fbpx
PREDAVANJE I IZLOŽBA: „Znanstveni trojac“ Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba Bečanima otkrio zaboravljenu hrvatsku prošlost

PREDAVANJE I IZLOŽBA: „Znanstveni trojac“ Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba Bečanima otkrio zaboravljenu hrvatsku prošlost

“Otkrivanje zaboravljene hrvatske prošlosti“, bila je tema predavanja i istoimene izložbe otvorene u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču.

         

PIŠE: Snježana Herek

Foto i video : Zoran / TV Wien

Predavač dr. Tomislav Matić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu i autorice izložbe mag. povijesti Paula Horvat i mag. Mirela Lončar Pamer, brojnoj su publici u kojoj je, uz hrvatskog veleposlanika u Austriji Daniela Glunčića bio i dr. Richard Tatzreiter, regens Bogoslovnog sjemeništa Bečke nadbiskupije, na izuzetno privlačan i zanimljiv način govorili o nekoliko malo poznatih, ali izuzetno velikih i zaslužnih Hrvata ljudi koje su govornici u Beču pokušali oteti zaboravu.

Ili kako je to formulirao dr. Matić –„ nekoliko (ne)poznatih Hrvata, ali velikih i sjajnih kada njihove priče obasja svjetlost“. A u Beču ih je svjetlost obasjala! Potvrda tome su oduševljena lica u probranoj bečkoj publici, koja je došla iz prve ruke čuti nešto više o našim čudesnim ljudima „koji su činili velika djela i mijenjali svijet“.

Riječ je o Franu Mihaljeviću, jednom od prvih hrvatskih infektologa i osnivaču suvremene infektologije po kojem je nazvana klinika za zarazne bolesti u Zagrebu, Lucijanu Vranjaninu, jednom od najznačajnijih hrvatskih arhitekata 15. stoljeća i „graditelju renesanse“, Tomi Nigeru, hrvatskom biskupu, diplomati i humanistu, Juraju Ratkaju Velikotaborskom, katoličkom svećeniku i povjesničaru kojeg su zvali „zagorskim vragolanom“ hrvatske povijesti, Otonu Kučeri, profesoru, prirodoslovcu i astronomu i Diani Budisavljević, hrvatskoj humanitarki austrijske nacionalnosti.

Iznesene su, ali i na izložbenim panoima prikazane vrlo zanimljive povijesne priče o bolnici Milosrdne braće u Zagrebu, od koje je ostala tek Kapela Ranjenog Isusa tik uz glavni zagrebački trg, o zametnutoj kruni hrvatskih kraljeva, znamenitim drvenim gigantima i tijekom ratova spaljenom i srušenom „Sulejmanovom mostu na Dravi“ između Osijeka i Darde, tzv. „Šupljoj crkvi u Solinu“ odnosno njenim tajanstvenim ruševinama koje su možda, kako je rečeno, tragovi mjesta gdje su se krunili hrvatski kraljevi, „Podmornici Velebit“, jedinoj u službi Hrvatske ratne mornarice, te Televizijskom programu Z3, koji je bio jedan od prvih hrvatskih medija „koji su rušili barijere socijalizma“.

Iz svega iznesenog, na izuzetno uspjeloj bečkoj promociji projekta „Otkrivanje zaboravljene hrvatske prošlosti“ i to na njemačkom, engleskom i hrvatskom jeziku, izuzetno profesionalan i dobro pripremljen „znanstveno-povijesni trojac“ Matić-Horvat-Lončar Pamer znalački je uspio pobuditi interes bečke publike i približiti joj hrvatsku povijest, iz koje, kako smo se uvjerili, uvijek iskaču ne samo nova saznanja nego i iznenađenja.

U svakom slučaju svake hvale vrijedan hrvatski projekt međunarodnog značaja, na kojem prije svega treba zahvaliti Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i njegovim znanstvenim djelatnicima, dr. Tomislavu Matiću , te mag. Pauli Horvat i mag. Mireli Lončar Pamer, koje su projekt inicirale. Naravno i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske koje je imalo sluha za projekt „Otkrivanje zaboravljene hrvatske povijesti“ i financirao ga, doprinijevši tako njegovom oživotvorenju. Potporu projektu dalo je i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji na čelu s veleposlanikom Danielom Glunčićem i Hrvatski centar gradišćanskih Hrvata u Beču.

„Ja volim hrvatsku povijest i sretan sam da sam mogao biti sudionikom ovog Projekta, za koji su ideju dale i pitale me za suradnju kolegice Paula Horvat i Mirela Lončar Pamer“, rekao je za Večernji list dr. Matić, ne krijući zadovoljstvo velikim odazivom i zanimanjem bečke publike za predavanje i izložbu.
„Glavni nam je cilj bio sačuvati prošlost od zaborava“, istakao je profesor povijesti s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Zahvalio je svima već navedenima na svekolikoj potpori u realizaciji ovog Projekta, čija je premijerno predstavljanje bilo u Beču. Dvije magistrice povijesti i autorice izložbe dodatno su se još zahvalile izdavačkoj kući Mozaik na ustupljenom slikovnom materijalu.

Veleposlanik Glunčić nam je rekao kako je „otkrivanje zabravljene hrvatske prošlosti“ izuzetno važan i vrijedan projekt kojeg bi nakon Beča trebalo promovirati i u drugim austrijskim gradovima i europskim zemljama i šire. Jer, kako je istakao „tko ne poznaje svoju prošlost, nema ni budućnost“.

Glunčić je izrazio zadovoljstvo da je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prepoznalo međunarodni značaj ovog projekta, ne samo za Hrvate u Hrvatskoj nego i za iseljene Hrvate i njihove prijatelje u domicilnim zemljama u kojima žive i rade.
Goste je uvodno pozdravila slavistica i voditeljica jezičnih tečajeva u Hrvatskom centru Nika Račić.

Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek

Foto i video : Zoran / TV Wien

Leave a Reply