fbpx
U Italiji necijepljenima zabranjen ulazak u kafiće, restorane i javni prijevoz: ‘Oni su odgovorni za nastavak zdravstvene krize!’

U Italiji necijepljenima zabranjen ulazak u kafiće, restorane i javni prijevoz: ‘Oni su odgovorni za nastavak zdravstvene krize!’

 
Talijani koji se ne žele cijepiti protiv covida-19 uvelike su odgovorni za nastavak zdravstvene krize, rekao je premijer Mario Draghi u ponedjeljak

Vlada je prošli tjedan uvela obvezno cijepljenje za sve osobe iznad 50 godina. Italija je jedna od tek nekoliko europskih zemalja koja se odlučila na taj korak kako bi smanjila pritisak na bolnice zbog porasta zaraženih.

“Ne smijemo nikada zaboraviti činjenicu da većinu današnjih problema imamo zbog necijepljenih ljudi”, rekao je Draghi na konferenciji za medije. “Po tko zna koji put pozivam Talijane koji se nisu cijepili da to učine, i da prime treću dozu.”

Ministar zdravstva Roberto Speranza rekao je da je 89,4 posto svih osoba starijih od 12 godina primilo barem jednu dozu cjepiva, a necijepljeni čine dvije trećine covid pacijenata na odjelima intenzivne njege.

Prema najnovijim podacima u ponedjeljak, na intenzivnoj njezi je 1606 covid pacijenata, 11 više nego prethodnog dana. Italija je u protekla 24 sata potvrdila 101.762 nove zaraze i 227 mrtvih.

U ponedjeljak su na snagu stupile strože mjere protiv necijepljenih – zabranjen im je ulazak u kafiće i restorane te korištenje javnog prijevoza.

Nova pravila se ne odnose na one koji su nedavno preboljeli covid-19.

Tportal.hr

latest news
03/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Švicarska je u dramatičnoj utakmici 3:2 pobijedila Srbiju te u izravnom dvoboju izborila osminu finala Svjetskog prvenstva. Srbi su opet ispali u grupnoj fazi, igrači su bili na rubu očaja, nisu skrivali suze     Šok, nevjerica, suze… Da, to je slika i prilika srpske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima kad se uspiju kvalificirati, pa je tako bilo i na Svjetskom prvenstvu u Katru. U odlučujućoj utakmici Srbija je 3:2 izgubila od Švicarske i ispala. ‘Svaka utakmica s nama je luda. Oni povedu pa mi preokrenemo na 2:1, pa 2:2, na kraju 2:3… Ne smiju se događati neke od ovih stvari, ako želimo igrati na ovoj razini’, pričao je kapetan srpske reprezentacije Dušan Tadić nakon utakmice. Bio je na rubu suza…     ‘Mora postojati bolja komunikacija na terenu, moramo se bolje braniti, mislim tu i na vezni red i na napadače. Svi moramo biti jedno. Kad u tri utakmice primiš osam golova, to je previše’, rekao je Tadić i nastavio: ‘Mislim da smo dobili najtežu grupu od svih grupa. Sve kvalitetne reprezentacije su tu, i isto u kvalifikacijama smo primili dosta golova, ali smo dosta i dali, zato se ne bih ni složio da nismo sličili na ekipu iz kvalifikacija. Imali smo i tad dobre trenutke i loše trenutke…’ No, što je tu je, Srbi su ispali, osminu finala SP-a neće vidjeti. I Strahinja Pavlović je bio na rubu suza, stegnutog je grla komentirao utakmicu i ispadanje. ‘Teško je sada biti pametan. Ispustili smo povijesnu priliku da prođemo grupu. Jako je teško… Teško je bilo što reći u ovom trenutku. Primili smo golove na nevjerojatno glup način i nakon toga se nismo mogli vratiti. Teško je dva puta vratiti se u utakmicu. Igrali smo lijep, napadački nogomet, ali smo ostavili previše rupa u obrani’, kazao je Strahinja Pavlović, a Aleksandar Mitrović je dodao: ‘Težak poraz, težak dan za nas, zapravo noć… Ne znam što bih rekao, pun sam nekih emocija. Dali smo sve od sebe, ali nije bilo dovoljno. Trebat će nam malo da se sve ovo slegne i zaboravi. Sigurno mi je ovo jedan od najtežih poraza, ali ne znam što bih vam sad pametnog rekao. Uzavrele su emocije, ima nervoze, razočaranja, osjećam se prazno. Tišina je i u svlačionici…’ Tportal.hr   Tweet Related posts: ‘SRBIJA DOŠLA BITI SVJETSKI PRVAK, PA SE OSRAMOTILA’: Poznati Hrvat ih ‘opalio’: Poražavajuće je kako su igrali, a jedan podatak je baš nevjerojatan’ [...] Read more...
02/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u telefonskom razgovoru u petak da je njemački i zapadni pristup ratu u Ukrajini “destruktivan” i pozvao Berlin da ponovno promisli o tome, objavio je Kremlj, a Scholz je pozvao Putina da što prije pronađe diplomatsko rješenje za Ukrajinu.     Rusija i zapadne vlade su po pitanju Ukrajine na dijametralno suprotnim pozicijama, iako su i Moskva i Washington objavili u protekla 24 sata da su u načelu otvoreni za pregovore. “Skrenuli smo pozornost na destruktivan stav zapadnih država, uključujući i Njemačku, koje upumpavaju oružje u kijevski režim i uvježbavaju ukrajinsku vojsku”, priopćio je j Kremlj nakon telefonskog razgovora dvojice čalnika. “Sve ovo, kao i sveobuhvatna politička i financijska podrška za Ukrajinu, vodi do toga da Kijev potpuno odbija ideju bilo kakvih pregovora”, dodao je, Scholzov glasnogovornik je priopćio da je njemački kancelar pozvao Putina da pronađe diplomatsko rješenje za ukrajinski sukob što je prije moguće, “uključujući i povlačenje ruske vojske”. “Kancelar je osudio ruske zračne napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini i naglasio njemačku odlučnost da pomogne Ukrajini u osiguravanju svojih obrambenih mogućnosti protiv ruske agresije.”, dodao je glasnogovornik. Kijev kaže da su mirovni pregovori mogući samo ako Rusija prestane napadati ukrajinski teritorij i povuče svoju vojsku s ukrajinskog tla. Nakon što je Putin proglasio aneksiju ukrajinskog teritorija u rujnu, predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da pregovori neće biti mogući sve dok Putin ostane na vlasti, iako Ukrajina nije ponovila te uvjete proteklih tjedana. Putin “je pozvao Nijemce da ponovno promisle o svom pristupu u kontekstu događanja u Ukrajini”, stoji u priopćenju Kremlja. Dodaje se da je Putin branio ruske raketne napade na mete u Ukrajini kao iznuđeni odgovor na ukrajinske napade na rusku infrastrukturu, uključujući ključni most između Rusije i Krima. Ranije u petak, Kremlj je priopćio da je Putin otvoren je za pregovore o mogućem rješenju u Ukrajini, ali odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju anektirane teritorije kao ruske koči potragu za bilo kakvim potencijalnim kompromisom. Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je u četvrtak da je spreman razgovarati s Putinom ako čelnik Kremlja traži način da se rat završi, ali da Putin to još nije nagovijestio. “Predsjednik Ruske Federacije uvijek je bio, jest i ostaje otvoren za pregovore kako bi osigurao naše interese”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o Bidenovim izjavama. “Najpoželjniji način za postizanje naših interesa je mirnim, diplomatskim sredstvima”, rekao je Peskov. “Putin je bio, jest i ostaje otvoren za kontakte i pregovore”, dodao je. Putin je rekao da nimalo ne žali što je pokrenuo ono što naziva ruskom “specijalnom vojnom operacijom” protiv Ukrajine i smatra rat prijelomnim trenutkom kada se Rusija konačno suprotstavila arogantnoj zapadnoj hegemoniji nakon desetljeća poniženja u godinama nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. Ukrajina i Zapad kažu da Putin nema opravdanja za ono što nazivaju okupacijskim ratom u imperijalnom stilu. Ukrajina kaže da će se boriti dok posljednji ruski vojnik ne bude izbačen s njezina teritorija. Tportal.hr Foto : Kremlin Tweet Related posts: Ukrajinci tvrde da je pogođen nuklearni reaktor u Harkivu Lavrov za BBC: Rusija nije potpuno čista, ali je takva kakva je i ne srami se Počinje pobuna protiv Putina? Gradski dužnosnici iz Moskve i St. Peterburga traže da podnese ostavku [...] Read more...
