Predsjednik traži da glasa protiv, a Vlada podupire članstvo dviju skandinavskih zemalja u NATO-u. Prema Ustavu, predsjednik i Vlada zajednički kreiraju vanjsku politiku. Milanović je objavio da će čak poslati pisani naputak Nobilu da glasa protiv ulaska Švedske i Finske u NATO na samitu zapadnog vojnog saveza koji će se održati krajem lipnja u Madridu.
Startao kao Tuđmanov glasnogovornik i savjetnik
Riječ je o jednom od najcjenjenijih hrvatskih diplomata s iznimno bogatim iskustvom. U kreiranje hrvatske vanjske politike uključen je od samih početaka stvaranja hrvatske države, prvo kao glasnogovornik i savjetnik za vanjsku politiku prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a potom kao veleposlanik na nizu važnih funkcija.
Iz Ureda predsjednika početkom 1992. godine otišao je za šefa hrvatske misije u Ujedinjenim narodima. Kako je sam pojasnio, poslan je u UN dva mjeseca prije ulaska Hrvatske u tu organizaciju da radi na proceduralnim i političkim aspektima priznanja. Zadatak je bio pripremiti primanje Hrvatske u UN.
Spasio Hrvatsku blamaže u UN-u
U intervju za Večernji list 2016. godine opisao je kako je Hrvatsku spasio blamaže nakon što je primljena u UN jer je nabavio prvu zastavu koja se zavijorila na East Riveru. UN ne prihvaća zastave s resicama, kakva je bila spremljena za jarbol, pa je Nobilo spremno ponudio svoju, koju i danas čuva kao vrijednu uspomenu.
O tom vremenu napisao je knjigu ‘Hrvatski feniks’, objavljenu 2000. godine. Knjiga je svjedočanstvo iz prve ruke o stvaranju mlade države u kojem je objavio mnoge javnosti do tada nepoznate probleme koje je morala savladati hrvatska diplomacija.
Osim u UN-u, Nobilo je bio hrvatski veleposlanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Beču, Sloveniji i Belgiji, a bio je i pomoćnik ministra vanjskih poslova u vrijeme vlade Ivice Račana i državni tajnik za političke poslove kada je premijerka bila Jadranka Kosor.
Od 2017. godine nalazi se na također iznimno odgovornoj dužnosti veleposlanika Stalnog predstavništva RH pri NATO-u.
Prije nego se uključio u hrvatsku diplomaciju u vrijeme Jugoslavije radio je kao znanstveni istraživač u Odjelu za političke i strateške studije Instituta za zemlje u razvoju (danas Instituta za međunarodne odnose) u Zagrebu. U tom je razdoblju sudjelovao kao stručnjak na brojnim međunarodnim konferencijama i seminarima te na terenskim istraživanjima u Zambiji, Zimbabveu i Nigeriji. Nositelj je odlikovanja Red kneza Branimira s ogrlicom, a dodijelio mu ga je Franjo Tuđman 1995. godine za osobite zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske te njezinih odnosa s drugim državama.
Mediji su uoči početka rata u Ukrajini popratili Nobilov istup na sastanku Vijeća NATO-a i Rusije, na kojem ispravljao tumačenja Moskve o ulozi NATO-a u raspadu Jugoslavije. Ruska strana je, prema diplomatskim izvorima, naglasila da ‘NATO nije samo obrambeni savez, već je intervenirao izvan svog teritorija, rušio vlade i razbijao države od Libije do bivše Jugoslavije, koju je razbio na šest država’.
Na to je Nobilo reagirao, objasnivši, iz vlastitog iskustva, da se Jugoslavija raspala bez ikakve uloge NATO-a i da se to dogodilo zbog unutarnjih odnosa, sazrijevanja svijesti naroda o samostalnosti i pada komunizma. Prema istim izvorima, naglasio je da je tada i Rusija odigrala konstruktivnu ulogu, pa čak i pozitivniju od nekih sadašnjih članica NATO-a.
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
