Udruga za informiranje potrošača (VKI) istražila je popularne “ljetne mitove” i razjasnila istinu. U ovom periodu kada su temperature visoke, mnogi ljudi traže savjete kako se zaštititi i održati zdravlje. Međutim, neki od tih savjeta nisu potkrijepljeni činjenicama.
Prema riječima nutricionistice VKI-ja Terese Bauer, “za svakodnevni život i normalnu tjelesnu aktivnost, čak i pri znojnim ljetnim temperaturama, dovoljni su provjereni klasici vode, mineralne vode i nezaslađenog čaja”. Međutim, tijekom intenzivnog fizičkog napora koji traje dulje od sat vremena, tijelo ne gubi samo tekućinu već i minerale. U takvim slučajevima, izotonični napitci mogu brzo pomoći u nadoknadi tog gubitka.
Izotonični napitci po ekstremnim vrućinama?
Skupi sportski napitci nisu potrebni. Jednostavan domaći recept sastoji se od jednog dijela soka od jabuke, dva do tri dijela vode i prstohvata soli. Šećer sadržan u soku od jabuke također pruža brzu energiju bez opterećenja želuca.
Je li bolje piti toplo nego hladno?
Hladni napitci mogu pružiti osvježenje, ali ledeno hladni mogu uznemiriti želudac ili uzrokovati probleme s cirkulacijom. Alkoholna pića također opterećuju cirkulaciju i općenito se preporučuju samo umjereno. Vrući napitci dodatno potiču znojenje po vrućem vremenu, što nije idealno za naše geografske širine. Hladni ili mlaki bezalkoholni napitci najbolji su izbor za ljeto, čak i po ekstremnim vrućinama.
Koliko vode treba piti?
Odrasli bi trebali dnevno konzumirati 30 do 40 mililitara vode po kilogramu tjelesne težine, uključujući tekućinu iz hrane. Stvarne potrebe ovise o dobi, spolu, zdravstvenom stanju, veličini tijela i uvjetima poput vrućine i tjelesne aktivnosti. Najbolje je rasporediti količinu unesene tekućine tijekom dana, čak i tijekom sportova izdržljivosti.
Hladi li vas ljuta hrana?
Kapsaicin, ljuti sastojak u čiliju, potiče znojenje. To općenito ima učinak hlađenja, ali dodatno znojenje također dodatno opterećuje krvožilni sustav pri visokim vanjskim temperaturama. Oni koji vole ljutu hranu ne moraju je se odreći ljeti, ali trebaju obratiti pažnju na signale svog tijela.
Dodaci prehrani umjesto kreme za sunčanje?
Beta-karoten se ponekad smatra prirodnim sredstvom za sunčanje. Međutim, visok unos može uzrokovati nakupljanje viška karotenoida u jetri, masnom tkivu i koži, što dovodi do narančaste do smećkaste boje kože. Ova promjena boje nema nikakve veze s pravim ljetnim tenom, koji je uzrokovan proizvodnjom kožnog pigmenta melanina. Dodaci prehrani poput kapsula beta-karotena ne nude pouzdanu zaštitu od UV zračenja. Obilno nanesite kremu za sunčanje, redovito je ponovno nanosite i ako je moguće izbjegavajte izravnu sunčevu svjetlost tijekom najintenzivnijih sati.
Udruga za informiranje potrošača (VKI) savjetuje ljudima da se informiraju i da ne vjeruju svim savjetima koji se nalaze na internetu ili u medijima. Važno je konzultirati stručnjake i pratiti njihove savjete kako bi se zaštitili i održali zdravlje tijekom ljetnih mjeseci.
Zoran / TV Wien
