Američka središnja banka još je u ožujku prvi put digla kamate i uhvatila se u koštac s rastućom inflacijom, a u četvrtak se nakon puno godina to sprema napraviti i Europska središnja banka (ECB). Mnogi se brinu kako je možda već i kasno jer je inflacija u EU na rekordnim razinama, a iako su mnogi govorili kako bi se do ljeta mogla ispuhati, sve je izglednije kako to neće biti baš tako. Naime, Europa sa strahom očekuje četvrtak kada ćemo saznati hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin pustiti plin kroz Sjeverni tok 1, koji je trenutno zatvoren zbog održavanja. Ne napravi li to ruski predsjednik, recesija je gotovo neizbježna, smatraju mnogi ekonomisti.
Zabrinutost raste i u Hrvatskoj gdje je u lipnju zabilježena najviša brojka otkako Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri podatke, 12,1 posto. Hrvatska se tako našla u društvu europskih zemalja s dvoznamenkastom inflacijom, kojih je iz mjeseca u mjesec sve više. Uz energente najviše raste cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koja je u lipnju bila 16,9 posto na godišnjoj razini. Iako nam službena statistika ne daje te podatke, mnogi građani su primijetili kako cijena osnovnih namirnica poput mlijeka, kruha, jaja, brašna, krumpira i ulja raste većom brzinom, što je najviše po džepu udarilo one najsiromašnije, koji većinu svojih primanja troše na hranu.
Mi svoga konja za trku imamo
Što se tiče plina, iako nas premijer Plenković i vladajući uvjeravaju kako smo zbog LNG terminala na Krku sigurni i kako će plina biti i više nego dovoljno, čak su iz HNB-a, koji je tradicionalno jako oprezan u davanju izjavi, rekli kako unatoč teoretskom kapacitetu od 2,6 milijardi kubičnih metara, domaći opskrbljivači na Krku nisu jedini zakupci i “ne može se poudano utvrditi u kojoj bi mjeri terminal uistinu mogao nadomjestiti domaću opskrbu plina” u slučaju da Rusija trajno zatvori ‘pipu’. Također, tada bi “došlo do povećane potražnje za ukapljenim plinom pa ostaje otvoreno pitanje koliko bi on bio dostupan Hrvatskoj”, navode analitičari središnje banke.
Iz MMF-a upozoravaju kako će u slučaju da Rusija potpuno prekine opskrbu Europe plinom, BDP u zemljama najovisnijima o ruskom plinu pasti za do 6 posto, zbog čega će pasti u recesiju. MMF u svojoj analizi navodi kako Europa “i dalje nema sveobuhvatan plan” kako bi se nosila s nestašicom plina, što znači da će cijene energije i dalje rasti, a to će pak imati značajan efekt na gospodarski rast.
Običnom čovjeku na ulici teško je zamisliti kakav će nam život biti ove zime. Teško je to i ekonomistima koji se ovim bave čitav život. Nedostatak žitarica i uljarica iz Ukrajine i Rusije gotovo će sigurno dignuti cijene hrane. Ne zaboravimo kako još uvijek jedemo prošlogodišnju žetvu kada nije bilo rata u Ukrajini i kada se usprkos pandemiji svjetska ekonomija uz manje prekide išla svojim tokom. Većina tih žitarice se izvozi na Bliski Istok i u sjevernu Afriku, a glad u tim područjima znači još više nemira na ionako nestabilnom području, a s glađu će u proljeće kad zatopli krenuti i migranti.
Njemačka je sličan pad imala 2010. godine u jeku velike ekonomske krize kada joj je BDP pao 5,6 posto. Hrvatska je te godine zabilježila pad BDP-a od 7,8 posto. I dok su se Amerika i zapadna Europa relativno brzo oporavile od krize, nama je trebalo pet godina. Hrvatska je tek 2016. godine zabilježila rast BDP-a od 2,51 posto, da bismo se tek dvije godine prije pandemije vratili na razinu od 2008. godine.
Val otkaza
Desetine tisuća građana u tom razdoblju je izgubilo posao, a cijene nekretnina zabilježile su rekordan pad. U nekim zagrebačkim kvartovima su se 2016. prodavale po upalo manjoj cijeni nego 2009. godine. I sve se to događalo u vrijeme kada nije bilo rata u Europi, kada je energetska opskrba bila stabilna i kada je bilo dovoljno hrane za sve.
Kako će biti sada, saznati ćemo na jesen. Ali crne prognoze HNB-a nam pokazuju kako je ispred nas teška jesen. Koliko će dug oporavak, teško je predvidjeti. Jedino što znamo je da Hrvatska nikad nije riješila strukturalne probleme zbog kojih smo prošli put dulje od ijedne druge zemlje u Europi bili u recesiji. Neki će analitičari reći, ali tada nismo bili u EU, a uskoro ulazimo u eurozonu i sve je to istina. Ali ulaskom u EU izgubili smo na stotine tisuće mladih ljudi koji su trbuhom za kruhom otišli prema Austriji, Njemačkoj, Irskoj… Ovaj put moglo bi ih biti još i više.
Foto : Kremlin Pool