Američki biolog i znanstvenik Bruce Lipton vjeruje da je um jači od gena, da svojim mislima i vjerovanjima znatno više utječemo na vlastito zdravlje i okruženje negoli genetskim nasljeđem. Lipton u svojem radu povezuje biologiju, psihologiju i duhovnost. O tome je u rujnu 2019. godine govorio na seminaru u Zagrebu, a gostovao je i kod Krešimira Mišaka u emisiji Na rubu znanosti.
Bruce je predavao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Wisconsinu, a kasnije je proveo revolucionarno istraživanje matičnih stanica na Medicinskom fakultetu Stanford. Njegovo pionirsko istraživanje kloniranih ljudskih matičnih stanica nagovijestilo je današnje revolucionarno novo područje epigenetike.
Današnja znanost pokazuje da su naši geni zapravo kontrolirani našim okolišem i načinom na koji mi doživljavamo svoje okruženje. Naše tijelo sastoji se od bilijuna stanica i svaka od tih pojedinačnih stanica je jedinstveni dio cijelog vašeg bića koje prima naredbe od vašeg višeg uma, misli, uvjerenja i percepcija, ističe Lipton u svojoj knjizi Biologija vjerovanja.
Na ljudske stanice snažno utječe okruženje
Inače, Lipton je molekularni biolog i istraživač, pionir epigenetike koji je veći dio života posvetio proučavanju matičnih stanica. Upravo je zahvaljujući njima, tvrdi, i otkrio tajnu zdravlja i života. Znanost i medicina oduvijek su nas učili da je svatko od nas isključivo odraz vlastite DNA-a, odnosno gena. Iz toga proizlazi da smo potpuno nemoćni da bilo što mijenjamo, ali to je daleko od istine, kaže dr Lipton.
U svojim istraživanjima uočio nešto jako zanimljivo – na ljudske stanice snažno utječe okruženje, kao i naše misli i uvjerenja. U jednom od svojih brojnih istraživanja promatrao je ponašanje identičnih matičnih stanica u Petrijevoj posudi, u tri različita kemijska okruženja. Svaka od tih skupina matičnih stanica, iako su genetski identične, razvila se u nešto drugo – ovisno o okruženjem pa su se tako u jednom okruženju matične stanice pretvorile u stanice kosti, u drugom su nastale masne stanice, a u trećem mišići.
Zaključio je da nisu geni ti koji odlučuju kako će se stanica razvijati i hoće li biti bolesna ili zdrava. Važno je okruženje. Naš organizam čini ogromna skupina od 30 trilijuna stanica koje djeluju u harmoniji. Dr. Lipton tvrdi da na ponašanje svake od tih stanica značajno utječu naš um i percepcija, odnosno naš doživljaj svijeta. Primjerice, ako svijet promatramo kao prijateljsko mjesto, naše će stanice primati signale koji potiču otvaranje, rast i razvoj.
‘Ako vas netko uvjerava u to da ste bolesni, vi povjerujete’
Međutim, ako isti svijet doživljavamo kao neprijateljsko okruženje u kojem se moramo stalno obraniti i paziti, naše će stanice primati signale zatvaranja. Umjesto da obavljaju svoje uobičajene funkcije, preuzet će novu ulogu – obranu od stresa i neprijatelja. Mnogi danas žive neprestano pod stresom. Stres potiče lučenje hormona kortizola, koji skuplja vaše krvne žile. Tada se energija iz trbuha, koji je centar vaše vitalnosti, imuniteta i zdravlja, preusmjerava u udove koji dobivaju potpuni prioritet u situaciji „bori se ili bježi“.
Budući da stanice pod stresom puno energije troše na obranu, više nema dovoljno energije za rad probavnog sistema, imunološkog sistema, itd. Zbog toga s vremenom organizam oslabi pa se tako stvara pogodno tlo za razne poremećaje i bolesti. Naime, medicini je poznato da je “sjeme bolesti” posađeno u prvih šest godina djetetovog života kada se obiteljska uvjerenja prenose u dječju podsvijest. Tijekom tih ranih godina, dječji se mozak prvenstveno nalazi u theta valovima što stvara hipnagogijsko stanje uma. Ovo stanje transa objašnjava zašto djeca lako zamagljuju granicu između fantazije i forme.
“Ako vas netko uvjerava u to da ste bolesni i da ćete od te bolesti vrlo brzo umrijeti, i vi u to zaista povjerujete, to bi vam se zaista moglo i dogoditi! Ako možete pomoći čovjeku da izliječi svoj um i vjerovanja, možete mu pomoći i da izliječi svoje tijelo. Prirodne lijekove u sebi možemo proizvesti promjenom stanja svoje svijesti!”, govori Lipton.