fbpx
Rat i inflacija nisu pomazili burze, provjerili smo koja su tržišta prošla najgore, gdje se dalo zaraditi i što nas čeka do kraja godine

Rat i inflacija nisu pomazili burze, provjerili smo koja su tržišta prošla najgore, gdje se dalo zaraditi i što nas čeka do kraja godine

S obzirom na volatilnost i nesigurnost kojima svjedočimo u 2022. godini, posebice u Europi, odlučili smo napraviti kratak pregled kako su regionalni i globalni indeksi reagirali na ove izazove.

Krenuvši s regijom (koja obuhvaća hrvatske, slovenske, srpske, bugarske i rumunjske indekse), samo je BELEX15 (indeks beogradske burze) od početka godine zabilježio rast i to od 3 posto. Svi ostali regionalni indeksi su zabilježili pad. SBITOP je pao 14 posto, BET je pao 9 posto, CROBEX10 je pao 6 posto, dok je SOFIX pao 3 posto.

No, kada bismo promatrali duže vremensko razdoblje, npr. od prije početka pandemije (početak 2020. godine), u tom slučaju je samo CROBEX10 pao i to za jedan posto. Svi ostali indeksi su zabilježili porast – BET za 19 posto, SBITOP za 17 posto, SOFIX za 8 posto, dok je BELEX15 narastao za 6 posto.

Analizirajući europske indekse poput njemačkog, francuskog, britanskog, austrijskog, mađarskog te poljskog ponovno dolazimo do zaključka da samo jedan od njih, FTSE 100 (glavni indeks na londonskoj burzi) nije zabilježio pad, tj., ostao je na istoj razini. Svi ostali indeksi zabilježili su značajne padove – WIG za 28 posto, ATX za 22 posto, BUX za 17 posto, DAX za 18 posto, te na kraju CAC 40, za 13 posto.

No, kada bismo usporedili sa početkom 2020. godine, jedino je francuski CAC 40 imao pozitivan prinos, bilježeći rast od 4,5 posto. Istovremeno, WIG i BUX su jedini indeksi sa padom vrijednosti iznad 10 posto, na 13,4 odnosno 10,2 posto.

Promatrajući vrijednosti tri najznačajnija američka indeksa od početka 2022. godine do danas, Nasdaq Composite je pao za 26 posto, S&P500 za 17 posto, dok je Dow Jones Industrial Average pao za 14 posto.

Ako bismo pogledali razdoblje od početka 2020. godine do danas, sva tri navedena indeksa su zabilježila rast. Nasdaq Composite je narastao 30 posto, S&P500 22 posto, a Dow Jones 9 posto.

Što možemo zaključiti iz ovih podataka?

Za početak, padovi regionalnih indeksa u usporedbi s velikim europskim i američkim indeksima nisu bili toliko izraženi (izuzetak je slovenski SBITOP). Istovremeno, države u kojima se ti regionalni indeksi nalaze pogođene su izraženijim stupnjevima inflacije od europskog prosjeka. Zbog toga, utjecaj na dionice je snažniji te su potrebne strože mjere centralnih banaka (veći porast kamatnih stopa), pogotovo u zemljama koje nisu članice Eurozone. U ovom slučaju se to odnosi na Rumunjsku, Bugarsku, Srbiju te do početka 2023. godine, Hrvatsku. Istovremeno, važno je naglasiti da niska likvidnost na nekim od ovih burza, što se normalno smatra negativnim problemom, je u ovom slučaju barem donekle “pozitivno”. Razlog tome je što niža likvidnost usporava pad vrijednosti dionica tijekom lošijih ekonomskih perioda.

Promatrajući europske indekse, može se vidjeti određena korelacija između kretanja indeksa, stanja u Ukrajini te stavova država u kojim se ti indeksi nalaze o samom sukobu. Na primjer, WIG, glavni indeks varšavske burze, pao je znatno više od npr. glavnog francuskog ili njemačka indeksa. Blizina Poljske sukobu, njihovo stajalište prema sankcijama na Rusiji te naravno, utjecaj koji sukob ima na samu poljsku ekonomiju (kroz više troškove i inflaciju) također ima negativan utjecaj na kompanije, sentiment investitora, te na kraju, dioničko tržište.

ATX, glavni indeks na bečkoj burzi, je također pod vrlo jakim indirektnim makroenomskim utjecajem, s obzirom na to da je Austrija jedna od najvećih uvoznika ruskog plina. Zbog toga, Austrija bi mogla imati vrlo negativne posljedice u slučaju potpunog prestanka isporuka ruskog plina. Ova činjenica je jedan od važnijih pokretača pada austrijskog indeksa.

Mađarska, iako je dio Europske unije, u boljoj je situaciji što se tiče energetske sigurnosti. No, Mađarska ipak ima nekoliko problema; nevoljkost Mađarske vlade što se tiče sankcija Rusiji te način upravljanja države koji često ide naspram uvjeta i zahtjeva EU-a. Ovo je također imalo vrlo negativan utjecaj na sentiment investitora, čak i uz bolje energetsku sigurnost Mađarske.

Njemački i francuski indeksi, DAX i CAC 40, pali su manje u usporedbi ostalima. Međutim, velika nesigurnost o budućnosti energetske proizvodnje i samodostatnosti, strah od recesije, visoka inflacija te najavljeno povećanje kamatnih stopa ECB-a, općenito negativno utječu na dionice.

Za kraj, što se tiče američkih indeksa, važno je za naglasiti da je američka centralna banka (Fed) počela dizati kamatne stope puno ranije nego većina drugih centralnih banaka, a pogotovo ECB, kako bi doveli inflaciju pod kontrolu. Iako je SAD puno samodostatniji što se tiče energije, pogotovo u usporedbi s Europom, Fed-ovo inzistiranje na borbi s inflacijom čak i ako će to dovesti do recesiji, dovelo je do jakog pada na američkim burzama.

Ovi padovi u vrijednosti su još podržani činjenicom da veliki broj američkih kompanija u ovim indeksima su tzv. “growth” kompanije (kompanije kojima je primarni cilj rast, širenje na tržištima na kojim posluju, povećanje poslovne aktivnosti puno brže nego cijelo tržište, recimo 20-100%, itd.). Dobar primjer ovakvih kompanija su tehnološke kompanije te kod njih možemo vidjeti najveće padove. Također treba uzeti u obzir da investiranje u ovakve kompanije, baš zbog ovih karakteristika, nosi visoki rizik. Napokon, ove kompanije zahtjevaju veliku količinu kapitala da bi mogle postići svoje ciljeve. Zbog svih ovih razloga, ovakve kompanije puno više pate tijekom negativnog raspoloženja na tržištu, kao što je razdoblje visoke inflacije, porasta kamatnih stopa te makroeonomske nestabilnosti.

S druge strane, prinosi na takve dionice su puno viši tijekom razdoblja ekonomskog rasta te razdoblja jeftinog financiranja. Zbog toga, iako su od početka godine bilježile dvoznamenkaste padove, čak ni ti padovi nisu uspjeli uništili prinose koje su američki indeksi napravili od početka 2020. godine.

Tportal.hr

Photo by Liza Summer

Leave a Reply