02/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest   Poduzetnik Elon Musk rekao je u srijedu kako očekuje da će kliničko testiranje bežičnog moždanog čipa, koji je razvila njegova tvrtka Neuralink, započeti na ljudima za šest mjeseci, nakon što je tvrtka propustila ranije rokove koje je on postavio     Tvrtka razvija sučelja za moždane čipove za koje kaže da bi mogli omogućiti pacijentima s invaliditetom da se ponovno kreću i komuniciraju, a Musk je u srijedu dodao da će također ciljati na vraćanje vida. Neuralink, sa sjedištem u području zaljeva San Francisco i Austinu u Teksasu, posljednjih je godina provodio testove na životinjama tražeći istodobno odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) za početak kliničkih ispitivanja na ljudima. “Želimo biti izuzetno oprezni i sigurni da će dobro raditi prije nego što uređaj stavimo u čovjeka”, rekao je Musk u dugo očekivanoj informaciji o uređaju. Govoreći pred mnoštvom odabranih uzvanika na prezentaciji u sjedištu Neuralinka koja je trajala gotovo tri sata, Musk je naglasio brzinu kojom tvrtka razvija svoj uređaj. “Napredak će se isprva, osobito kada se tiče ljudi, možda činiti strašno sporim, ali radimo sve kako bismo ga paralelno potpuno razvili”, dodao je. “Dakle, u teoriji bi napredak trebao biti eksponencijalan.” FDA nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentar. Musk je najavio da će javno isprobati moždani čip Neurolinka. Yup — Elon Musk (@elonmusk) December 1, 2022 Prve dvije ljudske primjene na koje cilja uređaj Neuralink bit će vraćanje vida i omogućavanje pokreta mišića kod ljudi koji to ne mogu učiniti, rekao je Musk.     “Čak i ako netko nikada nije imao vid, nikada, kao da je rođen slijep, vjerujemo da još uvijek možemo vratiti vid”, rekao je. Događaj je prvotno bio planiran za 31. listopada, ali Musk ga je odgodio samo nekoliko dana prije bez navođenja razloga. Posljednje javno predstavljanje Neuralinka, prije više od godinu dana, uključivalo je majmuna s moždanim čipom koji je igrao računalnu igricu razmišljajući sam. Musk, koji također vodi proizvođača električnih vozila Teslu, raketnu tvrtku SpaceX i platformu društvenih medija Twitter, poznat je po ciljevima poput kolonizacije Marsa i spašavanja čovječanstva. Njegove su ambicije za Neuralink, koji je pokrenuo 2016., istih velikih razmjera. Želi razviti čip koji bi omogućio mozgu upravljanje složenim elektroničkim uređajima i na kraju omogućio osobama s paralizom da povrate motoričke funkcije i liječenje moždane bolesti poput Parkinsonove, demencije i Alzheimerove bolesti. Također govori o osnaženju mozga pomoću umjetne inteligencije. Izvor: Društvene mreže / Autor: The Verge Neuralink, međutim, kasni u radu. Musk je u prezentaciji 2019. rekao da namjerava dobiti regulatorno odobrenje do kraja 2020. Zatim je na konferenciji krajem 2021. rekao da se nada da će ove godine započeti ispitivanja na ljudima. Neuralink je više puta propustio interne rokove za dobivanje odobrenja FDA-e za početak ispitivanja na ljudima, rekli su sadašnji i bivši zaposlenici. Musk se ranije ove godine obratio konkurentu Synchronu u vezi s potencijalnim ulaganjem nakon što je izrazio frustraciju stručnjacima Neuralinka zbog njihovog sporog napretka, izvijestio je Reuters u kolovozu. Synchron je u srpnju prešao veliku prekretnicu ugradnjom svog uređaja u pacijenta u Sjedinjenim Državama po prvi put. Dobio je regulatorno odobrenje SAD-a za ispitivanja na ljudima 2021. i dovršio je studije na četiri osobe u Australiji. Tportal.hr Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
02/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Još malo do Božića i u suradnji s portalom Okusi.eu donosimo Vam svaki dan do Božića bogatu kolekciju recepata    Recept za aromatične kuglice na LCHF način, od dvije vrste čokolade i kakaom te bademima i kokosom osmislila je koautorica Prve hrvatske LCHF kuharice, Ariana Meleš Miljević. Kuglice se mogu zamrznuti i vaditi po želji. *Tonka grah sadrži toksični kumarin. Oprezno sa primjenom! Vrlo je mirisan i aromatičan pa ga ni ne treba dodavati više od „na vrh noža” mjere. Sastojci 40 grama kakao maslaca 20 grama kokosovog ulja 20 grama maslaca   25 grama čokolade sa 70% kakaa 25 grama čokolade sa 82% kakaa prstohvat cvijeta soli pola žličice vanilija ekstrakta na vrh noža Tonka graha*   100 grama oljuštenog mljevenog badema, i 100 grama kokosa u ljuskicama   dvije žlice hladne vode 2 grama mljevenog praha sjemenki rogača dvije žlice kipuće vode   korica bio limuna     Koraci  Korak 1 Kakao maslac, kokosovo ulje i maslac otopiti na pari, pa dodati: 25 grama čokolade sa 70% kakaa i 25 grama čokolade sa 82% kakaa, prstohvat cvijeta soli, vanilija ekstrakt i na vrh noža Tonka graha*.  Korak 2 U tu smjesu umiješati oljuštene mljevene bademe, kokos u ljuskicama. U dvije žlice hladne vode umiješati mljeveni prah sjemenki rogača, pa uz stalno miješanje dodati još dvije žlice kipuće vode i umiješati u smjesu.    Korak 3 Staviti da se hladi u hladnjak na desetak minuta, a za to vrijeme naribati koricu bio limuna. Umiješati u smjesu i vratiti na hladno na još 10 minuta.  Korak 4 Izvaditi i malom čajnom žličicom vaditi smjesu na dlan, oblikovati kuglicu pa ju uvaljati po izboru ili u naribani kokos, mljevene bademe ili ostaviti kakve jesu. Složiti na ukrasni tanjur pa staviti prije posluživanja još malo na hladno.   Okusi.eu Recept i foto : Ariana Bugenvilija Miljević Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
02/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Renomirani časopis „Condé Nast Traveler“, koji je specijaliziran za putovanja i lifestyle, ubrojio je glavni grad Austrije na popis najboljih svjetskih destinacija koje bi se trebale posjetiti 2023. U časopisu se ističe da će ova europska prijestolnica, koja je poznata po izvanrednoj umjetnosti i glazbi, iduće godine obilježiti nekoliko značajnih kulturnih obljetnica. Tako će se nakon dvogodišnje pauze ponovno održati bečka sezona balova koja svoj vrhunac doseže u siječnju i veljači. U najznačajnije balove u Beču ubrajaju se poznati Bečki operni bal i Bal Bečkih filharmoničara koji će iduće godine proslaviti 65. i 80. obljetnicu postojanja. Bečki Belvedere, koji je dom i najpoznatijem Klimtovom djelu „Poljubac”, također će obilježiti 300. rođendan velikom prigodnom izložbom o vlastitoj povijesti i utjecaju muzeja na bečku umjetnost. Izložba će biti otvorena godinu dana. Beč je jedina prijestolnica u svijetu koja je dospjela na ovaj popis. Ondje se uz austrijsku metropolu nalaze još, primjerice, novozelandski grad Auckland, kanadska pokrajina Britanska Kolumbija i Egipat.   I ugledni američki časopis za putovanja „Travel + Leisure“ uvrstio je Beč na svoj popis 50 najboljih svjetskih odredišta za 2023. U obrazloženju časopisa naglašava se bogata kulturna ponuda i ponuda novih hotela i restorana. Posjetitelje u Beču iduće godine očekuju i brojna zanimljiva događanja koje priprema Bečka turistička zajednica povodom 150 godina od održavanja Svjetske izložbe u Beču. Fokus će biti na povijesti grada i na tome kako je ova velika izložba iz 1873. oblikovala njegovu sadašnjicu. Poseban digitalni vodič upućivat će posjetitelje na muzeje s prigodnim programom, arhitektonske građevine koje potječu iz doba održavanja izložbe te kavane, restorane i hotele koji su otvoreni prije 150 godina, a do danas su vrlo popularni.   Direktor Bečke turističke zajednice Norbert Kettner istaknuo je da uvrštavanjem na popis najpopularnijih turističkih odredišta Beč ima odlične izglede da nastavi ovogodišnji uspjeh i u idućoj godini. Od početka godine do listopada glavni grad Austrije ostvario je više od deset milijuna noćenja. Nakon dvije izazovne godine bečki turizam ponovno dokazuje da je jedna od najvažnijih grana gospodarstva, zaključuje direktor Bečke turističke zajednice. Eurocomm PR Foto : Zoran / TV Wien Tweet Related posts: Bečki božićni sajam održava se i ove godine Demonstracije na Bečkom Ringu Beč uveo naplatu parkiranja na području cijelog grada [...] Read more...
02/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Izvršni direktor Tesle Inc Elon Musk isporučio je u četvrtak tvrtkin prvi teški kamion Semi u PepsiCo, no nije dao ažurirane prognoze za njegovu cijenu, proizvodne planove niti koliko tereta može nositi     Musk, koji se pojavio na pozornici na događaju u Teslinoj tvornici u Nevadi, rekao je da će kamion za duge relacije na baterijski pogon smanjiti emisije štetnih plinova na autocesti, nadmašiti postojeće dizelske modele u pogledu snage i sigurnosti. “Ako ste vozač kamiona i želite najopakiji kamion na cesti, to je to”, rekao je Musk, ističući da je prošlo pet godina otkako je Tesla najavio da razvija potpuno električni kamion. Ipak, stručnjaci u industriji i dalje su skeptični u pogledu toga mogu li električni kamioni na baterije ekonomično podnijeti napor vuče teških tereta stotinama kilometara.   Prilikom Muskova prvog Teslina otkrića otkako je preuzeo Twitter tvrtka nije objavila cijene za Semi, dala pojedinosti o varijantama kamiona koje je prvotno projektirala ili dala prognozu za isporuke PepsiCo ili drugim kupcima. Tesla nije otkrio težinu nenatovarenog Semija, jednu od ključnih specifikacija za koje su se analitičari nadali da će saznati i što je važno razmatranje za učinkovitost električnih kamiona. Kamioni u kategoriji Semi predstavljaju samo 1 posto prodaje vozila u SAD-u, ali 20 posto ukupnih emisija vozila, navodi Tesla. Tesla je rekao da će druga, buduća vozila koristiti tehnologiju pogonskog sklopa razvijenu za Semi, no nije dao pojedinosti. Semi koristi tri elektromotora razvijena za Teslinu verziju modela S, od kojih je samo jedan uključen pri brzini autoceste, a dva u rezervi kada kamion treba ubrzati, značajka koja kamion čini energetski učinkovitijim, rekao je Musk. “Ova stvar ima ludu snagu u odnosu na dizelski kamion. U osnovi je to kao da se slon kreće poput geparda”, rekao je Musk. Tportal.hr Foto : Wikipedia Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
