PLENKOVIĆ NE ODUSTAJE OD INE! Još nije gotovo: Ovo je premijerova ideja da je otrgne iz mađarskih ruku, posebna operacija kreće iza Nove godine

PLENKOVIĆ NE ODUSTAJE OD INE! Još nije gotovo: Ovo je premijerova ideja da je otrgne iz mađarskih ruku, posebna operacija kreće iza Nove godine

Jedno od ključnih obećanja premijera Andreja Plenkovića u njegovu prošlom mandatu bilo je ono koje se odnosilo na povratak INA-e u hrvatske ruke. Prošlo je od toga podosta vremena, na tom polju razrađivale su se razne opcije, uključujući i onu bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić koja je tvrdila da će se INA otkupljivati prodajom dionica HEP-a, no na koncu se baš ništa od tih najava nije obistinilo. Velike planove za INA-u imao je i viceguverner Tomislav Ćorić, bivši ministar gospodarstva kojega oporbeni saborski zastupnici ovih dana pozivaju pred Antikorupcijsko vijeće kako bi ondje progovorio o zatvaranju sisačke rafinerije i famoznom memorandumu koji je potpisao, a koji oporbenjaci uspoređuju s veleizdajom jer je baš to rezultiralo zatvaranjem rafinerije u Sisku.

Bilo kako bilo, Ćorić i Dalić više nisu na poziciji ministara, a suprug bivše ministrice Niko Dalić više nije ni u Upravi INA-e koju je Plenković eliminirao zbog propusta koji su doveli do velike afere koja mu je počela nagrizati rejting. S otkazom se bivša INA-ina uprava ne miri pa su prije desetak dana podnijeli tužbe jer smatraju da nisu smjeli ostati bez otpremnina, za što se Plenković silno zalagao i što je u medijima predstavljao kao jedan od svojih uspjeha u borbi protiv korupcije u toj naftnoj kompaniji zbog koje ga rešeta oporba, dok on u svemu tome vidi urotu predsjednika Zorana Milanovića.

U HDZ-u podsjećaju da je u Milanovićevoj vladi na poziciji šefa NO-a INA-e bio njegov prijatelj, profesor Siniša Petrović, za kojega je svojedobno bivši ministar financija Slavko Linić tvrdio da je radio za mađarske interese, odnosno da je on nastojao INA-u pretvoriti u MOL-ovu podružnicu. To je tolerirao i Milanović, pa je Plenković sada spreman ući u novi rat s predsjednikom Republike predbacujući mu Petrovićevu ulogu, posebice sada kada se Petrović pojavio pred Antikorupcijskim vijećem kojim predsjeda Nikola Grmoja.

 

 

Pravni stručnjaci

Ne samo da Plenković planira ući u novi rat s Milanovićem kako bi time pokazao da on nema nikakve veze s kriminalnim radnjama u INA-i nego je s novom Upravom INA-u spreman ponovno vratiti u hrvatske ruke, za što je plan navodno već skovan. Naime, Plenković namjerava u borbu za INA-u ući nakon Nove godine, točnije, nakon hrvatskog ulaska u Schengen, kako Mađari na tom putu Hrvatskoj ne bi stvarali probleme. Premda Mađari i nakon ovog dugo željenog ulaska u šengensku zonu imaju mogućnost na svojim granicama zadržati kontrolu, to Plenkoviću nije toliko važno koliko mu je simbolički gledano značajan ulazak u Schengen s punom potporom svih članica EU-a, što već, prema nekim najavama, namjerava zakomplicirati Austrija. Plenković je navodno već okupio tim pravnih stručnjaka sa svih pravnih fakulteta u državi koji će se baviti temom povratka INA-e.

Da Plenković doista ima ozbiljne planove za povratak INA-e, dalo se naslutiti i prije nekoliko dana, kada ga je zastupnica Zeleno-lijevog bloka Urša Raukar Gamulin ispitivala baš o tome. “Prošlo je više od godinu dana otkako je bivši premijer Ivo Sanader pravomoćno osuđen u ponovljenom postupku INA-MOL, čime je dokazano da je INA koruptivnim djelima prepuštena Mađarima. Predsjednik Vrhovnog suda kaže da se sudskim putem može tražiti ništavnost tog ugovora”, rekla je Raukar i pitala ga zbog čega DORH to nije učinio i hoće li to učiniti, pri čemu je Plenković napomenuo da odluku o tome da se ide na arbitražu nisu donijeli sami.

