Prema najnovijim podacima sustava eVisitor, Hrvatska je u svibnju ove godine zabilježila manji broj turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Zabilježeno je ukupno 1,92 milijuna dolazaka domaćih i stranih gostiju, koji su ostvarili 6,61 milijun noćenja, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Od toga su strani turisti ostvarili 1,58 milijuna dolazaka i 5,76 milijuna noćenja, što predstavlja pad od 9 % u dolascima i čak 17 % u noćenjima u odnosu na svibanj 2023. godine. S druge strane, domaći turisti bilježe rast – gotovo 342 tisuće dolazaka (16 % više) i 849,5 tisuća noćenja (18 % više), što je djelomično ublažilo ukupni pad.
Komercijalni smještaj ostvario je 90 % svih noćenja, pri čemu su hoteli na vrhu (43 %), slijede obiteljski smještaj (26 %) te kampovi (22 %). Njemačka je i dalje najvažnije emitivno tržište, a slijede Hrvatska, Austrija i Slovenija.
Lošiji rezultati u predsezoni, ali domaći turisti i dalje rastu
U prvih pet mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo 3,1 milijun stranih gostiju, što je 4 % manje nego lani, dok je broj njihovih noćenja pao za 9 % (10,6 milijuna). Nasuprot tome, domaći turisti bilježe rast – više od milijun dolazaka (9 % više) i 2,4 milijuna noćenja (8 % više). Od 25 najvažnijih emitivnih tržišta, čak osam – uključujući Njemačku, Austriju i Poljsku – bilježi pad.
Ipak, ekonomski analitičar Petar Vušković ostaje optimističan. Za Dnevno je izjavio da, unatoč lošijim brojkama u svibnju, očekuje još jednu dobru sezonu.
“Očekujemo rast između 3 i 6 %. Ne zaboravimo da se najveći dio prihoda u turizmu ostvaruje od lipnja do kolovoza,” rekao je Vušković, dodavši kako trenutno zabrinjava pad rezervacija u privatnom smještaju.
Rast cijena ruši konkurentnost
Jedan od razloga smanjene potražnje je i porast cijena privatnog smještaja na platformama poput Booking.com i Airbnb-a. Promjene u poreznoj politici dovele su do povećanja cijena za više od 20 % u odnosu na 2022. godinu, što, prema Vuškoviću, direktno utječe na konkurentnost domaće ponude.
“Privatni smještaj je sve skuplji, dok hoteli čak bilježe porast rezervacija,” ističe Vušković. Pozitivan signal dolazi s turističkog sajma u Berlinu, gdje je Hrvatska ocijenjena kao najpoželjnija destinacija u anketi s milijun ispitanika.
Dalmacija skuplja od Tenerifa
Vušković upozorava i na previsoke cijene u ugostiteljstvu, navodeći primjer da je ručak na Tenerifima povoljniji nego u Dalmaciji. Logistika također predstavlja izazov – osobito na otocima.
“Za Dan državnosti putovao sam iz Splita na Brač – više sam vremena proveo čekajući trajekt nego na putovanju od Zagreba do Splita. Takve stvari prije se nisu događale,” kaže Vušković, napominjući kako loša pripremljenost ugrožava dojam o destinaciji.
Problem kvalitete usluge
Još jedan izazov vidi u ljudskom faktoru – osoblju koje pruža uslugu.
“Autentičnost hrvatskog gostoprimstva nestaje. Strani radnici ne mogu zamijeniti domaće ljude – nije isto kada te netko s Brača poslužuje bračkom janjetinom ili kada to čini radnik iz Nepala,” zaključuje Vušković.
Zbog slabijeg punjenja, građanima koji još nisu rezervirali ljetovanje savjetuje da pričekaju. Vjeruje da će se cijene apartmana tijekom sezone morati spuštati.
Turizam traži strukturne promjene
Ekonomski analitičar Damir Novotny naglašava da Hrvatska mora provesti ozbiljne strukturne promjene.
“Naša konkurencija – Albanija, Grčka, Turska – nudi niže cijene. Hrvatska ne može više računati na sigurnu potražnju ako domaća ponuda postane preskupa,” kaže Novotny.
Očekuje se da će tržište samo regulirati situaciju – ponuđači će, kako kaže, morati spuštati cijene. Ističe Albaniju kao potencijalnog “pobjednika sezone”, jer nudi atraktivnu obalu uz relativno niske cijene i velike novoinvestirane kapacitete.
Zastarjeli turistički koncept
Novotny ističe da se koncept “sunca i mora” u Hrvatskoj iscrpio i da se mora nadograditi. Posebno upozorava na manjak hotelskog smještaja.
“I dalje se masovno grade apartmani, a hotelski kapaciteti su nedovoljni. Vlada mora intervenirati s poticajnim i poreznim mjerama kako bi se promijenila struktura ponude,” kaže.
Potencijal za cjelogodišnji turizam
Hrvatska, prema njegovom mišljenju, ima velik potencijal za cjelogodišnji turizam, koji se trenutačno ne koristi dovoljno. Kao pozitivan primjer navodi Austriju.
“Austrija je ostvarila 130 milijuna noćenja i 30 milijardi eura prihoda. Hrvatska sa 90 milijuna noćenja ostvaruje tek 10 milijardi,” upozorava Novotny.
Na kraju, analitičari se slažu da pred Hrvatskom stoji izazovna sezona, u kojoj će cijene, kvaliteta usluge i dostupnost smještaja igrati ključnu ulogu. Model turizma koji se oslanja isključivo na ljeto i Jadran, očito više nije održiv.
Zoran / TV Wien