02/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Dug je i silno napet bio dan na Svjetskom prvenstvu u Katru. Nakon što je Hrvatska izborila osminu finala utakmicom bez golova protiv Belgije, večernje utakmice donijele su susret s Japanom u ponedjeljak u borbi za četvrtfinale, s pogledom prema protivniku koji je izveo senzaciju završivši na prvom mjestu u skupini sa Španjolskom i Njemačkom. Japanci slave svoj veliki uspjeh, a nakon njega, počinje priprema za protivnika kojeg Vatreni nikako nisu očekivali, po riječima Zlatka Dalića nakon utakmice. Dalić je pričao o Španjolskoj, o spoju mladosti i iskustva u momčadi koju vodi Luis Enrique, a umjesto toga, slijedi ogled s protivnikom kojem je na klupi izbornik Hajime Moriyasu. U ponedjeljak u četiri popodne po našem vremenu krenut će se s centra u novom velikom izazovu za hrvatske reprezentativce, s respektom koji Japanci itekako zaslužuju poslije pobjeda nad Njemačkom i Španjolskom u skupini. Ipak, gledaju renome protivnika, djeluje obećavajuće da Vatreni neće ići na Španjolce koji su uoči posljednjeg kola bili najbliži prvom mjestu u grupi, a pogled korak dalje, u četvrtfinale, nudi šansu da se dogodi spektakl u kojem bi Hrvatska tražila senzaciju.     Turnirski ‘kostur’ vodi prema – Brazilu ‘Kostur’ eliminacijske faze SP-a smjestio je Hrvatsku u dio ždrijeba velikog turnira u Katru u kojem bi  najizgledniji četvrtfinalni protivnik bio Brazil. S dvije pobjede u dosadašnjem tijeku SP-a, protiv Srbije i Švicarske, Brazilci su već osigurali prolazak, a s prvog mjesta ih sutra može skinuti samo nepovoljna gol-razlika u odnosu na Švicarce. Do toga bi došlo u slučaju da Brazil izgubi od Kameruna, a Švicarska u posljednjem kolu svlada Srbiju, i to s razlikom golova koja bi donijela skok na prvo mjesto, ispred Brazilaca. To ipak nije izgledno, pa brazilski izbornik Tite može bez puno stresa gledati prema raspletu u grupi. Što slijedi dalje? Bude li Brazil prvi u svojoj skupini G, u osmini finala dočekao bi drugoplasiranog iz skupine H. U njoj prije posljednjeg kola vodi Portugal, koji ima šest bodova, slijedi Gana s tri boda, a Južna Koreja i Urugvaj imaju po bod. U posljednjem kolu u toj grupi sutra će igrati Portugal – Južna Koreja i Gana – Urugvaj.     Brazilci protiv Ganaca, Južne Koreje ili Urugvajaca? Nema dvojbe tko bi bio izraziti favorit u takvom dvoboju osmine finala, a Vatreni bi svojom pobjedom nad Japanom išli u napad na južnoameričke velikane, peterostruke svjetske prvake. Znaju se i termini ključnih utakmica u eliminacijskoj fazi. Hrvatska i Japan igrat će u ponedjeljak u popodnevnom terminu, a budu li prvi u svojoj skupini, čemu su jako blizu, Brazilci bi svoj nastup u osmini finala imali istog dana navečer, u 20 sati po našem vremenu. Četvrtfinale u kojem je moguć susret Hrvatske i Brazila na rasporedu je za osam dana, u petak, 9. prosinca, u 16 sati po našem vremenu. Bilo bi baš sjajno pratiti takav spektakl… Dnevno.hr Foto : HNS Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
01/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Hrvatska je nakon velike borbe ušla u osminu finala Svjetskog prvenstva u Katru! Vatreni su u posljednjem kolu prvog kruga odigrali 0:0 protiv Belgije, a takav rasplet značio je da među posljednjih 16 odlaze s drugog mjesta svoje skupine, iza Maroka koji je s 2:1 protiv Kanade završio na vrhu u grupi. Bila je to napeta utakmica s jako gustom završnicom, ali Hrvatska je izdržala sve izazove i na kraju slavila! Kako se bližio kraj susreta, trajala je velika drama na terenu. Vatreni su u završnici utakmice jako patili, najviše je prijetio Romelu Lukaku, ali nije bilo gola koji su Belgijci tražili u svojoj borbi za prolazak dalje. Hrvatska je izdržala, bravo za Zlatka Dalića i za cijelu momčad! Vatreni su među posljednjih 16, a u borbi za četvrtfinale dočekat će pobjednika skupine E, u kojoj su Španjolska, Njemačka, Japan i Kostarika. Hrvatska će svoju utakmicu osmine finala igrati u ponedjeljak u 16 sati po našem vremenu.     Iz prvog poluvremena najviše će se pamtiti situacija do koje je došlo u 15. minuti. Nakon što je Luka Modrić ubacio iz slobodnog udarca, došlo je do kontakta u kaznenom prostoru u kojem je Carrasco nagazio i srušio Kramarića, a engleski sudac Anthony Taylor odmah je pokazao na bijelu točku. No, stigla je intervencija iz VAR prostorije, pregledala se snimka, a nakon toga, pala je odluka da je Dejan Lovren bio u zaleđu dok je Modrić ubacivao iz ‘slobodnjaka’ – u situaciji koja je bila vrlo dvojbena. Kako je opisao Marijo Strahonja, sudački ekspert HRT-a, suci tu nisu imali presudnu riječ, već pregled koji nude kamere i snimke, a one su pokazale da je Lovren bio u minimalnom zaleđu. Prije tog spornog trenutka, Hrvatska je već na početku utakmice zaprijetila udarcem Ivana Perišića, a Belgija je svoju prvu opasnu akciju imala u 11. minuti kada je Carrasco bio blokiran u kaznenom prostoru. Belgijci su tada ‘pokazali zube’, a zaprijetili su i dvije minute potom. Mertens je pucao neprecizno u kontri njegove momčadi, na kraju akcije u kojoj ga je pronašao De Bruyne.     Desetak minuta do kraja prvog poluvremena, Ivan Perišić je s dva sjajna uklizavanja zaustavio opasnu akciju Belgijaca, a na novu jaku Hrvatsku prijetnju moralo se čekati do sudačke nadoknade na kraju prvog dijela. Perišić prvo nije zahvatio loptu glavom onako kako je htio, dok je u nastavku akcije Josip Juranović pokušao volejem, ali taj udarac prošao je bez preciznosti. Rano u drugom dijelu, Belgijci su dva puta zaprijetili ubacivanjima Kevina de Bruynea prema Romelu Lukakuu, koji je ušao na početku drugog poluvremena. U prvoj akciji Gvardiol je izbio loptu u korner, dok je u drugoj Lukaku pucao glavom, a Dominik Livaković bio je na pravom mjestu i pokupio je loptu. Hrvatska je svoju prvu šansu u drugih 45 minuta imala opasnim udarcem Matea Kovačića nakon što ga je pronašao Gvardiol. Kovačić je malo unutar 16-erca pucao pod gredu, a Courtois je na belgijskom golu odbio loptu u korner. Belgijski golman bio je na novim ozbiljnim iskušenjima u 54. minuti. Prvo je obranio Brozovićev prizemni udarac s ruba kaznenog prostora, a nedugo potom, zaustavio je i Modrićev pokušaj u Courtoisov bliži kut s desne strane 16-erca. Vatreni su time podignuli atmosferu na tribinama, nedugo potom čula se i hrvatska navijačka pjesma… U 60. i 62. minuti bilo je jako opasno za Vatrene. Lukaku je iz blizine pogodio stativu nakon akcije u kojoj je De Bruyne pronašao Carrasca, a Carrascov udarac iz blizine donio je Livakovićevu odbijenu koptu. Dvije minute potom, Lukaku je glavom iz blizine prebacio gol nakon što ga je De Bruyne pronašao centaršutom koji se dogodio nakon što je De Bruyneu lopta već bila pobjegla u gol-aut. To nije bilo dosuđeno, ali možda bi bilo da je pao gol, nakon čega bi intervenirao VAR. Hrvatska je do svojeg novog udarca stigla u 68. minuti. Modrić je pucao na ulasku u 16-erac, ali nije najbolje zahvatio loptu koja je završila u rukama sigurnog Courtoisa. HRVATSKA – BELGIJA 0:0 90’+4 – Kraj, Hrvatska je u osmini finala – BRAVO, VATRENI!!!   U 78. minuti stigla je nova opasna akcija Vatrenih. Perišić je povukao loptu i išao je prema 16-ercu, ali malo je previše oklijevao u dodavanju ili pokušaju šuta u situaciji u kojoj se otvarala prijetnja za belgijski gol. Na koncu, sve je zaustavila protivnička obrana, Perišić nije uspio zadržati loptu. U 87. minuti ponovno je opasno živjela hrvatska obrana. Meunier je pucao s desne strane kaznenog prostora, lopta je došla do Lukakua koji je nije očekivao, a nakon svega, sve je završilo gol-autom u situaciji u kojoj Livaković ne bi mogao puno da je Lukaku sve usmjerio u okvir gola. Drama se odvijala i u sudačkoj nadoknadi. Lukaku je prvo promašio iz blizine nakon što je belgijski centaršut prešao preko Lovrenove glave i ravno do belgijskog napadača, a potom, Joško Gvardiol je sjajnom intervencijom u dvoboju izbio loptu upravo ispred Lukakua koji je ponovno bio u opasnoj situaciji za Vatrene. Bilo je nevjerojatno napeto, ali tu je veliko slavlje – Hrvatska se može početi zagrijavati za osminu finala!   HRVATSKA: Livaković – Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa – Modrić, Brozović, Kovačić – Kramarić, Livaja, Perišić BELGIJA: Courtois – Dendoncker, Alderweireld, Vertonghen  – Meunier, Witsel, De Bruyne, Castagne – Trossard, Mertens, Carrasco * Isti sastav kao i za Kanađane! Za neke je to iznenađenje, očekivali su i zazivali Budimira, možda i Petkovića, ali Livaja je ostao prvi izbor izbornika. Očekivano, zapravo! Nek se ponovi Kanada, idemo Hrvatska! Zagrijava se atmosfera u Katru, ali i u hrvatskih gradovima u kojima će se utakmice pratiti i na otvorenom, ali i s okupljanjima u kafićima gdje je ipak toplije. Svi se nadaju da će oko 18 sati doći slavlje. “Bit će to, nadam se, sjajna utakmica s naše strane. Moramo ponoviti agresiju, čvrstinu i borbenost kakvu smo imali protiv Kanade. Bit će teže jer igramo protiv jače reprezentacije, ali znamo naš cilj, prolazak dalje, a imamo kvalitetu i ambiciju da možemo više”, rekao je Dalić u programu HRT-a, pred kamerama HTV-a, najavljujući izazov protiv Belgije. “Veseli nas dobra utakmica koja je bila, dobar pristup koji je bio, to se mora ponoviti”, dodao je hrvatski izbornik, priželjkujući nastup kakav su Vatreni imali protiv Kanade. Dalić nije mijenjao u odnosu na prvih 11 u drugom kolu, što je i naznačio na konferenciji za novinare dan uoči utakmice protiv Belgije. Izbornikove riječi tada su bile da nema razloga previše dirati početnih 11, a kako se pokazalo, početni sastav nije dirao uopće u usporedbi sa startnim sastavom protiv Kanađana. Na drugoj strani, Roberto Martinez priredio je iznenađenja. Nema Edena Hazarda, dugogodišnjeg vođe belgijske reprezentacije. Hazard počinje na klupi, a u prvih 11 nema niti igrača koji je figurirao za vrh napada. Očekivalo se da bi se mogao vratiti oporavljenik Romelu Lukaku, a ako toga ne bude, predviđanje je bilo da će u prvih 11 biti Michy Batshuayi. Ipak, u startnom sastavu nema ni jednog ni drugog, a Belgija počinje bez klasične, robusne ‘špice’, s predviđenom napadačkom trojkom u kojoj bi prijetili Trossard, Mertens i Carrasco. Velika prijetnja je i za leđima, u građenju igre i u završnici u kojoj Belgijci očekuju puno od Kevina de Bruynea, glavne zvijezde svoje momčadi uz golmana Thibauta Courtouisa, jakog aduta na vratima. Nešto drugačije u momčadi koju vodi Roberto Martinez bilo je očekivano s obzirom na dosadašnje nastupe na SP-u. Podsjetimo, Belgija nije bila dobra u prvom kolu protiv Kanade, unatoč pobjedi s 1:0 u toj utakmici, a potom je stiglo razočaravajući nastup u porazu s 2:0 u korist Maroka u drugom kolu. Ipak, da će Martinez promijeniti baš ovoliko u svojih prvih 11 – to dolazi kao iznenađenje uzimajući u obzir da nema Hazarda, Lukakua i Batshuayija. …and here is #Croatia starting lineup! 🥁 #CROBEL #FIFAWorldCup #Qatar2022 #Family #Vatreni❤️‍🔥 pic.twitter.com/n0Mcb66ruo — HNS (@HNS_CFF) December 1, 2022   Danas na Ahmad bin Ali Stadionu s početkom od 16 sati igra se još jedna odlučujuća, zar nisu sve takve, utakmica za Hrvatsku u kojoj će se direktno sučeliti s Belgijom, drugom reprezentacijom svijeta, za prolaz u osminu finala Svjetskog prvenstva. Vatreni su u odličnom položaju, ovise samo o njihovoj izvedbi protiv Belgije, no u istom su košu i naši suparnici, koji moraju igrati na pobjedu, jer nitko ne želi ovisiti o rezultatima drugih reprezentacija. Ozračje u svlačionicama je dijametralno suprotno, Hrvatska je na valu pozitive nakon visoke pobjede protiv Kanade, dok Belgijci od početka SP-a nimalo ne naliče na broj dva na FIFA-inoj ljestvici, a svlačionicu im prožimaju razni skandali. Hrvati napadaju No sve to treba ostaviti iza sebe, koncentracija Vatrenih će biti samo na tome kako zabiti gol do dva više od suparnika, a o tome je govorio i izbornik Dalić. “Gospodin Martinez je s Belgijom došao do 1. mjesta na FIFA ljestvici. To može napraviti samo sjajan stručnjak i čovjek. Ne smijemo se opustiti. Igramo protiv sjajne reprezentacije, oni će se znati postaviti protiv nas. Imamo svoju kvalitetu i vjeru i ne smijemo od toga odustati. Tu su De Bruyne, Lukaku i Hazard, bit će to teška borba. Neće nas zavarati pila naopako. Čekamo najbolju Belgiju, i naši su igrači spremni, idemo spremni u taj rat”, izjavio je Zlatko na konferenciji za novinare. #Vatreni, best of luck today! ❤️‍🔥 #CROBEL🇭🇷🇧🇪#FIFAWorldCup #Qatar2022 #Family pic.twitter.com/MoOFaoZuz0 — HNS (@HNS_CFF) December 1, 2022 Dnevno.hr Foto : HNS Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
