Više od petine njemačkih građana, njih 21,9 posto, kaže da nema dovoljno novca za sedmodnevni odmor, pokazuju podaci Eurostata.
Izvješće je Ljevica zatražila od Statističkog ureda Europske unije, a objavili su ga mediji Uredničke mreže Njemačke u ponedjeljak.
Kriza najviše pogađa kućanstva s djecom i jednim roditeljem – njih 42 posto ne može si priuštiti godišnji odmor. Najveću šansu za godišnji odmor imaju kućanstva s dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece.
Podijeljeno društvo
“To je tužan nalaz”, rekao je Dietmar Barch, predsjednik parlamentarne skupine ljevice u Bundestagu.
“Te brojke pokazuju koliko je njemačko društvo podijeljeno. Svatko bi trebao imati mogućnost uzeti barem tjedan dana odmora godišnje”, rekao je Barch za RND dodajući kako su za to potrebne veće plaće i primjerene mirovine, dosljedna politika protiv posljedica inflacije i temeljni sustav dječje zaštite otporan na siromaštvo.
Brojke su se prilično promijenile u posljednjih nekoliko godina. Sada je nešto više onih koji ne mogu platiti godišnji odmor nego 2021. Njihov udio u društvu prije dvije godine bio je nešto ispod petine, s 19,9 posto. To je u usporedbi s 15,3 i 12,8 posto u 2017. i 2019., ali i s 22,8 posto na vrhuncu globalne financijske krize 2011. godine.
Ove brojke bi trebale zabrinuti i hrvatske turističke djelatnike. Naime, Nijemaca je u lipnju ove godine došlo 10 posto manje nego lani, a s obzirom na rezultate Eurostata taj broj bi još mogao pasti. Nijemce je energetska kriza pogodila više nego neke druge države EU, pažljivo gledaju gdje će potrošiti svoj teško zarađeni novac.
Isto istraživanje je pokazalo da 42 od 100 Hrvata prošle godine nisu imala dovoljno novca da bi otputovala tjedan dana na godišnji odmor. Od Hrvatske su u EU bili gori samo Rumunjska, Bugarska i Grčka.
Gubimo goste dobre platežne moći
Da je hrvatski turizam na prekretnici i da je vrijeme za neke teške odluke smatra i ekonomski analitičar Damir Novotny koji upozorava kako signali sa najvažnijih emitivnih tržišta poput njemačkog govore da se odustaje od ljetovanja, da masovnog turizma više neće biti.
“Visoke cijene su iscrpile dohotke njemačkog srednjeg društvenog sloja koji u prošlosti namjeravali trošili na ljetovanje”, objašnjava Novotny.
Analitičar navodi kako ovo nije prvi put da Hrvatska gubi goste dobre platežne moći.
“Sjetimo se samo Talijana. Nekoć je Jadran bio pun gostiju iz Italije, ali sad ih nema ni blizu kao što ih je nekoć bilo. To što se dogodilo s Talijanima će se sad dogoditi s Nijemcima”, zaključuje analitičar.