“Mi smo itekako pratili sve što se zbiva s pravnim aspektima ovog slučaja. Hajmo se vratiti u prošlu godinu, u jesen prošle godine imali smo odluku UNCITRAL-ove arbitraže, jedini mogući pravni lijek bio je tražiti da švicarski savezni sud u proceduri donese drugačiji stav i u tom kontekstu smo angažirali društvo Lalive i pitali ih formalno kao Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva, kao i predstojnika katedre za međunarodno privatno pravo i DORH za mišljenje. U tom trenutku sve tri institucije su rekle da je u tom trenutku najbolje ići pred Savezni švicarski sud“, podsjetio je premijer te dodao kako su to mišljenje poslušali i krenuli tim putem koji, nažalost, nije uspio. “U međuvremenu, imajući na umu ovakav stav predsjednika Vrhovnog suda, potpisali smo okvirni sporazum kao Vlada sa svim pravnim fakultetima u Hrvatskoj i tražit ćemo mišljenje više katedri s različitih aspekata u vezi s ovom temom. Naš je cilj da dobijemo stavove niza pravnih stručnjaka, uključujući i mišljenje DORH-a, što je najpametnije u ovim okolnostima, ako i možemo, jer su ugovori pisani da se zaštiti strani ulagač“, napomenuo je Plenković, a sada u njegovu timu napominju da su ove premijerove riječi uvertira u novu borbu za INA-u jer Plenković smatra da jedna arbitraža ne može nadomjestiti presude sudova.

 

 

Nova arbitraža

Plenkovićev je stav da je najbolja opcija otkupiti MOL-ov udio u INA-i, ali dogovor se o tome nije postigao, no unatoč tomu, premijerovi suradnici vjeruju da će se na koncu doći do cilja koji bi zadovoljio hrvatske interese. Tim vjerovanjima unatoč, jasno je da i Mađari za INA-u imaju svoje planove, nedavno je mađarski MOL protiv Hrvatske pokrenuo još jednu međunarodnu arbitražu u kojoj se tvrdi da je hrvatska Vlada od 2011. do 2015. godine nepravedno podigla naknadu za ugljikovodike, što je MOL-u nanijelo financijsku štetu pa su odlučili međunarodnim postupkom od naše zemlje zahtijevati naknadu. O novoj MOL-ovoj arbitraži koja je pokrenuta protiv Hrvatske zasad nije moguće pronaći ni jednu konkretniju i službenu informaciju, no na stranicama Državnog odvjetništva već je objavljen Poziv za iskazivanje interesa za zastupanje Republike Hrvatske u predmetu MOL Hungarian Oil and Gas Plc. c/a Republika Hrvatska – trgovačka arbitraža.

Kako službenih informacija o ovoj temi nema, tako se ispod stola govori da je ovdje riječ o tužbi koju je MOL već podigao protiv Hrvatske u sklopu postupka koji je pokrenut u prosincu 2013. godine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, a u tom sporu MOL je zagovarao tezu da je Hrvatska svojim postupanjem povrijedila Ugovor o energetskoj povelji, kao i prava koja on jamči MOL-u kao stranom investitoru. Usput budi rečeno, riječ je o sporu koji je Hrvatska izgubila, ali i o sporu za koji je Vlada ljetos dobila konačnu odluku u sklopu koje je navedeno da Vlada nije preuzela plinsko poslovanje – Prirodni plin društva INA unatoč ugovornoj obvezi da to učini, čime su INA, a potom neizravno i MOL oštećeni za 167,84 milijuna dolara.

Hrvatska je nanijela dodatnu štetu MOL-u prisiljavanjem na prodaju uskladištenog plina društva Prirodan plin, za što je MOL-u dodijeljeno 16,1 milijun dolara”, rekli su tada iz mađarske grupacije, iz koje su zahtijevali da im hrvatska država plati kamate i nadoknadi dio troškova arbitraže pa se došlo do toga da ukupna šteta dodijeljena Mađarima iznosi 235,8 milijuna dolara. Tada su u Vladi tvrdili kako je sud odbio veći dio MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete koji su iznosili 1,1 milijardu dolara, prihvaćajući samo manji dio od 184 milijuna dolara. U odnosu na naknade za ugljikovodike ICSID se proglasio nenadležnim, a MOL je dobio rok od tri mjeseca od primitka presude da protiv Hrvatske podigne tužbu pred nadležnim sudovima, što su oni po svemu sudeći sada odlučili i učiniti.