01/12/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je u srijedu u Washingtonu “superagresivne” mjere koje je poduzeo Joe Biden kako bi potaknuo američku industriju, te je upozorio da one riskiraju “fragmentaciju Zapada”, navode agencije pozivajući se na izvore s tog sastanka.     Prvog dana službenog posjeta francuski predsjednik nije krio zabrinutost tijekom susreta s američkim parlamentarcima obiju stranaka. Ogromne subvencije koje je američki predsjednik odlučio dodijeliti u velikom gospodarskom i socijalnom zakonu pod nazivom “Zakon o smanjenju inflacije” (IRA) su “super agresivne za naše tvrtke”, požalio se francuski predsjednik. “Ne želim postati tržište za američke proizvode jer imam potpuno iste proizvode kao i vi. Imam srednju klasu (koja mora) raditi i ljude koji moraju pronaći posao. A posljedica IRA-e je da možete riješite svoj problem, ali ćete moj učiniti još gorim. Žao mi je što sam tako izravan”, rekao je Emmanuel Macron. Macron je stigao u Washington u drugi državni posjet od preuzimanja dužnosti 2017., za koji su i prije njegova početka francuski dužnosnici najavili da će se suprotstaviti Joeu Bidenu vezano uz subvencije iz ovog zakona. Prilikom susreta s parlamentarcima u knjižnici Kongresa Macron je rekao kako je Inflation Reduction Act “super agresivan” prema europskim tvrtkama, kazao je Reutersu jedan sudionik razgovora pod uvjetom anonimnosti. Macronov ured odbio je potvrditi komentare francuskog predsjednika, o kojima je javila i agencija France Presse. Europski lideri potužili su se na zakonodavni paket kojeg je u kolovozu potpisao Biden, kojim se daju snažne subvencije američkim proizvodima, što stavlja u neravnopravan položaj neameričke tvrtke i biti će ozbiljan udarac njihovim gospodarstvima u trenutku dok se Europa bori s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.     Upitana o europskim zabrinutostima tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da zakon “predstavlja značajne prilike za europske tvrtke, kao i koristi za energetsku sigurnost EU-a”. IRA ima odredbe koje će pridonijeti rastu sektora čiste energije na globalnoj razini, dodala je. Govoreći u prisutnosti novinara Macron je rekao kako Francuska i SAD trebaju udružiti snage da reformiraju Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku kako bi njihovi fondovi mogli biti usmjereni u zemlje pogođene klimatskim promjenama.   Ranije je Macron posjetio sjedište NASA-e s potpredsjednicom Kamalom Harris i rekao da je američko-francuska suradnja važna za suzbijanje rizika od sukoba u svemiru. Njih su dvoje najavili novu američko-francusku suradnju u svemiru tijekom sastanka u Parizu prije godinu dana. Macron je rekao da svemir predstavlja “novo mjesto sukoba” i da je važno da Francuska i Sjedinjene Države rade zajedno na postavljanju pravila i normi jer dijele predanost znanosti kao i demokratskim vrijednostima. Tportal.hr Foto : wikipedia Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
30/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Europska unija pokušat će uz podršku UN-a osnovati sud posvećen istrazi i suđenjima za ruske ratne zločine počinjene u ratu u Ukrajini, rekla je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Ruska invazija na Ukrajinu donijela je smrt, razaranje i nezamislivu patnju. Svi se sjećamo užasa u Buči. Procjenjuje se da je u ratu dosad ubijeno više od 20.000 civila i više od 100.000 pripadnika ukrajinske vojske”, rekla je Von der Leyen. Dodala je i da Rusija mora platiti za svoje stravične zločine, uključujući zločin agresije na suverenu državu.     “Iz tog razloga, iako i dalje podržavamo osnivanje međunarodnog suda, predlažemo osnivanje specijalnog suda koji bi podržao UN i koji bi istražio i kaznio ruske zločine agresije”, kazala je. ‘Ruski stravični zločini ne smiju proći nekažnjeno’ “Spremni smo raditi s međunarodnom zajednicom kako bismo dobili najširu moguću međunarodnu podršku za osnivanje tog specijalnog suda. Rusija mora platiti i financijski za uništenje koje je uzrokovala. Procjenjuje se da je Ukrajina pretrpjela štete od oko 600 milijardi eura. Rusija i njezini oligarsi moraju kompenzirati Ukrajini štetu i troškove obnove zemlje”, rekla je šefica EK u videoobraćanju. “Ruski stravični zločini ne smiju proći nekažnjeno”, rekla je Von der Leyen.   Podsjetimo, Rusija niječe ubojstva civila i počinjenje ratnih zločina usprkos uvjerljivim dokazima za masakr u Buči. Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je samo tijekom okupacije Hersona počinjeno više od 400 ratnih zločina. Dnevno.hr Foto : Zoran / TV Wien Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
30/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Smrti ruskih oligarha opasno su se zahuktale posljednjih mjeseci, pa se broj njihovih smrti u ne do kraja razjašnjenim okolnostima popeo na dvoznamenkasti broj. Koincidencija ili ne, većina ih je skončala nakon što su se suprotstavili lideru Kremlja. Ova situacija nekako neodoljivo podsjeća na način na koji se KGB obračunavao s političkim protivnicima i bivšim suradnicima još za vrijeme Sovjetskog saveza. Međutim, najnovija u nizu smrti ruskih oligarha odlazak je ruskog milijardera Vičeslava Tarana (53), koji je poginuo u helikopterskoj nesreći u Švicarskoj pod misterioznim okolnostima, piše britanski The Sun.     Pad helikoptera pod nerazjašnjenim okolnostima Naime, nesreća se dogodila na jugoistoku Francuske u blizini sela Elze, nakon što je helikopter Eurocopter EC130 (H130) poleteo iz Lozane. Russian billionaire, 53, is killed in helicopter crash near Monaco in latest crypto mystery death pic.twitter.com/bhpLbD9ulN — DTN NEWS (@DTNNEWUpdates) November 29, 2022     Prema navodima britanskog tabloida koji se poziva na lokalne medije iz Monaka, u helikopteru je bilo predviđeno da bude još jedan neimenovani putnik, ali on je u posljednjem trenutku otkazao ukrcavanje na koban let. Druga stvar koja budi sumnju jest činjenica da mu se helikopter srušio po lijepom vremenu, prenosi Daily Mail.   Francuski pilot (35), koji je upravljao letjelicom, također je poginuo u nesreći.   Dnevno.hr Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
30/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Bečani vole s ponosom istaknuti da njihov grad ima više hektara vinograda od bilo kojeg drugog glavnog grada u svijetu. I zaista, iako u gotovo svakom gradu smještenom unutar vinorodne zemljopisne širine raste barem poneki čokot (viđeni su čak i u londonskim backyardima), Beč je svojevrsni fenomen sa 720 hektara, uglavnom na polururalnim brežuljcima zapadnoga dijela grada     Ako zanemarimo 19 čokota na Schwarzenbergplatzu u samome središtu Beča, najimpresivniji prizor urbanih vinograda predstavlja vinograd Mayer u 17. bezirku, danas u posjedu Hansa Schmida, vlasnika i vizionara koji je oduvijek bio fasciniran jedinstvenim i slikovitim vinskim krajolikom Beča, koji sa svojih 36 hektara predstavlja glavno vinarsko ime. Dok u podnožju vinograda tutnje gradski tramvaji i automobili, na trsju zrije čuveni rizling. Vino od ovoga grožđa može se kušati u Mayerovoj heurigi u Heiligenstadtu, ali i kupiti u mnogo zemalja svijeta u koje se ovo vino izvozi. Osim Beča, po svojim gradskim vinogradima poznat je i Pariz. Osim onih u predgrađima, glavnu atrakciju predstavlja vinograd na padini Clos de Montmartre, gradskog brdašca koje neprestano opsjedaju horde novovjekih turista. Iako se i od grožđa iz ovoga vinograda proizvede nešto vina, ‘berba’ je svedena na tradicionalnu feštu, a bočice s vinom kupit će isti turisti koji su kupili i konzerve s pariškim zrakom. Šala koja se prepričava godinama kaže da su upravitelji vinograda Suresnes svake godine dužni o trsje ovjesiti zrele grozdove da bi se mogla obaviti berba.     I stari je Zagreb nekada imao vinograd u samome gradu, na mjestu današnje uspinjače. Još u 13. stoljeću od Dveraca, kroz šikarje južnog obronka, vodio je strmi puteljak kojim su se uglavnom služili gradečki kmetovi pri odlasku na polja izvan gradskih zidina. Puteljak je s vremenom postao važna prometna veza s naseljem ispod gradskih zidina. Izvor: Društvene mreže / Autor: Društvene mreže Kad se potkraj 18. stoljeća Donji grad već poprilično proširio, podignute su na tom mjestu drvene stube i to samo do posljednjih kuća ispod obronka, a dalje se nastavljalo starim puteljkom između vrtova i vinograda. Ovi vinogradi koji su se širili ispod kule Lotrščak nadživjeli su ove prve stepenice i trsje je moglo uživati blagodati strmoga južnoga položaja. Posljednji vinogradi u centru Zagreba nestali su 1889, kada je, zbog frekventnosti prolaza i poduzetničke želje za dobiti, izgrađena uspinjača na parni pogon. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
30/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest U svjetlu nove francusko-talijanske kontroverze oko migranata, Bruxelles se kani boriti protiv ilegalne migracije na središnjem Mediteranu novim akcijskim planom. No, veći izazov bit će zapadni Balkan, vjerojatno najaktivnija ruta prema Europi, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.     Humanitarni brod Ocean Viking sa 234 migranata uključujući 57 djece plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke. Incident je izazvao diplomatski spor između dviju Italije i Francuske. “Moramo imati na umu da velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu”, rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson. Mnogi od tih migranata bili su pretežito iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU-u, dodala je. Unija već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli tjedan Europska komisija iznijela je Akcijski plan za središnji Mediteran, predloživši niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti. Akcijski plan ima za cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU-a. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata. Komisija je najavila da će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu. Po povjerenici Johansson, akcijskim planom želi se i ubrzati primjenu mehanizma solidarnosti, koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU-a.     Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica. No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desničarska vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima da pristanu u talijanske luke. Pariz je na to poručio da neće primiti 3500 migranata iz Italije i pozvao je druge članice EU-a da suspendiraju sudjelovanje u europskom mehanizmu relokacije migranata i da usvoje slične mjere. Pitanje raspodjele izbjeglica Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su da samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem europskom sustavu. Po Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja lipnja 2023. godine. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao “apsolutno nedovoljne rezultate”. Dodao je da druge države nisu spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Oprezno je pozdravio plan EU-a i naglasio važnost oživljavanja plana za distribuciju migranata dogovorenog u lipnju. Po mišljenju Španjolske, europske mediteranske zemlje već su dokazale svoju fleksibilnost kad je riječ o provedbi učinkovitih procedura kako bi se pomoglo u suzbijanju iregularnih migracija, poboljšalo vraćanje migranata i osigurala bolja potpora azilnog sustava. Rekordni broj migranata u Njemačkoj i Belgiji Njemački veleposlanik u Rimu Viktor Elbling komentirao je na Twitteru 11. studenoga: “Italija čini puno kad je riječ o migracijama, ali nije jedina: 154.385 tražitelja azila u Njemačkoj u razdoblju od siječnja do rujna 2022., 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To je 0,186 posto njemačke populacije, 0,163 posto francuske i 0,083 posto talijanske”. Njemačka savezna policija ove je godine do sada registrirala 75.934 neodobrenih ulazaka u Njemačku. U rujnu bilo je 12.700 neodobrenih ulazaka te 13.400 u listopadu. Zadnji put da je Njemačka imala peteroznamenkaste mjesečne podatke bilo je za vrijeme migracijske krize u veljači 2016. godine. Belgija je nedavno registrirala više od 4000 zahtjeva za azilom na mjesec i teško pronalazi smještaj za tražitelje azila. Belgija je godinama zagovarala zajednički europski pristup i podržava europski mehanizam za relokaciju migranata, ali pod uvjetom da se tražitelje azila zaista registrira u zemlji dolaska i da se spriječi sekundarna kretanja. Belgijska državna tajnica Nicole de Moor posjetila je prošli tjedan Kongo i planira posjetiti Egipat. “To činimo na bilateralnoj osnovi i ima učinka, ali postižemo bolje rezultate ako EU kao cjelina stane iza toga svojom težinom”. Osobito cijeni naglasak koji novi akcijski plan stavlja na suradnju sa zemljama podrijetla i tranzita, kao i obeshrabrivanje ljudi koji pokušavaju stići do Europe, a vjerojatno neće biti prihvaćeni kao tražitelji azila. Nova kriza na zapadnobalkanskoj ruti  Zadnjih mjeseci značajno je porastao broj ilegalnih migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom i “velik broj ih dolazi preko Srbije jer ulaze u tu zemlju bez viza i tada idu u države članice Unije”, rekla je povjerenica Johansson 18. studenoga. Odgovarajući na pritisak zemalja EU-a, Srbija je uskladila svoju viznu politiku s EU-om za neke zemlje u Aziji, Africi i na Karibima. Bezvizni režimi s Tunisom i Burundijem istekli su u studenome. Srbija će uskoro uvesti vize za još dvije zemlje, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali nije rekao koje. Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je tijekom posjeta Beogradu 16. studenoga: “Hvala predsjedniku Srbije što se zauzima za okončanje ovog azilantskog turizma za državljane Indije, Tunisa i drugih zemalja. Imali smo velik broj tražitelja azila iz Indije, Vučić je reagirao i nije ostavio Austriju na cjedilu”. Srbija, Mađarska i Austrija potpisale su 16. studenoga o jačanju suradnje na području migracija i zaštite granica, po kojem će policajci triju zemalja surađivati. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji žele u zapadnu Europu. U BiH trenutačno je oko 2600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, a još oko 700 nalazi ih se u blizini granice s EU-om.  Državljani Burundija među tri su najveće skupine pristiglih migranata, što je izravna posljedica bezviznog režima BiH sa Srbijom. Vlasti u BiH identificirale su visokorizične zemlje s kojima bi trebalo sklopiti sporazume o readmisiji, ali one koče taj proces. Do sada je postignut sporazum samo s Pakistanom. BiH pristupa migracijama puno bolje nego prethodnih godina, ali broj policajaca koji štite državne granice i dalje nije dovoljan. Hrvatska, Slovenija i Bugarska – upravljanje vanjskim granicama šengenskog prostora Hrvatska je zabilježila veliko povećanje ilegalnih prelazaka granice od 146 posto, po državnom tajniku u hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova Žarku Katiću. A promijenile su se i zemlje podrijetla migranata. Tradicionalno su migranti koji dolaze u Hrvatsku bili s Bliskog istoka i sjeverne i subsaharske Afrike. Ove godine pet prvih zemalja podrijetla migranata su Irak, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba.  Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izazvao je nedavno zabrinutost u Hrvatskoj kazavši da će se usprotiviti proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Austrija je suočena s golemim migrantskim pritiskom, rekao je. Austrija je ove godine zabilježila oko 100.000 migranata od kojih 75.000 nije bilo prethodno registrirano u nijednoj drugoj državi članici EU-a. No austrijski kancelar Nehammer rekao je u Zagrebu prošli tjedan da će Austrija podržati ulazak Hrvatske u šengenski prostor. Slovenija je također zabilježila značajno povećanje broja ilegalnih prelazaka granice od 160 posto, odnosno 21.467 u prvih deset mjeseci 2022. godine. Većina tih migranata stigla je iz zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba, Afganistan i Bangladeš. No pošto je Srbija uskladila viznu politiku s EU-om, broj migranata iz Burundija i Tunisa već se smanjio, objavilo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova. Broj zahtjeva za međunarodnom zaštitom u Sloveniji iznosio je 21.452 u prvih deset mjeseci ove godine, prema 4174 u istom razdoblju 2021. godine. Po najnovijim podacima, ove je godine do sada odobreno samo 167 zahtjeva. Premda Slovenija podržava ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je da će zemlja uvesti granične kontrole s Hrvatskom bude li potrebno. Rekla je da Slovenija ne želi postati džep za ilegalnu migraciju.  Bugarska od ljeta ove godine bilježi sve veći broj migranata koji pokušavaju ilegalno ući u EU iz Turske. Zadnjih tjedana događaju se gotovo svakodnevno nesreće izazvane krijumčarima i migrantima. U rujnu je prvi put proglašeno izvanredno stanje u tri južne bugarske regije zbog povećanog migrantskog pritiska. Europol razmatra formiranje zajedničkih graničnih interventnih timova sa Sofijom.  Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien  Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
30/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Pola svjetskih demokracija je u stanju propadanja s pogoršanjem građanskih sloboda i vladavine prava, a autoritarne vlade postaju još represivnije, upozorio je u srijedu Institut za demokraciju i izbornu pomoć (IDEA) sa sjedištem u Stockholmu     U svom godišnjem izvješću IDEA navodi da se demokratske institucije potkopavaju zbog problema koji, između ostalog, uključuju ograničenja slobode izražavanja te sve veće nepovjerenje u legitimitet izbora. Kao posebne izazove IDEA ističe nekoliko čimbenika koji pridonose pogoršanju stanja demokracije u svijetu: ruski rat u Ukrajini, nadolazeću globalnu recesiju, klimatske promjene i pandemiju covida-19. “Svijet se suočava s više kriza istovremeno, od rasta troškova života do rizika nuklearnog sukoba te galopirajuće klimatske krize. Istovremeno, svjedočimo padu demokratskih standarda u svijetu. To je toksična mješavina”, piše u izvješću studije za 2022. Mađarska, Poljska, SAD IDEA prati i prikuplja podatke o stanju demokracija u svijetu od 1975. Institut temelji svoj indeks Globalnog stanja demokracije na više od 100 varijabli, od slobode izražavanja do osobnog integriteta i pitanja sigurnosti. U izvješću se navodi da broj zemalja koje su “nazadovale”, u kojima je zabilježena ozbiljna erozija demokracije, nikada nije bio tako velik. Kao zemlje s problemima goleme političke polarizacije, disfunkcionalnih institucija i prijetnji građanskim slobodama, IDEA spominje Poljsku, Mađarsku i SAD. U Europi, gotovo pola demokracija bilježi srozavanje, ali se pritom ističe da su demokratske vrijednosti i institucije ključni štit protiv ruske agresije, ne samo u Ukrajini već i zemljama regije.     “Ruski rat u Ukrajini uzdrmao je Europu, primoravši je da razmotri svoje sigurnosno okruženje i da se uhvati u koštac s energetskom krizom i krizom nesigurnosti hrane”, piše u izvješću. Demokracija na globalnoj razini, zaključuje se u izvješću, izložena je raznim prijetnjama, a gorući problem predstavlja legitimnost izbornih rezultata, ograničenja sloboda i prava na internetu, tvrdokorna korupcija i rast ekstremno desnih stranaka. “Nikada nije bilo hitnije da demokracije odgovore na ove izazove i da pokažu svojim građanima da je moguće sklapati nove, inovativne društvene veze koje nas ne dijele već ujedinjuju”, ističe IDEA. Što se autoritarnih režima tiče, IDEA tvrdi da se njihov broj u posljednjih šest godina udvostručio, no Afrika se pokazala otpornijom na nestabilnosti u svijetu te su Gambija, Niger i Zambija zabilježile demokratske pomake. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien   Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
29/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Za kupnju božićne zvijezde mnogi se odlučuju upravo u vrijeme blagdana, no ako njega nije adekvatna, ova će prelijepa biljka nažalost brzo uvenuti. Kako se to ne bi dogodilo i vama, otkrivamo nekoliko korisnih trikova     Božićna zvijezda (lat. Euphorbia pulcherrima) ili kako je neki nazivaju poinzetija, biljka je raskošnih listova koja dolazi iz toplijih krajeva i voli puno svjetla. Porijeklom iz suptropskog dijela Meksika i središnje Amerike, božićna zvijezda prilagođena uzgoju u domu može narasti do 45 centimetara i stiže s crvenim, bijelim ili ružičastim listovima. Za mnoge je omiljen ukras tijekom božićnih blagdana no vrlo je osjetljiva pa ako se ne brinete na pravi način o njoj, uvenut će. Najbolje se osjećaju u toplom, osvijetljenom prostoru, daleko od propuha, a idealna temperatura treba biti između 15 i 22 stupnja, što ove biljke čini pogodnim za spavaće i dnevne sobe. Tijekom zimskih mjeseci smjestite je uz prozor okrenut prema jugu. Izravna sunčeva svjetlost nije problem jer u našim klimatskim uvjetima od sredine listopada pa nadalje opasnost od previše sunčeve svjetlosti koja pogađa lišće gotovo ne postoji. Međutim, dovoljna razina svjetla je važna kako bi biljka mogla rasti i uspijevati. Božićne zvijezde ne vole propuh pa biste ih uvijek trebali smjestiti na zaštićeno mjesto. Ako je previše izložena propuhu, ova biljka koja voli toplinu može početi gubiti lišće. Osim brige o njezinom poziciniraju na odgovarajuće mjesto u domu, božićna zvijezda iziskuje pažljivu njegu i kad je riječ o zalijevanju. U odnosu na većinu sobnih biljaka, božićna zvijezda zahtijeva zalijevanje odozdo preko podloška jer ono klasično uzrokuje taloženje hranjivih tvari, što uglavnom rezultira truljenjem biljke.Prema preporuci stručnjaka, svaka tri dana podložak je potrebno napuniti vodom te nakon pola sata izliti višak koji biljka nije uspjela upiti. U svakom slučaju bolje je božićne zvijezde držati malo sušima (nego previše vlažnima) te ih zalijevati po malo i češće, umjesto rijetko, ali u velikoj količini. Božićne zvijezde posebno su dugotrajne kada se gnoje jednom tjedno, otprilike četiri tjedna nakon kupnje, korištenjem komercijalnog tekućeg gnojiva za cvjetanje kućnih biljaka u dozi navedenoj na pakiranju. Da bi ponovno procvjetala, božićna zvijezda svake noći treba i 14 sati potpunog mraka, pa pripazite i na to. U mjesecu ožujku božićna zvijezda najčešće ostaje bez listova, stoga je upravo on idealno vrijeme za orezivanje na 10 do 15 centimetara visine iznad mjesta grananja, a time ćete omogućiti cvatnju sljedeće godine jer se cvijet formira na jednogodišnjim granama. Tportal.hr Photo by Ricardo Esquivel Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
29/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Njemačka vlada, suočena s manjkom stručne radne snage, želi uvesti sustav useljavanja na temelju bodova, po uzoru na useljeničke zemlje Kanadu i Australiju, prenose njemački mediji u utorak     “Savezna vlada planira uvođenje bodovnog sustava za useljavanje u Njemačku, a sve u svrhu ublažavanja manjka stručne radne snage”, stoji u nacrtu reforme useljavanja koji bi trebao biti predstavljen na redovitoj sjednici vlade u srijedu. Novim zakonom bi osobama iz zemalja koje dolaze izvan Europske unije s “dobrim potencijalima” trebalo biti omogućeno useljavanje u Njemačku sa svrhom zapošljavanja. “Na temelju transparentnog i nebirokratskog sustava, koji počiva na načelu bodovanja, omogućit ćemo useljavanje u svrhu potrage za radnim mjestom u Njemačkoj”, stoji u dokumentu pod nazivom “Osnove za useljavanje iz zemalja izvan Europske unije”. Kao uvjeti za sakupljanje bodova navode se kvalifikacija, poznavanje jezika, radno iskustvo, povezanost s Njemačkom i starost. ‘Jedini djelatni scenarij pojačano useljavanje’ “Njemačkoj u svim sektorima nedostaje stručne radne snage. Zato moramo iskoristiti sve potencijale, kako u inozemstvu tako i u Njemačkoj”, stoji u dokumentu koji će biti predstavljen članovima kabineta. Reforma predviđa i zajamčeni ostanak stranih studenata u Njemačkoj nakon završenog studija ili stručne naobrazbe. Useljavanje bi trebalo biti moguće i bez prethodne nostrifikacije diploma i svjedodžbi. Istodobno je Andrea Nahles, direktorica Savezne agencije za zapošljavanje, zatražila hitne mjere koje bi pojačale priljev stručne radne snage u Njemačku. “Zbog demografskih promjena praktično ne postoji drugi scenarij, nego samo onaj koji bi uključivao pojačano useljavanje u Njemačku”, rekla je Nahles za Sueddeutsche Zeitung. Ona je rekla kako Njemačkoj godišnje potrebno 400.000 radne i stručne snage iz inozemstva. Za stanovnike država koje nisu članice Europske unije već i sad postoji mogućnost useljavanja. Za stanovnike zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) od 2016. postoji i poseban program zapošljavanja kod kojeg je, za useljavanje i stjecanje radne dozvole, dovoljan ugovor s nekom tvrtkom u Njemačkoj. Ova mogućnost do sada je često nailazila na poteškoće zbog dugog čekanja na vizu u njemačkim konzularnim predstavništvima u zemljama zapadnog Balkana. Tportal.hr Photo by Tiger Lily Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
29/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Diljem Kine, i u najvećih gradovima Pekingu i Šangaju, izbili su prosvjedi u rijetkom izlijevu neslaganja s politikom vladajuće Komunističke partije. Prosvjedi su potaknuti bijesom zbog politike nulte stope tolerancije na širenje Covida koja uključuje česte karantene i zatvaranje. Nakon tri godine od početka pandemije građani su sve manje spremni trpjeti takve rigorozne mjere     Kako je tijekom vikenda broj demonstracija rastao u više velikih gradova, od Pekinga i Šangaja do ca, Guangzhoua, tako je rastao i niz pritužbi koje su se mogle čuti. Zapadni mediji izvještavaju da neki prosvjednici traže i više demokracije i slobode. Među tisućama prosvjednika, stotine su čak pozvale na smjenu kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji je gotovo tri godine nadzirao strategiju masovnog testiranja, brutalnog zaključavanja, prisilne karantene i digitalnog praćenja, a koja je plaćena visokom ljudskom i ekonomskom cijenom, piše CNN. Što se to događa u Kini? U neviđenom valu građanskog neposluha, deseci prosvjeda izbili su diljem kineskih gradova tijekom vikenda dok su frustracije vladinom strogom politikom Covida ključale. Skupine ljudi koje su se kretale od jednoznamenkastih do oko tisuće, okupljale su se na bdjenju uz svijeće i mirnim uličnim prosvjedima. Na nekim mjestima, poput Wuhana, preskočili su zapreke postavljene zbog pandemije kojima se zatvaraju dijelovi gradova, a u Šangaju su se sukobili s policijom. Držeći svijeće, paleći svjetla na telefonima i prazne komade papira, prosvjednici su pozvali na kraj karantema i čestim masovnih testiranja. Simbol prosvjeda su prazni komadi papira kojima se ukazuje na problem cenzure i strogih kineskih mjera zabrane kojima se bore protiv Covida. U Šangaju su zabilježeni i sukobi prosvjednika i policije. Na prosvjedima čuli su se zahtjevi za demokratizacijom i slobodom tiska te ukidanjem online cenzure, navodi The Guardian. Kineska politika nulte tolerancije na Covid posebno se akutno osjetila u Šangaju, gdje je dvomjesečna karantena ranije ove godine mnoge ostavila bez pristupa hrani, medicinskoj skrbi ili drugim osnovnim potrepštinama – što je izazvalo duboko nezadovoljstvo javnosti. Što je potaknulo prosvjede? CNN navodi da je prosvjede je pokrenuo smrtonosni požar prošlog četvrtka u Urumqiju, glavnom gradu krajnje zapadne regije Xinjiang. U požaru je poginulo najmanje 10 ljudi, a devet ih je ozlijeđeno u jednoj stambenoj zgradi, što je izazvalo bijes javnosti nakon što su videosnimke incidenta pokazale da su mjere zaključavanja spriječile vatrogasce da dođu do žrtava. Grad je bio zatvoren više od 100 dana, stanovnici nisu mogli napustiti regiju, a mnogi su bili prisiljeni ostati kod kuće. Videozapisi prikazuju stanovnike Urumqija kako marširaju do zgrade vlade i skandirajući traže kraj karanteni u petak. Sljedećeg jutra lokalna vlada rekla je da će ukinuti karantenu u fazama – ali nije dala jasan vremenski okvir.     Objava nije uspjela zatomiti bijes javnosti i prosvjedi su se brzo proširili izvan Xinjianga, a stanovnici gradova diljem Kine također su izašli na ulice. Kako se Kina našla u ovoj situaciji? Frustracije politikom nulte tolerancije na Covid-19 traje već neko vrijeme. Dok se ostatak svijeta vraća normalnom životu, stanovništvo Kine i dalje je podvrgnuto iznenadnim oštrim zatvaranjima područja u rasponu od pojedinačnih trgovina do cijelih okruga, često zbog samo nekoliko zabilježenih slučajeva zaraze. Protests in China are not rare. What *is* rare, are multiple protests over the same issue, at the same time, across the country. The protest below, apparently in central Beijing’s liangmaqiao, is astounding #China #protests pic.twitter.com/UHJCqqF1YG — Tom Mackenzie (@TomMackenzieTV) November 27, 2022 U rujnu je autobus koji je prevozio ljude u karantenski centar u gradu Guizhouu doživo nesreću pri čemu je poginulo 27 ljudi. Broj umrlih uvelike je nadmašio dva smrtna slučaja povezana s Covidom o kojima je pokrajina izvijestila od početka pandemije i zbog čega je karantena uvedena. Prošlog mjeseca u Zhengzhou tisuće radnika u tvornici Apple iPhonea sukobilo se s interventnom policijom i srušilo barikade, dijelom zbog Covid ograničenja. Diljem zatvorenih gradova, stanovnici su također dijelili glasine i izvješća o samoubojstvima i drugim smrtnim slučajevima koje su povezivali s provođenjem nulte COVID-a, uključujući bebu i trogodišnje dijete. China 🇨🇳 Protests are erupting across China as people have had enough of the draconian zero Covid lockdowns. This is what eventually happens when people power mobilises against oppressive governments that take away freedoms and human dignity. pic.twitter.com/NsZgZTxEYT — James Melville (@JamesMelville) November 27, 2022 Kako je popis incidenata rastao, tako su rasli i nestrpljenje i skepticizam ljudi, unatoč pokušajima vlasti da cenzuriraju informacije i neslaganja. Zašto je ovo značajno? Javni prosvjedi iznimno su rijetki u Kini, gdje je Komunistička partija pojačala kontrolu nad svim aspektima života, pokrenula sveobuhvatni udar na sve oblike nezadovoljstva, izbrisala velik dio civilnog društva i izgradila visokotehnološku državu nadzora. In a rare surge of protests in China, demonstrators called for the ruling Communist Party and its leader, Xi Jinping, to step down, amid anger at the deaths of at least 10 people in an apartment fire in Xinjiang, presumably during a strict Covid lockdown. https://t.co/7eT7YT4nHw pic.twitter.com/WT54Q0yC1M — The New York Times (@nytimes) November 27, 2022 Sustav masovnog nadzora još je stroži u Xinjiangu, gdje se kineska vlada optužuje za zatočenje do dva milijuna Ujgura i drugih etničkih manjina u kampovima za koje su bivši zatočenici tvrdili da su bili fizički i seksualno zlostavljani. Prema izvješću Ujedinjenih naroda u rujnu u Xinjiangu je na djelu “invazivna” mrežu nadzora s policijskim bazama podataka koje sadrže stotine tisuća datoteka s biometrijskim podacima poput skeniranja lica i očne jabučice. Kina je više puta odbacila optužbe za kršenje ljudskih prava u regiji. Što predstavljaju bijeli listovi papira? Prazni komadi papira postali su simbol rastućih prosvjeda. Prostor za sigurno izražavanje neslaganja učinkovito je eliminiran pod autoritarnom vladavinom predsjednika Xija i nevjerojatno je riskantan. Bijeli listovi papira znak su uskraćivanja slobode govora i neobuzdane cenzure. Prosvjed na elitnom sveučilištu Tsinghua u Pekingu započeo je tako što je jedan student držao jedan list u blizini kantine kampusa. List je odnijelo osoblje fakulteta, ali je ona ostala na mjestu, navodi The Guardian, a ubrzo su joj se pridružili deseci, a potom i stotine drugih. ‘Bijeli papir predstavlja sve što želimo reći, ali ne možemo reći’, rekao je Reutersu jedan mladi prosvjednik na rijeci Liangma u Pekingu. CHINA – The people of Guangzhou refuse to enter Covid quarantine and tear down barriers. Now you know what those thousands of quarantine camps are for! To control their people not a mostly harmless virus. pic.twitter.com/8Y9cl0GYnA — Bernie’s Tweets (@BernieSpofforth) November 14, 2022 Što se događa prosvjednicima? Policija je privela nepoznat broj prosvjednika, uključujući najmanje jednog stranog novinara. Drugu noć prosvjeda u Šangaju dočekala je jaka policijska reakcija, a BBC je naveo da je njihov snimatelj Edward Lawrence, koji živi u Šangaju, priveden i pretučen prije nego što je pušten. Policija je rekla samo da ga je privela za njegovo dobro, u slučaju da se zarazio Covidom iz gomile, prenosi BBC. U Pekingu su se u nedjelju navečer okupile dvije skupine prosvjednika, ukupno najmanje 1000 ljudi, duž 3. obilaznice kineske prijestolnice u blizini rijeke Liangma, odbijajući se razići. Mase u blizini Trga Tiananmen zahtijevale su demokraciju i vladavinu prava, osuđivale diktature i kult ličnosti. Kako će se situacija razvijati? Prosvjedi u Kini nisu potpuna rijetkost, ali razmjeri i raširenost istih svakako jesu. A zahtjev – kraj strogih mjera borbe protiv zaraze virusom COVID-19 – nije nešto što je vlada trenutno spremna dati. Sada se promatra hoće li se prosvjedi nastaviti, ili čak porasti, tijekom tjedna i kako će vlasti odgovoriti. Vjerojatno će biti teških posljedica za one koji budu identificirani kao prosvjednici. Državni mediji šutjeli su o prosvjedima, ali su umjesto toga objavili oštre pozive na “nepokolebljivo pridržavanje” politike nulte tolerancije na Covid. Primjećene su varijacije u dosadašnjem odgovoru lokalnih vlasti na prosvjede, sa slučajnim popuštanjem ograničenja u nekim područjima i oštrim policijskim akcijama u drugima. Također kaže da postoje neke promjene koje bi središnja vlada mogla učiniti kako bi umirila ljude ili bi mogla ublažiti pritisak traženjem žrtvenog jarca od lokalnih dužnosnika ili privatnih tvrtki uključenih u odgovor na pandemiju. ‘Mogli bi pružiti puno jasnije smjernice, na primjer kako i kada bi Kina mogla izaći iz politike nulte stope Covida. Do ove točke poruke su bile frustrirajuće i zbunjujuće, čak i za dužnosnike’, kazao je Dali Yang profesor političkih znanosti sa Sveučilištu Chicagu. ‘Izazov je u tome što ovaj virus ne nestaje’. Tportal.hr Foto : Twitter Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...
