BEČ – U značajnom koraku za jačanje integriteta i održivosti svog sustava socijalne skrbi, Austrija je spremna zatvoriti kritičnu pravnu rupu koja je godinama dopuštala osobama bez legalnog boravka primanje određenih socijalnih naknada. Ova zakonodavna akcija, koju predvodi ministrica socijalnih poslova Korinna Schumann, ima za cilj ispraviti situaciju koja proizlazi iz presude Vrhovnog suda iz 2018. koja je nenamjerno stvorila nemogućnost provjere pravnog statusa primatelja naknada.
Srž problema leži u prethodnoj pravnoj prepreci koja je sprječavala davatelje mirovina i druga relevantna tijela da učinkovito provjere je li podnositelj zahtjeva za socijalnu naknadu legalno boravio u Austriji. Ovaj regulatorni vakuum, izravna posljedica spomenute odluke Vrhovnog suda, značio je da se isplate poput naknade za uravnoteženje (Ausgleichszulage) i obiteljskog dodatka (Familienbeihilfe) mogle isplaćivati pojedincima, posebno onima unutar obiteljskih jedinica, koji nisu posjedovali valjane dozvole boravka.
Ministrica socijalnih poslova Korinna Schumann (SPÖ), koja nadgleda resor koji se bavi nekim od najhitnijih i često kontroverznih pitanja Austrije – uključujući sveobuhvatnu mirovinsku reformu – potvrdila je da se ovaj nadzor sada aktivno rješava. „Sada će to ponovno biti moguće“, izjavila je ministrica Schumann, naglašavajući namjeru vraćanja ključnog sloja kontrole. „To znači da će socijalne naknade za osobe koje su prethodno ilegalno boravile u Austriji kao dio obitelji sada biti ukinute.“
Nenadzirana praznina u sustavu
Prije ove nadolazeće zakonske korekcije, točan opseg problema ostao je uglavnom nepoznat. Sama priroda rupe u zakonu značila je da se podaci o tome koliko je osoba bez legalnog boravka primalo te naknade nisu mogli sustavno prikupljati ili pratiti. Kao što je i sama ministrica Schumann priznala, „Nemoguće je točno reći koliko je ljudi pogođeno, jer su to upravo stvari koje se trenutno ne smiju pratiti.“ Ovaj nedostatak nadzora godinama je predstavljao značajnu slijepu točku u upravljanju socijalnom skrbi, postavljajući pitanja o odgovornosti i pravednoj raspodjeli javnih sredstava.
Otkriće ovog nenadgledanog jaza izašlo je na vidjelo tijekom tekućih, ambicioznih napora za reformu austrijskog mirovinskog sustava. Širi cilj ministrice Schumann u njezinu mandatu uključuje izazovan cilj uštede 1,3 milijarde eura do 2029., dijelom kroz mjere poput djelomičnih mirovina. Upravo je unutar ovog sveobuhvatnog pregleda socijalnih rashoda i prava potreba za ispravljanjem rupe u zakonu o socijalnoj pomoći postala nedvosmisleno jasna. „Tijekom mirovinske reforme shvatili smo da se to hitno mora riješiti“, potvrdila je Schumann.
Stručna analiza: Vraćanje kontrole i pravednosti
Iz stručne perspektive, zatvaranje ove pravne rupe više je od pukog administrativnog rješenja; ono predstavlja značajnu prilagodbu politike usmjerenu na jačanje temeljnih načela javnih financija i vladavine prava unutar austrijske socijalne države.
„Svaki robustan sustav socijalne skrbi mora kontinuirano uravnotežiti suosjećanje s fiskalnom odgovornošću i integritetom svog pravnog okvira“, objašnjava dr. Lena Moser, vodeća stručnjakinja za socijalnu politiku na Sveučilištu u Beču. „Presuda iz 2018., iako možda namijenjena zaštiti privatnosti ili pojednostavljenju procesa, nenamjerno je stvorila situaciju u kojoj se temeljni uvjet – legalni boravak – nije mogao provjeriti za određene naknade. To je stvorilo neravnotežu, potencijalno potkopavajući javno povjerenje i percepciju pravednosti među poreznim obveznicima koji doprinose tim fondovima.“
Dr. Moser dalje objašnjava da, iako je Austrija, kao i mnoge europske nacije, posvećena pružanju sigurnosne mreže za svoje stanovnike, razlika između legalnog i ilegalnog boravka ključna je za transparentno i odgovorno upravljanje javnim resursima. „Nemogućnost praćenja ili kontrole tko prima naknade na temelju svog pravnog statusa otežava osiguravanje da se sredstva usmjeravaju prema njihovim namijenjenim korisnicima i da je sustav dugoročno održiv. Ovdje se ne radi samo o uštedi novca; radi se o legitimnoj primjeni politike.“
Pogođene naknade, naknada za uravnoteženje (Ausgleichszulage) i obiteljski doplatak (Familienbeihilfe), ključne su komponente austrijskog sustava socijalne potpore. Ausgleichszulage je dopunska isplata osmišljena kako bi se niske mirovine dovele do minimalnog standarda, osiguravajući osnovni dohodak za život. S druge strane, Familienbeihilfe je univerzalni obiteljski dodatak koji se isplaćuje svim obiteljima s djecom, bez obzira na prihode, kako bi se pokrili troškovi odgoja djece. Činjenica da su osobe bez legalnog boravka mogle primati ovaj dodatak, čak i neizravno, putem članova obitelji, istaknuo je sistemsku ranjivost.
Implikacije i izgledi
Očekuje se da će nadolazeći zakonski amandman pružiti potrebnu zakonsku ovlast davateljima mirovina i agencijama za socijalnu skrb da provjere legalni status boravka svih primatelja naknada. To će ne samo osigurati usklađenost s postojećim imigracijskim zakonima, već će i poboljšati ukupnu transparentnost i učinkovitost sustava socijalne pomoći.
Iako točan vremenski okvir za provedbu ovih promjena nije detaljno opisan, jasne izjave ministra Schumanna ukazuju na čvrstu predanost brzom djelovanju. Ova mjera, uz šire mirovinske reforme i druge prilagodbe politika, signalizira kontinuiranu predanost austrijske vlade modernizaciji i osiguranju dugoročne održivosti svoje sveobuhvatne arhitekture socijalnog osiguranja. Očekuje se da će ovaj potez pozdraviti oni koji već dugo pozivaju na veću kontrolu nad isplatom javnih sredstava, osiguravajući da su socijalne naknade usklađene sa zakonskim uvjetima boravka i potičući veće povjerenje javnosti u sustav.
Zoran / TV Wien
