Beč , 16. lipnja 2025. Današnja službena posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Beču izazvala je brojne političke interpretacije – ne samo u kontekstu austrijsko-ukrajinskih odnosa, već i šire europske diplomacije. U fokusu se sve više nameće pitanje: može li Austrija, kao neutralna država s dugom diplomatskom tradicijom, postati domaćin budućih mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije?
Beč – simbol neutralnosti i dijaloga
Austrija je od 1955. godine vojno neutralna država, što joj daje jedinstvenu poziciju unutar Europske unije. Za razliku od većine članica EU-a, Austrija ne isporučuje oružje Ukrajini, već pruža isključivo humanitarnu pomoć. Ovakav balans čini Beč potencijalno prihvatljivim posrednikom, barem u očima dijela međunarodne zajednice.
Beč je i dom mnogih međunarodnih organizacija – Ujedinjenih naroda (UN), Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) – te već desetljećima predstavlja simbol diplomatskog dijaloga.
Zelenskijev posjet – simbolika ili signal?
U okviru današnjeg posjeta, predsjednik Zelenski sastao se s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom i kancelarom Christianom Stockerom. Iako u službenim izjavama nije bilo govora o konkretnim planovima za mirovne pregovore, simbolika Beča kao lokacije nije promaknula političkim analitičarima.
Austrijski predsjednik Van der Bellen ponovno je naglasio podršku Ukrajini, ali i potrebu za “održivim i pravednim mirom”. Njegove izjave mogu se protumačiti kao priprema terena za moguću diplomatsku ulogu Austrije.
Što s Turskom – dosadašnjim posrednikom?
Važno je pritom spomenuti da je Turska do sada imala ključnu ulogu kao zemlja domaćin i posrednik u sukobu:
- 2022. godine ugostila je prve direktne razgovore između ruskih i ukrajinskih delegacija u Istanbulu.
- Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan osobno je posredovao u sporazumu o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka.
- Turska održava otvorene komunikacijske kanale s obje strane, što joj daje realan diplomatski kapital.
Međutim, u posljednjim mjesecima, Turska se djelomično povukla iz prve linije pregovaračkih pokušaja, zbog unutarnjih političkih izazova i sve težeg balansiranja između Moskve i Zapada.
U tom kontekstu, Austrija se ne nameće kao zamjena Turskoj, već kao potencijalni domaćin iduće faze pregovora, osobito ako se razgovori prošire na širu međunarodnu platformu (npr. UN, EU, OSCE).
Komplementarne uloge Turske i Austrije
Uloga Turske i Austrije ne moraju biti konkurentske. Naprotiv, mogu se gledati kao komplementarne:
- Turska otvara kanale i održava neformalne kontakte.
- Austrija može ponuditi logističku i politički neutralnu platformu za formalizaciju budućih pregovora.
Značaj Beča može dodatno porasti ako obje strane budu tražile “europski prostor” za mirovne pregovore koji nije opterećen članstvom u NATO-u ili direktnom vojnom pomoći Ukrajini.
Iako trenutno nema službenih najava da će Austrija postati domaćin mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, politička simbolika, neutralnost i diplomatska infrastruktura Beča ostaju važan resurs u potencijalnoj budućnosti europske sigurnosne politike. Dok Turska zadržava ulogu kontaktnog posrednika, Austrija se sve više pozicionira kao mogući tehnički domaćin budućih pregovora, ako i kada za to dođe politički trenutak.
Zoran / TV Wien