29/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Jedno od ključnih obećanja premijera Andreja Plenkovića u njegovu prošlom mandatu bilo je ono koje se odnosilo na povratak INA-e u hrvatske ruke. Prošlo je od toga podosta vremena, na tom polju razrađivale su se razne opcije, uključujući i onu bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić koja je tvrdila da će se INA otkupljivati prodajom dionica HEP-a, no na koncu se baš ništa od tih najava nije obistinilo. Velike planove za INA-u imao je i viceguverner Tomislav Ćorić, bivši ministar gospodarstva kojega oporbeni saborski zastupnici ovih dana pozivaju pred Antikorupcijsko vijeće kako bi ondje progovorio o zatvaranju sisačke rafinerije i famoznom memorandumu koji je potpisao, a koji oporbenjaci uspoređuju s veleizdajom jer je baš to rezultiralo zatvaranjem rafinerije u Sisku. Bilo kako bilo, Ćorić i Dalić više nisu na poziciji ministara, a suprug bivše ministrice Niko Dalić više nije ni u Upravi INA-e koju je Plenković eliminirao zbog propusta koji su doveli do velike afere koja mu je počela nagrizati rejting. S otkazom se bivša INA-ina uprava ne miri pa su prije desetak dana podnijeli tužbe jer smatraju da nisu smjeli ostati bez otpremnina, za što se Plenković silno zalagao i što je u medijima predstavljao kao jedan od svojih uspjeha u borbi protiv korupcije u toj naftnoj kompaniji zbog koje ga rešeta oporba, dok on u svemu tome vidi urotu predsjednika Zorana Milanovića. U HDZ-u podsjećaju da je u Milanovićevoj vladi na poziciji šefa NO-a INA-e bio njegov prijatelj, profesor Siniša Petrović, za kojega je svojedobno bivši ministar financija Slavko Linić tvrdio da je radio za mađarske interese, odnosno da je on nastojao INA-u pretvoriti u MOL-ovu podružnicu. To je tolerirao i Milanović, pa je Plenković sada spreman ući u novi rat s predsjednikom Republike predbacujući mu Petrovićevu ulogu, posebice sada kada se Petrović pojavio pred Antikorupcijskim vijećem kojim predsjeda Nikola Grmoja.     Pravni stručnjaci Ne samo da Plenković planira ući u novi rat s Milanovićem kako bi time pokazao da on nema nikakve veze s kriminalnim radnjama u INA-i nego je s novom Upravom INA-u spreman ponovno vratiti u hrvatske ruke, za što je plan navodno već skovan. Naime, Plenković namjerava u borbu za INA-u ući nakon Nove godine, točnije, nakon hrvatskog ulaska u Schengen, kako Mađari na tom putu Hrvatskoj ne bi stvarali probleme. Premda Mađari i nakon ovog dugo željenog ulaska u šengensku zonu imaju mogućnost na svojim granicama zadržati kontrolu, to Plenkoviću nije toliko važno koliko mu je simbolički gledano značajan ulazak u Schengen s punom potporom svih članica EU-a, što već, prema nekim najavama, namjerava zakomplicirati Austrija. Plenković je navodno već okupio tim pravnih stručnjaka sa svih pravnih fakulteta u državi koji će se baviti temom povratka INA-e. Da Plenković doista ima ozbiljne planove za povratak INA-e, dalo se naslutiti i prije nekoliko dana, kada ga je zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin ispitivala baš o tome. “Prošlo je više od godinu dana otkako je bivši premijer Ivo Sanader pravomoćno osuđen u ponovljenom postupku INA-MOL, čime je dokazano da je INA koruptivnim djelima prepuštena Mađarima. Predsjednik Vrhovnog suda kaže da se sudskim putem može tražiti ništavnost tog ugovora”, rekla je Raukar i pitala ga zbog čega DORH to nije učinio i hoće li to učiniti, pri čemu je Plenković napomenuo da odluku o tome da se ide na arbitražu nisu donijeli sami. “Mi smo itekako pratili sve što se zbiva s pravnim aspektima ovog slučaja. Hajmo se vratiti u prošlu godinu, u jesen prošle godine imali smo odluku UNCITRAL-ove arbitraže, jedini mogući pravni lijek bio je tražiti da švicarski savezni sud u proceduri donese drugačiji stav i u tom kontekstu smo angažirali društvo Lalive i pitali ih formalno kao Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva, kao i predstojnika katedre za međunarodno privatno pravo i DORH za mišljenje. U tom trenutku sve tri institucije su rekle da je u tom trenutku najbolje ići pred Savezni švicarski sud“, podsjetio je premijer te dodao kako su to mišljenje poslušali i krenuli tim putem koji, nažalost, nije uspio. “U međuvremenu, imajući na umu ovakav stav predsjednika Vrhovnog suda, potpisali smo okvirni sporazum kao Vlada sa svim pravnim fakultetima u Hrvatskoj i tražit ćemo mišljenje više katedri s različitih aspekata u vezi s ovom temom. Naš je cilj da dobijemo stavove niza pravnih stručnjaka, uključujući i mišljenje DORH-a, što je najpametnije u ovim okolnostima, ako i možemo, jer su ugovori pisani da se zaštiti strani ulagač“, napomenuo je Plenković, a sada u njegovu timu napominju da su ove premijerove riječi uvertira u novu borbu za INA-u jer Plenković smatra da jedna arbitraža ne može nadomjestiti presude sudova.     Nova arbitraža Plenkovićev je stav da je najbolja opcija otkupiti MOL-ov udio u INA-i, ali dogovor se o tome nije postigao, no unatoč tomu, premijerovi suradnici vjeruju da će se na koncu doći do cilja koji bi zadovoljio hrvatske interese. Tim vjerovanjima unatoč, jasno je da i Mađari za INA-u imaju svoje planove, nedavno je mađarski MOL protiv Hrvatske pokrenuo još jednu međunarodnu arbitražu u kojoj se tvrdi da je hrvatska Vlada od 2011. do 2015. godine nepravedno podigla naknadu za ugljikovodike, što je MOL-u nanijelo financijsku štetu pa su odlučili međunarodnim postupkom od naše zemlje zahtijevati naknadu. O novoj MOL-ovoj arbitraži koja je pokrenuta protiv Hrvatske zasad nije moguće pronaći ni jednu konkretniju i službenu informaciju, no na stranicama Državnog odvjetništva već je objavljen Poziv za iskazivanje interesa za zastupanje Republike Hrvatske u predmetu MOL Hungarian Oil and Gas Plc. c/a Republika Hrvatska – trgovačka arbitraža. Kako službenih informacija o ovoj temi nema, tako se ispod stola govori da je ovdje riječ o tužbi koju je MOL već podigao protiv Hrvatske u sklopu postupka koji je pokrenut u prosincu 2013. godine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, a u tom sporu MOL je zagovarao tezu da je Hrvatska svojim postupanjem povrijedila Ugovor o energetskoj povelji, kao i prava koja on jamči MOL-u kao stranom investitoru. Usput budi rečeno, riječ je o sporu koji je Hrvatska izgubila, ali i o sporu za koji je Vlada ljetos dobila konačnu odluku u sklopu koje je navedeno da Vlada nije preuzela plinsko poslovanje – Prirodni plin društva INA unatoč ugovornoj obvezi da to učini, čime su INA, a potom neizravno i MOL oštećeni za 167,84 milijuna dolara. “Hrvatska je nanijela dodatnu štetu MOL-u prisiljavanjem na prodaju uskladištenog plina društva Prirodan plin, za što je MOL-u dodijeljeno 16,1 milijun dolara”, rekli su tada iz mađarske grupacije, iz koje su zahtijevali da im hrvatska država plati kamate i nadoknadi dio troškova arbitraže pa se došlo do toga da ukupna šteta dodijeljena Mađarima iznosi 235,8 milijuna dolara. Tada su u Vladi tvrdili kako je sud odbio veći dio MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete koji su iznosili 1,1 milijardu dolara, prihvaćajući samo manji dio od 184 milijuna dolara. U odnosu na naknade za ugljikovodike ICSID se proglasio nenadležnim, a MOL je dobio rok od tri mjeseca od primitka presude da protiv Hrvatske podigne tužbu pred nadležnim sudovima, što su oni po svemu sudeći sada odlučili i učiniti.   Odnosi dioničara Ovaj slučaj Vlada je odlučila prepustiti Državnom odvjetništvu te je upitno kako će se ta priča s velikom odštetom raspetljati i u čiju korist. Upitno je i hoće li Plenković imati snage za novi rat za spas hrvatske energetike i povratak INA-e, no njemu planova ne manjka, posebice otkako je u Upravu INA-e doveo nove kadrove s kojima planira provesti čistku u toj kompaniji koja je godinama medijske stupce punila zbog kriminalnih radnji i malverzacija koje su se ondje odvijale. Još otkako je izbila plinska afera, u kojoj se zasad još direktore s četvrte razine u INA-i sumnjiči da su kompaniji nanijeli štetu od milijardu kuna, Plenković naglašava da je nužno mijenjati način upravljanja INA-om, koji je izmjenama ugovora o međusobnim odnosima dioničara još prije 13 godina dogovorila Vlada nekadašnjeg HDZ-ova premijera Ive Sanadera. Ugovor koji je zavezao ruke Upravi kompanije i odlučivanje prenio na Vijeće operativnih direktora, što u hrvatskom zakonodavstvu nije poznat pojam, Hrvatska je već pokušala proglasiti ništetnim na arbitraži u Švicarskoj, ali i na tamošnjim sudovima, no svi dosadašnji pokušaji pali su u vodu. Pritom od velike pomoći nisu bile ni pravomoćne presude koje su ukazivale na to da je taj ugovor posljedica koruptivnih radnji, za što je uz Sanadera osuđen i MOL-ov predstavnik Zsolt Hernadi. Zato je Vlada upravljanje INA-om odlučila mijenjati ulazeći u pregovore s MOL-om, o čemu je nedavno progovarao i resorni ministar Davor Filipović koji je otkrio kako je cilj vladajućih da se sustav upravljanja u INA-i vrati u okvire Zakona o trgovačkim društvima, to jest da Uprava donosi odluke i da zatim odluke idu na Nadzorni odbor koji onda daje ili uskraćuje suglasnost. Filipović je također naveo da će se raditi na tome da se preko izvršnih direktora više ne zaobilazi Uprava INA-e, ali otkako je u listopadu prošle godine objavljena pravomoćna presuda Vrhovnog suda koja je potvrdila presude Sanaderu i Hernadiju, dio domaćih pravnih stručnjaka Vladi savjetuje da na hrvatskim sudovima, točnije na Trgovačkom sudu, pokrene postupak za dokazivanje ništetnosti ugovora, što je nedavno poručio i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić koji je objasnio da ugovor o upravljanju INA-om nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima te da su hrvatskim članovima INA-e oduzete ovlasti upravljanja kompanijom prema Zakonu o trgovačkim društvima.   Nezakonite odluke “Od toga treba poći jer to od samog početka primjene tog ugovora o upravljanju INA-om nije bilo u redu. Bilo je protuzakonito. Time je dovedena u pitanje i zakonitost svih odluka u korporativnom upravljanju INA-om, kao i posljedice koje su iz takvih odluka proizišle. Samo na temelju toga, kao i činjenice da je presuda Ivi Sanaderu u Hrvatskoj pravomoćna, a ona dokazuje da je počinjeno koruptivno kazneno djelo, pravna je osnova po kojoj Vlada uvijek može tvrditi da je ugovor o upravljanju INA-om ništetan i kao takav nikada nije ni postojao”, objašnjavao je sudac Dobronić dodajući da iz toga proizlazi da sve odluke Uprave INA-e nisu bile zakonite, kao i da se na temelju toga može krenuti u analizu koliko su te odluke korisne, a koliko štetne za našu zemlju. “Na kraju treba podvući crtu i izračunati koliku štetu mađarska strana treba nadoknaditi Hrvatskoj. Od Trgovačkog suda može se tražiti da imenuje privremenu Upravu INA-e koja će raditi u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Tako bi se napokon upravljanje INA-om usuglasilo s odredbama ZTD-a”, tvrdio je predsjednik Vrhovnog suda, čijim istupima u Vladi nisu bili oduševljeni, već su tada nastavili inzistirati na tezi o pregovorima s MOL-om. No izgleda da Plenković sada za INA-u ima i neke druge planove koje još ne želi otkriti, a koji bi u konačnici doista mogli rezultirati time da se INA vrati u hrvatske ruke. Dnevno.hr Tweet Related posts: Ina procurila Hrvatskoj kroz prste [...] Read more...
