Po prvi put, 1 milijun žena rođenih u inozemstvu u Austriji

Ovi podaci dolaze iz izvještaja Österreichisches Integrationsfonds (ÖIF) koji je objavljen početkom ove godine. U ovom postu ću se usredotočiti na tri glavna aspekta: demografski profil, zapošljavanje i obitelj.

Demografski profil

Početkom 2023. u Austriji su živjele 1.008.582 žene rođene u inozemstvu, što je odgovaralo 21,8 posto ukupne ženske populacije. To je u usporedbi sa “samo” 967.278 muškaraca rođenih u inozemstvu. Inače, najviše žena dolazi iz Njemačke (13,4 posto). Na ostalim mjestima slijede Bosna i Hercegovina (8,8 posto), Turska (7,6 posto), Srbija (7,5 posto) i Rumunjska (7,4 posto). Udio Ukrajinki povećao se gotovo šest puta u posljednjih pet godina na 53.761. Ipak, ono gdje je slika mladog muškog imigranta potvrđena je u zahtjevima za azil. Godine 2023. žene su očito bile u manjini s 21,9 posto. Ipak, vjerojatnije je da će dobiti azil – ovdje je udio već bio 40,7 posto.

Zapošljavanje

Tema o kojoj se puno raspravlja: imigranti i zapošljavanje. Stručnjaci za podatke ÖIF-a također su to pobliže pogledali. Rezultat: Postojale su velike razlike ovisno o zemlji podrijetla. Stopa zaposlenosti najveća je kod žena iz zemalja EU i iznosi 76 posto. Gotovo polovica Turkinja sudjelovala je u radnom životu (51 posto), a dvije trećine žena iz bivše Jugoslavije (66 posto). Najmanje je učešće žena iz Sirije, Afganistana i Iraka u radnoj snazi (25 posto).
Veća je vjerojatnost da će ljudi rođeni u inozemstvu raditi u sektoru s niskim plaćama. Usluge, poput čišćenja zgrada, bile su među sektorima s najvećim udjelom zaposlenica s migrantskom pozadinom (50,9 posto), zatim hotelima i restoranima s 42,7 posto te prijevozom (33 posto).
Rezultat: 2021. Austrijanke su zaradile oko 24.000 eura. S prosječnim prihodom od nešto ispod 16.600 eura strankinjama je na raspolaganju bilo samo 81 posto neto godišnjeg prihoda. Nešto što povezuje Austrijance i strance s djecom mlađom od 15 godina – visoka stopa skraćenog radnog vremena. To je bilo 77,9 posto za žene bez migrantskog podrijetla i 65,1 posto za žene s migrantskim podrijetlom.

Obitelj

Ono što je zapanjujuće: Prosječan broj djece majki rođenih u inozemstvu znatno je veći i iznosi 1,63 djeteta nego kod Austrijanac koji imaju samo 1,36 djeteta po majci. Osim toga, stranke se češće udaju nego domaći stanovnici – udio udanih žena iznosi 61,4 posto, dok je kod Austrijanki to samo 43,7 posto. Međutim, to ne znači da su sretnije u braku – stopa razvoda je također viša među strankama (13,8 posto) nego među Austrijankama (10,9 posto).

Zaključak

Ovi podaci pokazuju da žene s migrantskom pozadinom imaju različite životne situacije i izazove u Austriji. Njihova integracija ovisi o mnogim čimbenicima, poput zemlje podrijetla, obrazovanja, jezičnih vještina, obiteljskog statusa i tržišta rada. Važno je priznati njihov doprinos društvu i podržati ih u ostvarivanju svojih potencijala. Nadam se da vam je ovaj blog post bio koristan i zanimljiv. Ako imate bilo kakvih pitanja ili komentara, slobodno ih podijelite u odjeljku za komentare ispod.