Dok se bliži utakmica između Austrije i Mađarske, dvije zemlje ostavljaju dojam da zajedno pjevaju istu pjesmu, kako na tribinama, tako i u EU. Iako bi mnogi u Bruxellesu očekivali različite pristupe zbog povijesnih razlika, čini se da obje zemlje dijele slična stajališta po pitanju vanjskih politika.
Obje zemlje, prema izvještaju, sviraju na svojim vlastitim notama unutar EU, a kritičari upozoravaju na navodno iskorištavanje neutralnosti kako bi se prilagodili vlastitim interesima. Mađarski premijer Viktor Orban i austrijska vlada, prema izvještaju, koriste taktiku “prilagodi se Moskvi, govori o odanosti Zapadu.”
“Ovo je klasično austrijsko ponašanje. Nemojte se zavarati: ovo je dvojna monarhija (op.a. Austro-Ugarska) koja se diže iz groba”, rekao je jedan diplomat EU-a za Politico koji je želio ostati anoniman.
Izvješće sugerira da Austrija koristi svoju neutralnost kako bi se prilagodila Moskvi, a Mađarska već godinama postavlja uvjete vezane uz Ukrajinu. Iako su oba pristupa različita, članak koji je objavio Politico naglašava kako obje zemlje izbjegavaju dosljednu odanost Zapadu.
Strah od uskrsnuća Austro-Ugarske
Austrija, koja se tradicionalno smatrala članicom zapadnoeuropskog krila, sada izgleda kao da slijedi taktiku sličnu onoj mađarskog premijera Viktora Orbana. Ova situacija dolazi uoči utakmice između dviju zemalja i privlači pažnju međunarodne zajednice.
Austrija je tradicionalno bila članica zapadnoeuropskog krila na koje se, unatoč povremenom stvaranju problema, općenito može računati da će poduprijeti liberalni konsenzus. Štoviše, iako su dvije zemlje otprilike iste veličine u pogledu stanovništva, austrijsko gospodarstvo je oko tri puta veće od mađarskog, što joj daje veću moć.
Politico navodi da je europski strah od uskrsnuća Austro-Ugarske neopravdana činjenicama na terenu – barem za sada. Dužnosnici austrijske vlade zgražavaju se na usporedbe s mađarskim čelnikom, kojeg smatraju autoritarnim.
“Tražimo dogovor s Orbanom jer nam je susjed, ali to ne znači da uživamo u tome”, rekao je austrijski dužnosnik.
Između dviju zemalja postoji stalna napetost u vezi s migracijama, na primjer. Beč optužuje Mađarsku da šalje tražitelje azila preko svog teritorija u Austriju, a da ih nije registrirala kako bi izbjegla vraćanje migranata, kako to zahtijevaju pravila EU-a. Mađarska to opovrgava, ali velik porast tražitelja azila u Austriji posljednjih godina govori drugačije.
Problem BiH i Ukrajine
Pravi razlog zbog kojeg Austrija odjednom diže buku oko Ukrajine u Bruxellesu uključuje Bosnu i Hercegovinu. Ako EU otvori pristupne pregovore s Ukrajinom, Austrija želi da BiH, s kojom ima dugogodišnje gospodarske i političke veze, također bude uključena.
“Želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu u obitelji EU-a”, rekla je ovog mjeseca austrijska ministrica Karoline Edtstadler tijekom posjeta Sarajevu, tvrdeći da je pristupanje zemlje “geopolitička nužnost”.
Austriji je već dugo vremena smirivanje napetosti u bivšoj Jugoslaviji na vrhu vanjskopolitičkih prioriteta te zemlje. Austrija je tamo desetljećima raspoređivala svoju vojsku kao dio mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Beč je uvjeren da je najbolji način za stvaranje trajnog mira u regiji – a također i otupljivanje ustrajnog utjecaja Rusije tamo – dovesti Zapadni Balkan u okrilje EU.
EU je proglasila BiH zemljom kandidatom za članstvo u EU krajem 2022., ali Komisija je tvrdila da se BiH mora pozabaviti pitanjem vladavine prave prije nego što mogu početi pregovori o punopravnom članstvu. I dok će se na ovotjednom summitu EU-a raspravljati o članstvu Ukrajine, Austrija je tu vidjela i priliku za BiH.
“Nemamo namjeru stati na put pridruživanja Ukrajine”, inzistirao je visoki austrijski dužnosnik, dodajući da bi to bilo poput “stajanja ispred teretnog vlaka”.
Jedini plan Austrije, rekao je dužnosnik, bio je tiho pričvrstiti BiH “na zadnji dio vlaka”. To bi trebalo umiriti austrijske kritičare u Bruxellesu.