Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović tvrdi da nema namjeru dati ostavku, a ustavni stručnjaci su iznijeli svoje stavove na N1 televiziji, raspravljajući o tome što bi se dogodilo ako bi Milanović promijenio mišljenje u posljednjem trenutku.
Profesor Branko Smerdel, koji je dugogodišnji šef katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu te jedan od autora Ustava RH, naglasio je da kada predsjednik Republike obavijesti predsjednika Hrvatskog sabora o svojoj ostavci, predsjednik Sabora preuzima privremenu dužnost predsjednika Republike, a predsjednički izbori moraju se održati u roku od najviše 60 dana. Istaknuo je također da procedura davanja ostavke nije jasno propisana Ustavom.
Sanja Barić, ustavna stručnjakinja i predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, istaknula je kako procedura davanja ostavke predsjednika Republike nije posebno definirana. Izrazila je sumnju da će Milanović dati ostavku kako bi se mogao kandidirati na parlamentarnim izborima.
Politička namjera
Barić je naglasila važnost korištenja prava u dobroj vjeri te istaknula da je davanje ostavke osobna situacija iz osobnih razloga. Ipak, upozorila je da bi takvo postupanje, s obzirom na Milanovićevu dosadašnju političku namjeru, moglo biti protumačeno kao zlonamjerno korištenje prava, što bi bilo nedopušteno.
“Predsjednik je postavljen tako da ima čitav niz ovlasti, ali davanje ostavke ipak je jedna osobna situacija iz osobnih razloga. U tom smislu treba je tretirati kao pravo”, kazala je Barić.
“No, s obzirom na (njegovu) dosad iskazanu namjeru sudjelovanja i političkog djelovanja, takvo nešto bi predstavljalo zlonamjerno korištenje pravom i onda bi trebalo reći da je to nedopušteno. No, čak i kad bi Ustavni sud rekao predsjedniku Republike da nema dopuštenje u tom trenutku dati ostavku, bilo bi dosta teško spriječiti ga u tome”, dodala je.
Spašavanje Jandrokovića
Što bi onda bilo s listom SDP-ove koalicije koju bi predali s Milanovićem na njoj?
“Tada bi trebalo konstruirati posljedicu takvog postupanja na najmanje štetan način za sve one za koje mogu nastupiti štetne posljedice. U slučaju kada bi bilo učinjeno da SDP preda takvu listu s njim na listi, ne bi se moglo ‘spasiti’ Gordana Jandrokovića. Posljedica da cijela lista bude nepravovaljana je potpuno nerazmjerna posljedica korištenja prava u lošoj vjeri. Pa bi se mogao konstruirati jedan izvanredni rok od 12 do 24 sata za predaju dopunjene liste. U takvoj situaciji izlaz bi imali, ali ne vjerujem da će do toga doći”, ističe Barić.
Treba dodati kako je Jandroković kandidat za Sabor u drugoj izbornoj jedinici i već je izjavio za medije kako on neće mijenjati predsjednika jer bi u tom slučaju Jandroković imenovao nekog od svojih zamjenika, a izgledno je da bi to bio Željko Reiner.
Na pitanje o obliku u kojem bi ostavka trebala biti podnesena u zadnjem trenutku, Barić je izjavila da bi normalno bilo da je podnesena u pisanom obliku Ustavnom sudu, neovisno o radnom vremenu.