Koliko je AfD zapravo ekstreman

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) u svojih 12 godina postojanja prošla je kroz značajne transformacije, od euroskeptične grupe liberala do radikalizirane stranke proizašle iz migrantske krize, a sada pokušava se prikazati kao “stranka s građanskim licem”.

Unatoč tome što je druga najpopularnija opcija u Njemačkoj, podržana od milijuna građana (uključujući i neke s značajnim bogatstvom), AfD je okružena kontroverzama i strahom od povratka nacističkih ideja. Dok čelnica AfD-a, Alice Weidel, odbacuje optužbe o ekstremizmu, tvrdeći da je stranka konzervativna i libertarijanska, istraživanja pokazuju da većina njezinih pristaša ne mari za takve kritike, sve dok stranka adresira njihove probleme. Protivnici, pak, AfD vide kao parlamentarnu ruku antidemokratskih sila koje žele srušiti temelje njemačke demokracije. S druge strane, rastu i prosvjedi protiv AfD-a, potaknuti strahom od moguće koalicije s desnim CDU-om, koja bi mogla rezultirati strožom migrantskom politikom.

Razvoj AfD-a je priča o političkoj transformaciji i oportunizmu. Osnovana u jeku eurokrize od strane euroskeptika bliskih CDU-u, stranka je prvotno zagovarala povratak nacionalnih valuta i ograničavanje državnih intervencija. Međutim, migrantska kriza 2015. godine, uz poznatu izjavu Angele Merkel “Wir schaffen das”, označila je prekretnicu i dala krila desničarskim snagama unutar stranke. Ključnim se pokazao i preokret 2017. godine, kada je stranka, pod novim vodstvom, fokus prebacila na pitanje imigracije, što je dovelo do porasta nacističkih sentimenata. Björn Höcke, jedan od istaknutih lidera, šokirao je javnost izjavama o reviziji povijesti i prestanku komemoracija žrtvama holokausta, što je, na neki način, ponovio i Elon Musk.

• Björn Höcke: Jedan od najkontroverznijih članova AfD-a, poznat po izjavama koje minimiziraju holokaust i promiču nacionalističke ideje. Njegova fraza “Sve za Njemačku” asocira na nacističke parole.
• Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV): AfD je na saveznoj razini označen kao “sumnjiv za desni ekstremizam”, dok su neki pokrajinski ogranci (npr. u Tiringiji, Saskoj) proglaseni “pouzdano ekstremno desnima”.
• Povezanost s ekstremnim skupinama: AfD ima veze s organizacijama poput Identitetskog pokreta, Nove desnice i Građana Reicha, koje promiču rasizam, šovinizam i antisemitizam.

Unatoč takvim kontroverzama, Höcke je i dalje snažan lider unutar AfD-a, posebno u Tiringiji, što pokazuje jačinu ekstremističkih struja. Iako se čini da su tijekom pandemije privukli i one koji su se borili protiv “koronadiktature”, AfD je uspio zadržati svoju poziciju u političkom spektru.

Danas, Alice Weidel, doktorica ekonomije i kandidatkinja za kancelarku, pokušava “ispeglati” ekstremno desni imidž stranke. Poznata po političkom prlagodžavanju, Weidel je na početku bila u taboru “umjerenih” lidera stranke, da bi se nakon smjene čelništva, vrlo brzo priklonila novoj struji. Iako se u jednom trenutku zalagala za izbacivanje Höckea iz stranke, nakon što je shvatila da nema dovoljno potpore ipak je odustala.

• Izborni uspjesi: AfD je trenutno druga najpopularnija stranka u Njemačkoj, s podrškom od oko 21% (procijenjeno 13 milijuna birača).
• Demografija: Stranka je posebno popularna među muškarcima i mlađim generacijama, koje su nezadovoljne političkim establišmentom.
• Podrška Elona Muska: Milijarder Elon Musk javno podržava AfD, što je dodatno povećalo njegovu vidljivost.

Unatoč pokušajima da AfD predstavi kao “stranku s građanskim licem” koja se bori protiv establišmenta, povijest stranke, kontroverzne izjave njezinih lidera, i osjećaj nelagode među značajnim dijelom javnosti, ostavljaju brojna pitanja o stvarnoj prirodi i ekstremizmu AfD-a.

AfD je stranka koja balansira između konzervativnih vrijednosti i ekstremističkih tendencija. Dok se njezino vodstvo trudi prezentirati kao “građanska opcija”, u njezinim redovima i dalje postoje snažne ekstremističke struje.

Zoran / TV Wien

Foto : AfD / X