fbpx
Turska nastupa sve agresivnije prema Grčkoj, prijeti sukob dviju članica NATO-a

Turska nastupa sve agresivnije prema Grčkoj, prijeti sukob dviju članica NATO-a

Turska je zbog rata u Ukrajini postala strateški još važnija nego inače. Ankara to sad koristi. U sporu oko otoka u Egejskom moru Turska nastupa sve agresivnije prema Grčkoj.

Cijela stvar je zapravo apsurdna. Turska i Grčka su članice NATO-a, saveza koji je utemeljen kako bi se branio protiv zajedničkog neprijatelja. I svejedno se dvije susjedne zemlje često nalaze na rubu oružanog sukoba. Koliko se Grci osjećaju ugroženima, može se vidjeti i po njihovim izdacima za obranu: 3,8% BDP-a, to je najviše od svih članica NATO-a.

Radi se o oprečnim interesima dviju zemalja oko otoka u istočnom Sredozemlju, o granici na moru i – pravu na eksploataciju nafte ili plina, piše Deutsche Welle. Godine 1996. Turska i Grčka su za dlaku izbjegle početak rata zbog jednog malog, nenaseljenog otoka po imenu Imia. I 2020. je eskalirao konflikt oko grčkih i turskih zahtjeva za kontrolom tih područja. Idući tjedan bi jedan turski brod u spornoj regiji trebao krenuti u potragu za zemnim plinom, Grci će to vjerojatno shvatiti kao novu provokaciju.

I uvijek iznova SAD, kao vodeća sila NATO-a, često uz pomoć glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza, uspije spriječiti otvoreni rat među saveznicima. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je 2020. uz podršku Europske unije imala velikih zasluga u procesu mirenja dviju strana.

Suverenitet pod znakom pitanja

Konflikt se sad ponovno intenzivira. Ankara pod znak pitanja stavlja grčki suverenitet nad cijelim nizom otoka u istočnom Egejskom moru – poput Rhodosa, Lezbosa, Samosa i Kosa – zato što je Grčka, kako tvrde Turci, stacioniranjem vojnih snaga na njima prekršila međunarodne ugovore. Redovitim letovima turskih borbenih zrakoplova iznad grčkih otoka Ankara gotovo svakodnevno demonstrira svoje zahtjeve.

Turska se poziva na Ugovor iz Lausanne iz 1923. kojim je definirana današnja granica i kojim su Grčkoj nakon grčko-turskog rata pripali otoci Lezbos, Chios, Samos i Ikaria, odnosno na Ugovor iz Pariza iz 1947., kojim se Italija nakon Drugog svjetskog rata u korist Grčke odrekla otočke skupine Dodekanez. Ugovorima je definirano da ti otoci moraju biti demilitarizirani.

Atena nazočnost svojih postrojbi na otocima opravdava osjećajem ugroženosti zbog učestalih manevara turskih vojnih brodova na zapadnoj turskoj obali – odnosno pravom svake države na samoobranu.

“Vlažni snovi ekstremista?”

Iako se radi o konfrontaciji s dugom tradicijom, ovaj put su verbalni incidenti posebno žestoki. Devlet Bahçeli, šef nacionalističke stranke MHP i koalicijski partner predsjednika Erdogana i njegove stranke AKP, fotografirao se sa zemljopisnom kartom na kojoj se vide svi otoci u istočnom Egeju, koji su prikazani kao turski teritorij – uključujući i najveći grčki otok Kretu.

“Vlažni snovi ekstremista ili službena turska politika?”, zapitao se grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Twitteru, te je zatražio službeno objašnjenje Ankare.

Unutarnjopolitički razlozi dodatno „motiviraju” turske političare. Naime, iduće godine se u Turskoj održavaju predsjednički I parlamentarni izbori. Erdogan i AKP strahuju od značajnog gubitka podrške birača, između ostaloga I zbog visoke stope inflacije i loše gospodarske situacije. Vanjskopolitičke čarke, kako se smatra, mogle bi odvratiti pažnju od problema kod kuće.

Ali i s grčke strane se zvecka oružjem, doduše to ne rade članovi vlade. Tako je na TV-postaji Open umirovljeni viceadmiral  Yiannis Egolfopulos ponovno naklapao o tome kako bi se Turskoj mogla očitati lekcija: “Ako oni (Turska, nap. red.) povuku prvi potez, onda će doživjeti nešto što još nikada nisu doživjeli.”

Tportal.hr

Foto : Turkish Presidency

Leave a Reply