“Centar.Spomenar” naziv je znanstvenog skupa, održanog u srijedu navečer u organizaciji Hrvatskog centra gradišćanskih Hrvata u Beču, u spomen preminulog dr. Josipa Seršića, kroatista i uglednog člana Hrvatske akademske zajednice (HAZ) u Austriji. Ili kako je to Hrvatski centar precizno napisao: “U spomen polihistora, novinara i liječnika, koji je bio angažiran u niz hrvatskih udruga u Beču”.
Dr. Seršić je preminuo u Beču na blagdan Sv. Stjepana 26. prosinca 2020., no zbog pandemije koronavirusa i strogih zaštitnih mjera predstavnici hrvatske zajednice u Austriji nisu se do sada imali prilike na prikladan način oprostiti od svog dugogodišnjeg dobrog prijatelja i suradnika. Ili kako je na jučerašnjem znanstvenom skupu rečeno od “putujuće enciklopedije”, što je naš dagi Josip, inače rođen u Baškoj na otoku Krku 1948. godine, doista i bio.
Kako je u ime organizatora znanstvenog okupljanja uvodno rekao glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, Hrvatski je centar svoju tradicionalnu Kulturnu nagradu “Metron” za 2020. godinu, za očuvanje hrvatskog jezika, povijesti, kulture i identiteta, posmrtno dodijelio dr. Seršiću.
Kako mu nagrada nije mogla biti uručena, glavna tajnica Hrvatskog centra Gabriela Novak-Karall je predsjedniku Hrvatske akademske zajednice u Beču Marijanu Kalapuriću predala Povelju za nagradu “Metron”, koja će krasiti prostorije HAZ-a i podsjećati na Seršićeva vrijedna i nezaboravna postignuća. “A ona su, a tome može svjedočiti hrvatska zajednica u Austriji, ostavila neizbrisivi trag u hrvatskoj povijesti i kulturi”, rekao je idejni začetnik, utemeljitelj i prvi predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva (AHD) u Beču dr. Marijan Brajinović, govoreći o dugogodišnjoj suradnji ovog Društva sa dr. Seršićem, koji je u Beč došao 1988. godine.
Podsjetio je na velebna Seršićeva djela, knjigu “Hrvatski Beč” i knjigu “400 godina Hrvata u Beču – Hrvatsko selo”” izašle 2009. godine, koja je posebno važna za gradišćanske Hrvate u Beču i njihova povijesna saznanja. Zašto, ukratko je pojasnila Gabriela Novak Karall istaknuvši kako je dr. Seršić na dokumentirani način opisujući “Hrvatsko selo” u 7. bečkom stambenom okrugu dokazao da su tadašnji Hrvati koji su se naseljavali u Beču, a preteće su gradišćanskih Hrvata, “autohtoni i na području Beča, a ne samo u Gradišću”.
“Gradišćanski su Hrvati preko moravskih polja doseljavali u Beč i tako je nastalo tzv. Hrvatsko selo”, dodala je Novak Karall. Napomenula je kako su znanstveni simpozij organiziran povodom promocije Seršićeve knjige, kao i prigodna izložba izazvali “veliko zanimanje znanstvenika i javnosti ne samo u Beču, Gradišću i Austriji nego i u Zagrebu i Bratislavi”. Posebno je naglasila i značaj 400 godina starog hrvatskog grba, kojeg je Seršić također pronašao kopajući godinama i desetljećima po raznim povijesnim i ostalim arhivima.
Tyran je istakao kako je Seršić bio od svog dolaska 1988. godine u Beč, gost u Hrvatskom centru gradišćanskih Hrvata, te da je toliko znao da “iz ljubomore nekih nije baš odmah bio rado viđeni gost”.
Foto : Zoran / TV Wien
“Od samog sam početka prepoznao njegovo ogromno znanje, a o gradišćanskim je Hrvatima znao više nego što smo mi sami znali o sebi. Odmah mi je bilo jasno da ogromno znanje tog polihistora treba iskoristiti i tako je postao novinar suradnik Hrvatskih novina s brojnim povijesnim i medicinskim osvrtima i temama”, ispričao je Tyran. Dodao je kako je od Seršića, koji je bez ikakve novčane naknade pisao za Hrvatske novine “puno toga naučio”, predavši Zahvalnicu za Seršića predsjedniku HAZ-a Beč.
O Seršićevom ogromnom znanju i suradnji s hrvatskim Veleposlanstvom u Beču govorio je opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji Silvio Kus. Spomenuo je i Seršićevo isticanje značaja postavljanja spomen obilježja Zrinskom i Frankopanu u Bečkom Novom Mjestu. “ Izuzetno smo žalosni da Josip više nije među nama, ali sačuvati ćemo sjećanje na njega i sve što je postigao i ostavio nam u nasljeđe”, rekao je Kus.
Predsjednik HAZ-a Kalapurić je govorio o životopisu i aktivnostima Josipa Seršića općenito i unutar Akademske zajednice. Spomenuo je Seršića i njegov doprinos organizaciji simpozija o Hrvatima na bečkom Sveučilištu povodom obilježavanja 650. obljetnice Sveučilišta u Beču, njegova predavanja o značaju bitke kod Sigeta, Zrinskim i Frankopanima, brojnim hrvatskim povijesnim i kulturnim velikanima, medicinskim rječnicima i hrvatskom jeziku, o Mariji Tereziji itd.
Ono što je bilo zajedničko gotovo svim govornicima bilo je da su pokojnog dr. Seršića opisali kao “samozatajnu i tihu, ali visoko i široko obrazovanu osobu, velikog prijatelja i domoljuba”.
Kako ističe HAZ Beč- “u olujnim vremenima devedesetih godina svojim je predavanjima, humanitarnim radom i pisanjem razbio nametnutu sliku o hrvatskoj prošlosti na način koji je istovremeno svjedočio o jasnoj slici stvaranja Hrvatske kao samostalne države koju je duboko u sebi nosio”.
Uoči znanstvenog skupa, jučer poslijepodne su posebnu počast dr. Seršiću odali i inicijatori i organizatori postavljanja spomen obilježja od granita na njegovom grobu na jednom od bečkih groblja, i to u obliku knjige s prigodnim tekstom. Bili su to predsjednik HAZ-a Marijan Kalapurić i prvi predsjednik AHD-a dr. Marijan Brajinović, u nazočnosti bečkih Hrvata.
Dr. Brajinović je sudionicima znanstvenog skupa predložio da se sva Seršićeva vrijedna postignuća i ono što je ostavio iza sebe preda i pohrani u Zavičajnom muzeju u njegovoj rodnoj Baški na otoku Krku, kako bi njegovi mještani i buduće generacije mogli biti ponosni na njega.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
Foto : Zoran / TV Wien
Foto : Petar Tyran / Hrvatske novine
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
