Nakon što je Vlada u ponedjeljak na telefonskoj sjednici donijela Uredbu kojom su cijene goriva ostale iste, vozači su malo odahnuli. Litra benzina ostala je 10,72 kuna, a dizela 12,3 kune. Bez te mjere, rečeno je u priopćenju, cijena benzina otišla bi na 13,02 kune, a dizel bi probio psihološku granicu od 15 kuna te bi litra koštala 15,61 kunu.
Dan nakon Vladine odluka cijena barela na londonskom tržištu bila je 90.45 dolara da bi u petak trgovanje završila na 93.50 dolara po barelu. Cijena nafte rasla je i na američkom tržištu gdje se u utorak trgovalo sa 82.07 dolara po barelu, da bi u petak cijena već narasla na 85.05.
I prije ovog novog povećanja mali distributeri su izrazili svoje nezadovoljstvo odlukom Vlade, ljuti zbog toga što su, prema njihovom priopćenju, prisiljeni prodavati gorivo s minusom i to u iznosu od čak jedne kune po litri.
Mali distributeri goriva upozoravaju kako će zbog Vladinih intervencija u tržište goriva i energetske krize u kojoj se nalazimo, neminovno doći do nestašice goriva ukoliko se nepromišljena energetska politika nastavi. Poručili su kako Vlada donošenjem ishitrenih odluka svakih 7 ili 14 dana i to ponedjeljkom prije promjene cijene, dodatno destabilizira tržište energenata ne shvaćajući da intervencijom ne spašava nikoga već dodatno otežava izlazak iz energetske krize.
Nestašice dizelskog goriva
“Mnoge zemlje odustale su od restriktivnih modela ograničenja cijena, uključujući Sloveniju, Mađarsku, Austriju i ostale koje su shvatile da uplitanje u tržišno gospodarstvo može biti samo kratkoročna, interventna mjera, a ne energetska politika, što svjedoči i primjer Francuske koja se zbog uplitanja vlade u gospodarstvo dovela u situaciju nestašice dizelskog goriva i uvođenja ograničenja točenja na benzinskim postajama“, rekao je početkom tjedna Armando Miljavac, predsjednik Udruge malih distributera goriva.
Kako je bilo i za očekivati, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović brani odluku Vlade i kaže kako je zadržavanje cijena goriva na dosadašnjoj razini jedini način da se prevenira cjenovni šok koji bi građani itekako osjetili. Ipak, najavio je razgovore s predstavnicima naftne industrije, jer aktualna odluka Vlade “nije nešto što njima odgovara”.
Izgleda kako će do razgovora morati doći prije nego kasnije s obzirom na ovotjedna zbivanja na tržištu nafte zbog kojih su mali distributeri u još gorem položaju nego što su bili početkom ovog tjedna.
U međuvremenu, mnogi najavljuju manjak dizelskog goriva što bi još više moglo pogoršati situaciju u Hrvatskoj. Naime, iz Ine su objavili kako će riječka rafinerija prestati s radom početkom studenog, a obustava rada trajati će do početka travnja iduće godine. Iako su iz Ine poručili da će učiniti sve da u tom razdoblju osiguraju neprekidnu sigurnost opskrbe domaćeg tržišta, zbog prestanka rada rafinerije u problemima će se naći mali distributeri koji od Ine kupuju derivate za svoje benzinske postaje.
Naime, prema tvrdnjama iz dobro upućenih naftaških krugova, Ina naftnih derivata ima samo do veljače, ali period od veljače do travnja morat će premostiti kao i drugi distributeri, kupnjom derivata na tržištu, te bi u tom razdoblju mogla generirati gubitke.
Kakva će biti cijena nafte tada, nitko ne zna, ali najava OPEC-a o smanjenju proizvodnje nafte mogla bi usprkos recesiji cijene crnog zlata opet povući prema gore. Pred Plenkovićem i Vladom su burna jesen i zima, a prvi veliki test imati će upravo sutra kada će vjerojatno opet na telefonskoj sjednici regulirati cijene goriva. Radi li time na korist ili na štetu hrvatskom narodu, vidjeti će se jako brzo.
