom, ubrzanom gospodarstvu, podrazumijeva se, otvarat će se nova i kvalitetnija radna mjesta, a rast će i plaće, što je ipak faktor koji najviše zanima građane.

No uvođenje eura znači i da će najveće hrvatske banke doći pod izravni nadzor iz Frankfurta (u kojem je sjedište Europske središnje banke) te da Hrvatska narodna banka ostaje bez ikakvih bitnih alata za provođenje samostalne monetarne politike i interveniranje na tržištu.

Protivnici tvrde da će nakon uvođenja eura standard građana pasti zbog poskupljenja, a koja su neizbježna i o kojima je progovorio i sam guverner HNB-a Boris Vujčić.

Iskustva iz ‘novih’ članica Europske unije koje su uvodile euro posljednjih godina nedvosmisleno pokazuju da su cijene rasle, no više od cijena rasla je percepcija poskupljenja. Drugim riječima, građani su bili uvjereni da su cijene proizvoda i usluga znatno skuplje nego što su doista porasle.

Činjenica je da su u proteklim godinama u s Hrvatskom usporedivim ‘novim’ članicama EU-a koje su uvele euro značajno rasle plaće, ali to se ne može u potpunosti pripisati uvođenju eura, već iseljavanju mladih radno sposobnih ljudi i nedostatku radnika u matičnim zemljama te nizu drugih faktora.

Slovenija

Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Sloveniji
Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Sloveniji

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNB, tportal

Slovenija je uvela euro 1. siječnja 2007. godine, a 2008. i 2009. bilježila je inflaciju višu od pet posto. U isto vrijeme percepcija inflacije, tj. osjećaj građana da su cijene porasle iznosio je visokih 80 posto. No ubrzo, od 2010. nadalje inflacija je počela padati i to na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vremena prije uvođenja eura, no percepcija inflacije ostala je povišena negdje do 2015., kada se i percepcija i realna stopa inflacije gotovo izjednačuju.

Ipak, u istraživanjima koja je proveo HNB navodi se da su u Sloveniji od uvođenja eura znatno poskupjeli restorani, kafići, popravak obuće, popravak kućanskih aparata, usluge prijevoza te rekreativne i sportske usluge. Ali kada se pogleda šira slika, od uvođenja eura prije 15 godina do danas, cijene su porasle oko 26 posto dok su plaće narasle čak 48 posto.

Slovačka

Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Slovačkoj
Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Slovačkoj

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNB, tportal

Dvije godine nakon Slovenije eurozoni pristupa Slovačka. U toj zemlji bilježe se iskustva suprotna Sloveniji – u prve dvije godine nakon uvođenja eura inflacija ostaje stabilna, kao i njena percepcija negdje do 2011., kada realna inflacija ubrzava do pet posto uz ‘osjećaj’ inflacije za oko 40 posto ispitanih građana.

Sveukupno, od uvođenja eura cijene su narasle 20 posto, a plaće 54 posto, i više nego dovoljno da se prebrodi rast cijena.

Estonija

Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Estoniji
Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Estoniji

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNB, tportal

Estonija je slučaj sličan Sloveniji. Euro je uveden 2011. godine uz nepromijenjenu stopu inflacije iz prijašnjih godina (oko pet posto), no zato je osjeća oko 80 posto stanovništva, što traje sve do 2011. godine, kada dolazi do pada percepcije i stope inflacije.

No cijene nekih proizvoda znatno su porasle, kao što su usluge frizera, cateringa, rekreacije i raznih popravaka. Sveukupno od 2011. cijene su porasle 25 posto, a plaće 74 posto, najviše u društvu ‘novih’ zemalja koje su uvele zajedničku valutu.

Letonija

Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Letoniji
Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Letoniji

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNB, tportal

Godine 2014. euro uvodi Letonija te u njoj nema nikakvih iznenađenja po pitanju inflacije ili njene percepcije. Od 2014. do 2017. cijene, percepcija inflacije i inflacija rastu od nule do pet posto, a osjećaj poskupljenja primjećuje se u gotovo 40 posto populacije.

Cijene su u posljednjih pet godina porasle deset, a plaće 67 posto. Osim značajnog rasta cijena u frizerskim salonima, restoranima i stomatološkim ambulantama, Letonija bilježi velik rast cijena popravaka kućanskih uređaja.

Litva

Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Litvi
Kretanje percepcije inflacije i inflacije u Litvi

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HNB, tportal

Euro je zadnja uvela Litva, 2015. godine, i od tada do danas bruto plaće u toj državi porasle su za 59 posto, a cijene za 10 posto. Percepcija inflacije poslije uvođenja eura strmoglavila se sa 60 posto na nulu, da bi u posljednjim godinama ponovno počela rasti, a stopa inflacije kontinuirano raste.

Od kategorija koje su znatno poskupjele spominju se frizeri, popravci stambenih objekata, kantine, ali se bilježi i značajan rast najamnina stambenog prostora.

Tportal.hr

Zoran

Leave a Reply

Next Post

SMJEŠTEN U HOTEL NA RAČUN POREZNIH OBVEZNIKA: Afganistanac osumnjičen za grupno silovanje i ubojstvo Leonie (13) u Beču pod lažnim imenom ušao u Veliku Britaniju

Migrant iz Afganistana Rasuili Zubaidulah (22), uspio je ući u Veliku Britaniju pod lažnim imenom samo nekoliko tjedana nakon što je optužen za grupno silovanje i ubojstvo 13-godišnje djevojčice Leoni V. u Beču. I ne samo to, na račun britanskih poreznih obveznika smješten je u hotel gdje je boravio dva […]

Events