Novo izvješće Komisije Svjetske zdravstvene organizacije za društvenu povezanost, 30. lipnja 2025.
Što kaže izvješće?
- Svaka šesta osoba na planetu (otprilike 17 % populacije) osjeća se kronično usamljeno.
- 871 000 smrtnih slučajeva godišnje – ili 100 svakog sata – može se izravno povezati s posljedicama usamljenosti, poput moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, demencije i depresije.
- Tinejdžeri (13–19 g.) i mladi odrasli najpogođeniji su (do 21 %), a slijede starije osobe i skupine s niskim primanjima.
“U izvješću skidamo veo s usamljenosti kao jednim od ključnih izazova našega doba… Putokaz je to kako izgraditi povezanije društvo.”
— Dr Vivek Murthy, su‑predsjedatelj Komisije i bivši američki Surgeon General
Zašto je problem sve veći?
- Digitalna dominacija – prekomjerno vrijeme na ekranima zamjenjuje stvarne susrete.
- Demografske promjene – dulji životni vijek i više jednočlanih kućanstava.
- Socioekonomski pritisci – nezaposlenost, rad na daljinu, migracije i siromaštvo.
- Slaba javna infrastruktura – manjak parkova, knjižnica i prostora za susrete, osobito u ruralnim sredinama.
Zdravstvene posljedice
| Rizik | Povećanje vjerojatnosti kod usamljenih |
|---|---|
| Moždani udar | +30 % |
| Srčane bolesti | +29 % |
| Dijabetes tip 2 | +32 % |
| Kognitivno propadanje i demencija | +50 % |
| Depresija | 2 × češća |
Biološki mehanizam uključuje povišene markere upale i stresne hormone, što su u odvojenom istraživanju potvrdili sveučilišni timovi iz Cambridgea i Fudana (pet proteina povezanih s usamljenosti).
Mentalno zdravlje i produktivnost
- Usamljeni radnici godišnje stoje poslodavce 3,2 milijarde USD zbog izostanaka i fluktuacije kadrova.
- Adolescenti koji prijavljuju usamljenost imaju 22 % veće šanse za slabije ocjene ili nižu razinu obrazovanja.
Pet točaka akcijskog plana WHO‑a
- Politike – nacionalne strategije koje društvenu povezanost tretiraju kao zdravstveni prioritet.
- Istraživanje – osnivanje globalnog indeksa društvene povezanosti.
- Intervencije – od „recepta za zajednicu“ u ordinacijama do programa volontiranja za starije.
- Mjerenje – standardizirani indikatori za praćenje usamljenosti kroz popise i ankete.
- Javno uključivanje – kampanje poput “Knot Alone” za mijenjanje društvenih normi.
Što može učiniti lokalna zajednica?
| Razina | Primjer intervencije |
|---|---|
| Individualna | Isključite mobitel sat vremena dnevno i posvetite se razgovoru licem u lice. |
| Susjedska | Pokrenite „klupu razgovora“ u parku ili kvartovski klub čitanja. |
| Školska | Uvesti mentorski program stariji‑mlađi učenici; ograničiti mobitele u nastavi. |
| Poslovna | Uredski „dan bez e‑pošte“ i timski volontarski projekti. |
| Općinska | Otvoriti zajedničke kuhinje/“repair café” prostore; subvencionirati kulture i sport. |
Hrvatski (i austrijski) kontekst
- U Hrvatskoj 21 % stanovnika živi u jednočlanom kućanstvu, a stopa rizika od socijalne izolacije raste među starijima na selu.
- Ministarstvo zdravstva izradilo je 2024. nacrt Nacionalnog plana protiv osamljenosti, no programi u zajednici još čekaju stabilno financiranje.
- U Austriji su već aktivni programi „Plaudertischerl“ u bečkim kafićima te lokalne stanice Crvenoga križa koje nude „telefon prijateljstva“.
Zaključak
Usamljenost nije samo emotivni osjećaj nego masivan javnozdravstveni izazov s posljedicama usporedivima s pušenjem ili pretilošću. Novi WHO‑ov izvještaj daje jasne brojke, ali i putokaz: ulaganje u društvenu povezanost spašava živote, jača ekonomije i gradi otpornije zajednice. Kako ističe generalni direktor WHO‑a, dr. Tedros Ghebreyesus:
“Ako ga zanemarimo, trošak usamljenosti mjerit će se u milijardama za zdravstveni sustav i društvo u cjelini.”
Vrijeme je da se svatko od nas – od kreatora politika do susjeda iz zgrade – uključi i preokrene trend tihe epidemije usamljenosti.
Zoran / TV Wien