29/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest Britanski premijer Rishi Sunak izjavio je u ponedjeljak da je tzv. “zlatna era” odnosa s Kinom završila, ocijenivši da Kina postaje sve veći izazov za britanske vrijednosti i interese     U svom prvom velikom vanjskopolitičkom govoru Sunak je rekao da se britanski pristup Kini mora postupno mijenjati te da se Peking “svjesno natječe za globalni utjecaj koristeći sve poluge državne moći”. “Budimo jasni, tzv ‘zlatna era’ je gotova, zajedno s naivnom idejom da će trgovina dovesti do društvenih i političkih reformi”, rekao je Sunak u londonskoj financijskoj četvrti, referirajući se na opis britansko-kineskih odnosa bivšeg ministra financija Georgea Osbornea 2015. godine. Dio Konzervativne stranke bio je kritičan prema Sunaku, smatrajući ga manje oštroumnim prema Kini od njegove prethodnice Liz Truss. Prošle godine, dok je bio ministar financija, pozvao je na balansiranu strategiju prema Kini kako bi se uravnotežila zabrinutost za ljudska prava i proširenje gospodarskih veza. Međutim, propao je planirani sastanak između Sunaka i kineskog predsjednika Xi Jinpinga na ovomjesečnom summitu G20 na Baliju, a London je prošloga tjedna zabranio kineske sigurnosne kamere na “osjetljivim lokacijama” u vladinim zgradama. “Shvaćamo da Kina predstavlja sustavni izazov našim vrijednostima i interesima, izazov koji postaje sve akutniji kako se kreće prema još većem autoritarizmu”, rekao je referirajući se na objavu BBC-a o napadu kineske policije na jednog od njihovih novinara. “Naravno, ne možemo jednostavno ignorirati značaj Kine u svjetskim poslovima – za globalnu ekonomsku stabilnost ili pitanja poput klimatskih promjena. SAD, Kanada, Australija, Japan i mnogi drugi to također razumiju”, rekao je Sunak. Poručio je da Britanija pod njegovim vodstvom neće izabrati “status quo” te će se suprotstaviti međunarodnim konkurentima i to “ne velikom retorikom, već snažnim pragmatizmom”. Što se tiče Ukrajine, rekao je da će vlada i dalje vojno pomagati Kijevu sljedeće godine, zadržavajući snažnu potporu koju su ponudili bivši premijeri Boris Johnson i Liz Truss. “Dakle, ne sumnjajte, mi ćemo biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. Zadržat ćemo ili povećati našu vojnu pomoć sljedeće godine. I pružit ćemo novu potporu za protuzračnu obranu”, rekao je.     U rujnu je Britanija objavila da je drugi najveći vojni donator Ukrajini nakon Sjedinjenih Država, s 2,8 milijardi dolara pomoći ove godine. Sunak je rekao da Britanija mora zauzeti isti dugoročni pristup kao i njezini protivnici i konkurenti, poput Rusije i Kine. “Suočeni s ovim izazovima, kratkoročnost ili puste želje neće biti dovoljni. Ne možemo ovisiti o hladnoratovskim argumentima ili pristupima, ili pukoj sentimentalnosti o prošlosti”, poručio je britanski premijer. Tportal.hr Foto : Twitter Tweet Related posts: Što se to događa u Velikoj Britaniji? Iako ne ovisi o ruskom plinu, njezin energetski sustav se urušava Liz Truss favoritkinja za novu britansku premijerku, evo što zamjeraju njezinom protivniku [...] Read more...
26/11/2022Tweet Share Facebook Twitter Pinterest “Ukrajinski narod će napredovati kao dio slavenske zajednice nakon što se oslobodi vlasti neonacističkog kijevskog režima”, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u programu televizije Rossia24, a prenose ruski mediji. “Ukrajinski narod bit će oslobođen od neonacističkih vladara, zaslužuje živjeti u dobrosusjedstvu, prijateljstvu i blagostanju pored svoje slavenske braće””, kazao je ruski šef diplomacije. Dodao je kako je „nacizam u Ukrajini“ postao „teorija i praksa aktualne vlasti“ i izrazio uvjerenje da se to dogodilo pod utjecajem “vanjskih sila”, pri čemu je posebno apostrofirao Europu, kazavši kako je ona „uključena u oživljavanje neonacizma u cijelom svijetu“.     Rat između Rusije i SAD-a Proteklih su dana učestale izjave visokih ruskih dužnosnika o tome da će se rat u Ukrajini nastaviti do poraza vlasti u Kijevu i da može trajati jako dugo. Također se već dugo u ruskoj visokoj politici i medijima proteže teza kako u Ukrajini rat protiv Rusije vodi NATO savez i da se ponavlja povijest iz Drugog svjetskog rata. U tom smislu Moskva intenzivira vojnu proizvodnju i cjelokupni ustroj gospodarstva usmjerava na uvjete ratne proizvodnje. Pri tom je jačanje ruskog domoljublja imperativ tamošnjih medija i sveukupnih društvenih događaja i procesa, dok je vanjskopolitički smjer djelovanja definitivno okrenut prema geopolitičkom Istoku i Jugu. Sukladno tome, dugotrajna odsječenost od Zapada već je općeprihvaćen narativ s kojim Rusi uče živjeti. Zapravo se sve teže ne složiti s tezama brojnih analitičara koji tvrde kako je u Ukrajini u tijeku rat između Rusije i SAD-a. Jasno je, naime, da bi bez američke vojne i financijske pomoći Ukrajina već odavno bila poražena, kao što je jasno i da su Rusi očekivali brzi završetak rata i da za dugotrajan rat u toj zemlji nisu bili pripremljeni.     U međuvremenu se sve promijenilo: poraz bilo koje strane – SAD-a ili Rusije, na ukrajinskom bojnom polju predstavljao bi i veliki geopolitički poraz. Toga su dobro svjesni i u Washingtonu i u Moskvi. Zato je posve sigurno da će sukob trajati dugo ili, kako se to u medijima voli reći „do posljednjeg Ukrajinca“. Jer svima je jasno da je ukrajinski narod najveća žrtva geopolitičkog obračuna velikih sila. Ruski političari i analitičari posljednjih dana govore o iluzornosti zapadnih izjava o mogućem vojnom porazu Rusije. On je, realno, krajnje teško zamisliv ne samo s pozicije da Rusija nema kamo odstupiti tj, nema manevarskog (geo)političkog prostora, na što nerijetko podsjećaju i američki analitičari ali i visoki dužnosnici Pentagona ili State Departmenta koji povremeno govore o nužnosti diplomatskog rješenja sukoba ali pri tom najčešće i dodaju sintagmu da za njega još nije vrijeme dok Kijev ne ostvari još veće vojne pobjede.   Ide se na dugo iscrpljivanje Međutim, ako je to tako i ako Rusija ne može biti poražena, te ako slijedom toga izvedemo pretpostavku da će rat trajati dok stvarno „ne bude i posljednjeg Ukrajinca“, neće li i takav scenarij onda zapravo značiti poraz SAD-a odnosno Zapada? Jer ako više ne bude Ukrajinaca znači da su pobijedili Rusi. Ili će se u tom slučaju Zapad, kako bi spriječio geopolitički poraz, sam morati neposredno, svojim vojnim postrojbama uključiti u rat protiv Rusije što automatski znači i Treći svjetski rat i zajamčen nuklearni sukob sa svim svojim katastrofalnim posljedicama? Kako god okrenuli, vidljiva je agonija sadašnjih politika po pitanju Ukrajine, za koju se ne nazire izlaz koji ne bi značio poraz jedne od dviju strana. Stoga je logično pretpostaviti da će se raditi o dugom sukobu iscrpljivanja pri čemu Rusi smatraju kako su u prednosti jer imaju goleme prirodne resurse i jer je Zapad ionako već u dubokoj ekonomskoj krizi i nastavak sukoba i jačanje vojne proizvodnje i u SAD-u i u EU – koja se upravo najavljuje i o čemu jučer piše američki utjecajni medij The Wall Street Journal – samo će ga dodatno iscrpljivati.   S druge strane Zapad smatra kako je Rusija, pod udarom snažnih ekonomskih sankcija, već sada ozbiljno i bolno pogođena i da će to prije ili kasnije izazvati društvene nemire i nezadovoljstvo ratom u tamošnjoj javnosti zbog čega će Rusija onda biti i vojno poražena tj. pristat će na zapadne uvjete sklapanja mira. Po SAD je u čitavoj ovoj „priči“ negativno to što nisu u mogućnosti ostaviti Europu (EU+Veliku Britaniju) da se sama pobrine za vojnu i financijsku pomoć Ukrajini i za vlastitu sigurnost, a kako bi se Amerikanci mogli u potpunosti fokusirati na Indo-pacifičku regiju i na suprotstavljanje velikoj i na međunarodnom prostoru sve utjecajnijoj Kini. Problem je tim veći što republikanci smatraju kako je Ukrajina važna, ali nikako ne i presudna za američke nacionalne interese, te fokus američkog vanjskopolitičkog djelovanja žele prebaciti s nje na Kinu. Postizanje sporazuma s Rusijom odavno je postalo nemoguće Tu se republikanci, koji od 3. siječnja preuzimaju Zastupnički dom, direktno sudaraju s Bidenovom novom strategijom prema Kini kojom on želi postaviti međusobne odnose Washingtona i Pekinga u neki obostrano prihvatljiv okvir gospodarske suradnje, pri čemu treba osigurati uvjete za sprječavanje incidenata vojne prirode, prije svega u zoni Tajvana – kao preduvjet takve limitirane, – snošljive suradnje. Ali to je vrlo kompleksan problem, gdje veliku ulogu igraju i kinesko-ruska suradnja, energetika i još mnogo toga, pa sve skupa po Bidena ne izgleda previše optimistično. Tim više što republikanci ovu politiku prema Pekingu već proglašavaju znakom Bidenove slabosti i što namjeravaju spriječiti nakon preuzimanja Zastupničkog doma izglasavanjem novog zakona o odnosima s Kinom – izrazito protukineskog karaktera. Hoće li Biden uspjeti spriječiti američki rat na dva fronta istodobno protiv dviju globalnih velesila (čemu se donedavno protivila i sama američka vanjskopolitička doktrina) – po SAD će biti možda i presudno. Pošto je s Rusijom postizanje bilo kakvog sporazuma već davno postalo nemoguće (definitivno samim američkim izborom, jer se Rusija SAD-u ranije gotovo nudila kao partner), to bi onda značilo jedino davanje određenih ustupaka Pekingu što bi pak opasno usporilo američku borbu protiv kineske globalne dominacije. A upravo je ona glavni cilj nedavno objavljene nove američke Nacionalne sigurnosne strategije, u kojoj je Kina po prvi put (s pravom) determinirana kao najveća američka globalna suparnica u 21. stoljeću po svim ključnim parametrima – gospodarskim, visokotehnološkim i vojno-sigurnosnim. Složit će te se – prava globalna geopolitička “rubikova kocka”. Dnevno.hr Foto : Kremlin  Tweet Related posts: No related posts. [...] Read more...

Leave a Reply