 

Odnosi dioničara

Ovaj slučaj Vlada je odlučila prepustiti Državnom odvjetništvu te je upitno kako će se ta priča s velikom odštetom raspetljati i u čiju korist. Upitno je i hoće li Plenković imati snage za novi rat za spas hrvatske energetike i povratak INA-e, no njemu planova ne manjka, posebice otkako je u Upravu INA-e doveo nove kadrove s kojima planira provesti čistku u toj kompaniji koja je godinama medijske stupce punila zbog kriminalnih radnji i malverzacija koje su se ondje odvijale. Još otkako je izbila plinska afera, u kojoj se zasad još direktore s četvrte razine u INA-i sumnjiči da su kompaniji nanijeli štetu od milijardu kuna, Plenković naglašava da je nužno mijenjati način upravljanja INA-om, koji je izmjenama ugovora o međusobnim odnosima dioničara još prije 13 godina dogovorila Vlada nekadašnjeg HDZ-ova premijera Ive Sanadera.

Ugovor koji je zavezao ruke Upravi kompanije i odlučivanje prenio na Vijeće operativnih direktora, što u hrvatskom zakonodavstvu nije poznat pojam, Hrvatska je već pokušala proglasiti ništetnim na arbitraži u Švicarskoj, ali i na tamošnjim sudovima, no svi dosadašnji pokušaji pali su u vodu. Pritom od velike pomoći nisu bile ni pravomoćne presude koje su ukazivale na to da je taj ugovor posljedica koruptivnih radnji, za što je uz Sanadera osuđen i MOL-ov predstavnik Zsolt Hernadi. Zato je Vlada upravljanje INA-om odlučila mijenjati ulazeći u pregovore s MOL-om, o čemu je nedavno progovarao i resorni ministar Davor Filipović koji je otkrio kako je cilj vladajućih da se sustav upravljanja u INA-i vrati u okvire Zakona o trgovačkim društvima, to jest da Uprava donosi odluke i da zatim odluke idu na Nadzorni odbor koji onda daje ili uskraćuje suglasnost.

Filipović je također naveo da će se raditi na tome da se preko izvršnih direktora više ne zaobilazi Uprava INA-e, ali otkako je u listopadu prošle godine objavljena pravomoćna presuda Vrhovnog suda koja je potvrdila presude Sanaderu i Hernadiju, dio domaćih pravnih stručnjaka Vladi savjetuje da na hrvatskim sudovima, točnije na Trgovačkom sudu, pokrene postupak za dokazivanje ništetnosti ugovora, što je nedavno poručio i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić koji je objasnio da ugovor o upravljanju INA-om nije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima te da su hrvatskim članovima INA-e oduzete ovlasti upravljanja kompanijom prema Zakonu o trgovačkim društvima.

 

Nezakonite odluke

“Od toga treba poći jer to od samog početka primjene tog ugovora o upravljanju INA-om nije bilo u redu. Bilo je protuzakonito. Time je dovedena u pitanje i zakonitost svih odluka u korporativnom upravljanju INA-om, kao i posljedice koje su iz takvih odluka proizišle. Samo na temelju toga, kao i činjenice da je presuda Ivi Sanaderu u Hrvatskoj pravomoćna, a ona dokazuje da je počinjeno koruptivno kazneno djelo, pravna je osnova po kojoj Vlada uvijek može tvrditi da je ugovor o upravljanju INA-om ništetan i kao takav nikada nije ni postojao”, objašnjavao je sudac Dobronić dodajući da iz toga proizlazi da sve odluke Uprave INA-e nisu bile zakonite, kao i da se na temelju toga može krenuti u analizu koliko su te odluke korisne, a koliko štetne za našu zemlju.

“Na kraju treba podvući crtu i izračunati koliku štetu mađarska strana treba nadoknaditi Hrvatskoj. Od Trgovačkog suda može se tražiti da imenuje privremenu Upravu INA-e koja će raditi u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Tako bi se napokon upravljanje INA-om usuglasilo s odredbama ZTD-a”, tvrdio je predsjednik Vrhovnog suda, čijim istupima u Vladi nisu bili oduševljeni, već su tada nastavili inzistirati na tezi o pregovorima s MOL-om. No izgleda da Plenković sada za INA-u ima i neke druge planove koje još ne želi otkriti, a koji bi u konačnici doista mogli rezultirati time da se INA vrati u hrvatske ruke.

Dnevno.hr

0 0 votes
Article Rating

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x