U 2021. godini u zemljama članicama Vijeća Europe drastično je skočio postotak prijetnji medijskim slobodama, pokazao je izvještaj 15 medijskih organizacija, partnera Vijeća Europe.
U njemu se navodi da je u 2021. godini zabilježeno 41 posto više ozbiljnih prijetnji slobodi medija, odnosno njihov broj je skočio s 200 u 2020. na 282 u prošloj godini. Navodi se da je ukupno 110 upozorenja koja se tiču maltretiranja i zastrašivanja novinara objavljeno na Platformi za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara Vijeća Europe u 2021. godini, u usporedbi sa 70 u 2020.
“Najveći broj slučajeva je zabilježen u Poljskoj, Ruskoj Federaciji, Srbiji, Sloveniji i Velikoj Britaniji. Maltretiranja i klevetničke kampanje imaju jak obeshrabrujući efekt na novinare i medijske radnike. Mogu im nanijeti znatnu psihološku štetu i također mogu predstavljati rizik po fizičku sigurnost žrtvi, koje mogu se mogu okrenuti autocenzuri kako bi izbjegli biti na meti“, ocjenjuje se u izvještaju.
Najveći broj prijetnji uputile su nepoznate osobe
Dodaje se da je najviše prijetnji novinarima u 2021. bilo usmjereno na njihov život, zdravlje i fizički integritet. Najveći broj ovih prijetnji uputile su nepoznate osobe u pisanoj i online komunikaciji, a kao novi trend su zabilježene i prijetnje preko telefona. U ovom smislu, posebno se izdvajaju Rusija, Srbija, Cipar i Bugarska.
“Takvi akti ukazuju na zabrinjavajuću razinu napada na medije širom Europe, što potkopava slobodu novinara i snižava prag tolerancije za nasilje prema medijima”, navodi se u izvještaju.
Ističe se da su u regiji Zapadnog Balkana zabilježeni slučajevi u kojima su državni dužnosnici napadali novinare nacionalnih medija.
Milanović novinara nazvao ‘sramotom za zemlju’, Janša jednog optužio da je nacist, a Šešelj je novinarku vrijeđao na privatnoj osnovi
Spominje se primjer hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je novinara HRT-a nazvao “varalicom”, “plaćenikom” i “sramotom za zemlju”. Dodaje se da je srpski krajnje desničarski političar Vojislav Šešelj vrijeđao novinarku RTRS na privatnoj osnovi, a slovenski premijer Janez Janša optužio dopisnika njemačkog ARD za nacističku propagandu.
Novinari su bili izloženi napadima u mnogim situacijama, uključujući i mitinge i proteste, posebno prosvjede protiv kovid mjera, a u svim tim situacijama prijavljena su 32 napada na novinare u Armeniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Gruziji, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Crnoj Gori, Španjolskoj, Britaniji, Nizozemskoj, Turskoj, Ukrajini i Srbiji, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je sigurnost medijskog osoblja na tim događajima toliko bila ugrožena da su u nekim slučajevima medijske organizacije i njihovo osoblje prestali pokazivati svoj logo dok su izvještavali s terena. Ističe se da je bilo i prijetnji smrću novinarima, posebno u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj i Srbiji.
Polovičan uspjeh Srbije u zaštiti novinara
Međutim, ukazuje se i da je bilo i pozitivnih pomaka, odnosno, nekoliko zemalja je usvojilo planove čiji cilj je bolja sigurnost novinara u skladu s britanskim, nizozemskim i švedskim akcijskim planovima o sigurnosti novinara, među kojima je i Srbija, za koju se navodi da je u tome imala polovičan uspjeh. Naime, podsjeća se da je srpska vlada u prosincu 2020. godine uspostavila Radnu grupu za sigurnost i zaštitu novinara.
Ali, dodaje se, u ožujku 2021. pet novinarskih i medijskih udruga se povuklo iz nje, navodeći kao razlog nedostatak povjerenja u institucije i orkestriranu kampanju kleveta i prijetnji upućenih vodećoj grupi istraživačkih novinara KRIK.
Ističe se da su u Srbiji “SLAPP tužbe uobičajena taktika protiv nezavisnih medija, a posebno je na meti neprofitna istraživačka mreža o kriminalu i korupciji – KRIK”.
“Uobičajeno, tužitelji traže da sud primora novinare i medije da uklone publikacije, ispričaju se, objave ispravak i da se obavežu da neće izvještavati u budućnosti o određenoj temi”, navodi se u izvještaju.
Na Kosovu nekažnjena ubojstva i nestanci novinara
U izvještaju se, također, spominje da su u prosincu 2021. godine partneri Platforme za zaštitu novinarstva i sigurnosti novinara Vijeća Europe i druge grupe koje se bore za slobodu medija pozdravile presudu kojom je potvrđena krivnja četiri bivša dužnosnika srpske službe Državne sigurnosti za ubojstvo, kako se navodi, “vodećeg novinara i glavnog urednika” Slavka Ćuruvije 1999. godine.
Ukazuje se i na slučajeve nekažnjenih ubojstava novinara na Kosovu, koje nije članica Vijeća Europe i samim tim i Platforme, ali, kako se ističe, razvoj na polju slobode medija na tom teritoriju zavrjeđuje pažnju. Navodi se da nije zabilježen značajan napredak u istragama o ubojstvima novinara između 1998. i 2005.
Dodaje se da bi Kosovo trebalo biti dodano u Platformu kako bi se omogućilo partnerima da prikupe i provjere informacije o ozbiljnoj zabrinutosti za slobodu medija i sigurnost novinara u toj zemlji. Također, ovakvi slučajevi u jugoistočnoj Europi, uključujući i slučajeve nekažnjivosti, zahtjevaju regionalnu suradnju i zbog toga i sudjelovanje samog Kosova.
Priložena je i lista srpskih i albanskih novinara od 1998-2005, za čija ubojstva i nestanke nitko nije odgovarao.
