Bidenu prekipjelo: Teksaški masakr vatrenim oružjem mora biti prekretnica. Može li se prekinuti začarani krug američke tragedije?

Pucnjava u teksaškoj osnovnoj školi, u kojoj je poginulo najmanje 19 djece i dvoje odraslih, posljednja je u nizu sličnih smrtonosnih napada u SAD-u. Po učestalosti krvavih pohoda pomahnitalih napadača, Amerika je jedinstvena u svijetu. Može li nacionalna tragedija u Uvaldeu promijeniti povijest oružanog nasilja u Sjedinjenim Državama?

Američki predsjednik Joe Biden saznao je za teksaški masakr u zrakoplovu Air Force One, na povratku s puta po Aziji. Odmah je zapovjedio da se zastave na saveznim i javnim zgradama spuste na pola koplja do zalaska sunca u subotu, 28. svibnja. Nekoliko sati kasnije, kada je stao pred kamere u Bijeloj kući, pozvao je Amerikance da ustanu protiv moćnog oružanog lobija koji blokira usvajanje strožih zakona o sigurnosti vatrenog oružja.

‘Kao nacija, moramo se zapitati: Kada ćemo se, za ime Boga, suprotstaviti oružanom lobiju?’, kazao je Biden, dodajući da je došlo vrijeme da se bol pretvori u akciju, ‘za svakog roditelja, za svakog građanina ove zemlje’.

 
 
 
  

Republikanci predvode beskompromisne zaštitnike ustavnog prava građana na nošenje oružja, koje omogućuje gotovo nikakve provjere prilikom prodaje vatrenog oružja. S druge strane, zagovornici strože kontrole oružja prosvjeduju nakon svakog smrtonosnog napada u školi, a masakr u Uvaldeu najsmrtonosniji je od 2012. godine, kada je živote izgubilo 26 ljudi, uključujući 20 djece, u osnovnoj školi Sandy Hook u Connecticutu.

Oružano nasilje u porastu je nakon pandemije, osobito u velikim gradovima, gdje su pucnjave na javnim mjestima dio svakodnevice. Od početka 2022. do napada u Uvaldeu, registrirano je 39 pucnjava u obrazovnim institucijama širom SAD-a, što je rezultiralo s najmanje deset pogibija i 51 slučajem ranjavanja.

Dok prijedlozi za reviziju zakona o oružju, poput zabrane jurišnog oružja ili spremnika velikog kapaciteta, nemaju puno šanse na nacionalnoj razini, postoje neka područja oko kojih bi se mogao postići dvostranački sporazum, navodi u srijedu CNN.

Zakon usvojen u Zastupničkom domu Kongresa, HR 1446, kojeg je predložio demokratski zastupnik Jim Clyburn iz Južne Karoline, zatvorio bi postojeću rupu u zakonu, koja omogućuje prodaju licenciranog oružja bez detaljne provjere kupca. Konkretno, zakon bi produžio period u kojemu savezni izdavači dozvola moraju čekati rezultate provjere prije nego što odobre prodaju vatrenog oružja osobi koja dotad nije imala dozvolu. Od 2015. godine, kada je napadač tako nabavljenim oružjem usmrtio devet ljudi u povijesnoj crnačkoj crkvi u Charlestonu, u Južnoj Karolini, ta rupa u zakonu poznata je kao ‘Charleston loophole’.

Demokrati u Senatu pokrenuli su u utorak navečer proceduru stavljanja nacrta zakona, nazvanog Zakon o poboljšanoj provjeri prošlosti iz 2021., u zakonodavni kalendar kako bi se o njemu moglo glasati. Nejasno je kada će do toga doći, s tim da je potrebno 60 glasova za prevladavanje filibustera, a jasno je da zakon nema takvu podršku još uvijek nema. Ipak, demokratski senator Richard Blumenthal iz Connecticuta, koji se zalaže za stroži zakon još od masakra počinjenog u Sandy Hooku prije 10 godina, rekao je novinarima u utorak da bi do glasanja trebalo doći – čak i ako je ono osuđeno na propast.

‘Mislim da svakog člana Kongresa trebamo pozvati na odgovornost i glasati kako bi javnost znala kako stoji svatko od nas’, rekao je. Upitan o potencijalnom dvostranačkom sporazumu, rekao je da se približio dogovoru s brojnim kolegama o odredbi ‘crvene zastave’, kojom policija ili članovi obitelji mogu tražiti privremeno oduzimanje vatrenog oružja od osobe koja predstavlja opasnost za druge ili samu sebe.

Tportal.hr

Foto : Screenschot / News Nation

Leave a Reply

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies.