Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja dolazi na saborsku raspravu prvi put otkako je Plenković u listopadu 2016. preuzeo premijersku dužnost. Oporba je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozivati cijelu Vladu i niz ministara, ali nikada premijera.
Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret koji je, u suradnji s ostalom oporbom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.
Oporba navodi da su brojni razlozi za opoziv – od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere ‘software’ i ‘sms’ u kojoj je, smatraju kompromitiran zbog poruka bliskih suradnika prema direktorima javnih tvrtki.
Vlada odbija sve navode iz oporbenog prijedloga kao neutemeljene te ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru.
Radi se o prijedlogu koji je ”još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netočnih tvrdnji”, uzvratili su, među ostalom, iz Vlade koja se o inicijativi očitovala u pet detaljno objašnjenih točaka.
“Potpuno je neistinita tvrdnja predlagatelja da je predsjednik Vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima. Navedene tekstualne poruke ničim ne ukazuju na njegovu povezanost s bilo kakvim dvojbenim radnjama”, navodi Vlada.
Početak rasprave o prijedlogu za pokretanjem pitanja povjerenja predviđen je za 15 sati, a Sabor će prije toga objedinjeno raspraviti izmjene zakona o o akvakulturi te o morskom ribarstvu.
Zakonom o morskom ribarstvu se uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije te se utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće, nadzor i kontrola, načini postupanja i izvješćivanja Europske komisije te prekršajne odredbe.
Na nacionalnoj razini zakonom se uz ostao utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite mora, način i uvjeti obavljanja ribolova i prikupljanje podataka.
Zakonom će se također osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, kao i sadržajno unaprjeđenje teksta uvođenjem novih normativnih rješenja.
