Beč, Austrija – Nakon nedavnih kritika zbog slučajeva u Beču, gdje obitelji s velikim brojem djece primaju značajne iznose socijalne pomoći, ministrica integracija Claudia Plakolm (ÖVP) želi pokrenuti reformu socijalne skrbi s posebnim naglaskom na smanjenje naknada za velike obitelji. Plakolm ističe da bi slučajevi poput sirijske obitelji s jedanaestero djece koja prima 9000 eura, ili obitelji s osmero djece koja dobiva 6000 eura, trebali postati stvar prošlosti.
Ova inicijativa izaziva raspravu unutar vladajuće koalicije, s tim da se stavovi koalicijskih partnera, ÖVP i SPÖ, donekle razlikuju. Ministrica socijalnih poslova Korinna Schumann (SPÖ) odbacuje opće ograničenje naknada, argumentirajući da bi takva mjera mogla biti “ustavno upitna”. Schumann brani visinu isplata u nekim slučajevima naglašavajući da su visoki iznosi rezultat broja djece u kućanstvu.
“Posebno u većim kućanstvima s djecom, naknade od zakonskih obiteljskih dodataka i subvencija se zbrajaju,” objasnila je ministrica socijalnih poslova Schumann.
Međutim, Plakolm se ne slaže s ovim argumentom. U intervjuu za “Heute”, ona je izjavila: “Svako dijete vrijedi isto, ali ne košta svako dijete isto.” Želi se konkretno pozabaviti pitanjem visokih socijalnih naknada za obitelji s više djece.
Ministrica integracija argumentira da se s dolaskom drugog i trećeg djeteta određeni početni troškovi, kao što su kolica, igračke i odjeća, smanjuju jer se stariji predmeti mogu koristiti. “Kod kuće, i mislim da je za mnoge isto, mlađoj braći i sestrama dajemo kolica, igračke, pa čak i odjeću koja je još u dobrom stanju,” istaknula je Plakolm.
Ona dodaje da bi “malo opreza s novcem” trebalo biti normalno, uz naglasak: “Naravno, ne želim da djeca u Austriji odrastaju siromašna. Ali korištenje rabljenih stvari i malo opreza s novcem nešto je što smatram sasvim normalnim.”
Drugi ključni aspekt koji Plakolm želi riješiti je razlika između onih koji rade i onih koji primaju socijalnu pomoć. Ona vjeruje da “lakši put, tj. socijalna pomoć, nikada ne smije biti onaj s više novca.”
Plakolm smatra da je kredibilitet države u pitanju ako radnici nisu u boljoj financijskoj situaciji od primatelja socijalne pomoći. “Ljudi koji sami nešto doprinose uvijek moraju biti oni koji imaju više,” rekla je, naglašavajući postojanje “ogromne neravnoteže”. Prema njezinom mišljenju, “to znači da država gubi svaki kredibilitet u pružanju podrške kada je to potrebno.”
Reforma socijalne skrbi, kako je predlaže Plakolm, ima za cilj preraspodijeliti socijalnu pomoć kako bi se osigurala pravednija raspodjela i potaknulo ljude da traže posao. Međutim, detalji reforme i konkretni mehanizmi za smanjenje naknada za veće obitelji tek trebaju biti razrađeni i usuglašeni unutar vladajuće koalicije.
Rasprava o reformi socijalne skrbi vjerojatno će se nastaviti i u sljedećim mjesecima, s obzirom na različite stavove unutar koalicije i osjetljivost pitanja socijalne pravde i politike. Ishod ove rasprave imat će značajan utjecaj na živote mnogih austrijskih obitelji i budućnost socijalnog sustava u zemlji.
Zoran / TV Wien
