Blagdanom Tijelova Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se svake godine devetog četvrtka nakon Uskrsa
Tijelovo, jedan od najvažnijih blagdana Katoličke crkve, obilježava se već stoljećima, a njegovo podrijetlo i tradicija obiluju zanimljivim pričama i čudesnim događajima.
Sve je započelo u 13. stoljeću, kada je augustinska redovnica Julijana iz samostana kod Liègea u Belgiji imala neobično viđenje. Na punom Mjesecu ugledala je mrlju, što je protumačila kao znak da Crkvi nedostaje poseban blagdan posvećen čašćenju Presvetog oltarskog sakramenta. Na njezinu molbu, tadašnji mjesni biskup Robert de Thorote uveo ga je, a on se ubrzo počeo širiti izvan njegove biskupije.
Dodatni poticaj njegovu širenju dao je događaj iz 1263. godine u talijanskoj Bolseni, gdje je, prema predaji, svećenik tijekom mise posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Kristovo tijelo i krv. Prilikom lomljenja hostije, iz nje je potekla krv, što je okupljene ostavilo u šoku. Ovaj događaj snažno je utjecao na papu Urbana IV. te je 1264. godine izdao bulu kojom je ustanovio blagdan Tijelova. Međutim tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio ga je na cijelu Katoličku crkvu.
U nekim dijelovima Hrvatske Tijelovo je poznato i kao Brašančevo, naziv koji potječe iz 18. stoljeća, a dolazi od riječi brašno, jer se kruh, prema vjerovanju, pretvara u Kristovo tijelo tijekom mise.
Svečane procesije
Hrvatska također ima svoje čudo povezano s ovim blagdanom. U Ludbregu je 1411. godine tijekom mise svećenik posumnjao u pretvorbu, a tada se u kaležu pojavila prava krv. Papa Julije II. započeo je istragu, a njegov nasljednik papa Leon X. dopustio je javno štovanje relikvije. Od tada vjernici iz cijelog svijeta hodočaste u Ludbreg, posebno prve nedjelje u rujnu, kada se održava središnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Tijelovo je poznato i po svečanim procesijama. Prva je održana u Kölnu u 13. stoljeću, a običaj se ubrzo proširio diljem katoličkog svijeta. Tijekom procesije svećenik u pokaznici nosi posvećenu hostiju, a vjernici pjevaju, mole i nose cvijeće, stvarajući prizor zajedništva i vjere koji se prenosi s generacije na generaciju.
Ovaj blagdan, bogat poviješću i simbolikom, i danas okuplja vjernike diljem svijeta, podsjećajući ih na važnost euharistije i snagu zajedništva.
