Lavrov objavio uvjete Rusa za mir, a šef NATO-a opisao scenarij za početak Trećeg svjetskog rata

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov iznio je niz zahtjeva Moskve kao uvjet za postizanje mirovnog sporazuma kojim bi se završila invazija na Ukrajinu. U intervjuu za mađarski list Magyar Nemzet, Lavrov je naglasio da Rusija traži da Ukrajina postane neutralna i demilitarizirana, da međunarodno prizna teritorije koje je Rusija okupirala te da se ukinu sve zapadne sankcije.

“Te odredbe moraju biti dio pravno obvezujućeg sporazuma o mirnom rješenju”, rekao je i dodao da Rusija želi uklanjanje “sigurnosne prijetnje koju za nju predstavlja širenje NATO-a“, a posebno mogućnost da mu se priključi Ukrajina. Zato traži “demilitarizaciju Ukrajine kako bi ostala neutralna”.  Također je naglasio da Rusija želi “zaštitu etničkih Rusa i ruske kulture u Ukrajini.” Među konkretnim teritorijalnim zahtjevima, Lavrov traži međunarodno pravno priznanje ruske kontrole nad Krimom, Sevastopoljem, Donjeckom, Luganskom, Zaporižjom i Hersonom.

Osim toga, Lavrov zahtijeva i ukidanje svih sankcija protiv Rusije, povlačenje svih tužbi podignutih protiv nje te vraćanje ruske imovine zaplijenjene na Zapadu.

Zabrinjavajući scenarij glavnog tajnika NATO-a

Novi glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, upozorio je na mogućnost izbijanja globalnog sukoba velikih razmjera u slučaju zajedničke vojne akcije Kine i Rusije. U intervjuu za The New York Times, Rutte je iznio zabrinjavajući scenarij prema kojem bi kineski napad na Tajvan mogao biti koordiniran s ruskim vojnim potezima prema državama članicama NATO-a u Europi. Takav paralelni napad, smatra on, mogao bi dovesti svijet na rub Trećeg svjetskog rata.

Rutte smatra da bi kineski predsjednik Xi Jinping, prije eventualne invazije na Tajvan, vjerojatno koordinirao poteze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kako bi Zapad istovremeno bio zaokupljen na dva fronta.

“Takva koordinacija, iako zasad hipotetska, predstavlja najopasniji oblik sigurnosnog izazova za NATO.” Pritom je upozorio na sve jaču vojnu suradnju između Rusije i Kine, kao i njihovih partnera, Sjeverne Koreje i Irana.

Burna reakcija iz Rusije

Na Rutteove tvrdnje burno je reagirao bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji ga je izvrijeđao, poručivši sarkastično da je Rutte “pojeo previše psihodeličnih gljiva” i dodao da bi mu znanje ruskog moglo zatrebati “u sibirskom radnom logoru”.

Rutte je istaknuo da NATO mora povećati obrambene kapacitete kako bi odvratio bilo kakve planove Moskve. “Moramo biti toliko snažni da Rusija uopće ne razmatra mogućnost napada,” rekao je, te pritom naglasio važnost partnerstva NATO-a s indo-pacifičkim regijama.

Posebno je istaknuo doprinos američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji, prema njegovim riječima, igra ključnu ulogu u jačanju veza između euroatlantskog saveza i azijskog savezništva.

Situacija na bojištu

Ukrajinske vlasti objavile su da je Rusija u noći na ponedjeljak ispalila više od 100 dronova na civilne ciljeve diljem Ukrajine. Prema njihovim podacima, u posljednja 24 sata poginulo je najmanje 10 civila, a 38 ih je ranjeno, među njima i troje djece.

Rusija je posljednjih tjedana znatno pojačala zračne napade na civilne ciljeve, nakon više od tri godine rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je u proteklih tjedan dana Rusija ispalila oko 1270 dronova, 39 raketa i gotovo 1000 kliznih bombi na Ukrajinu.

Jedna osoba poginula je u Odesi, 27 je ozlijeđeno u Harkivu, a ostaci srušenih dronova oštetili su zgrade u dva dijela Kijeva tijekom noćnih napada, objavile su ukrajinske vlasti. Ruski dronovi kratkog dometa ubili su još dvoje ljudi i ranili dvoje u Sumskoj oblasti, koja je jedno od područja gdje Rusija gomila vojnike.

U Donjeckoj oblasti ranjeno je devet osoba, a sedam ih je poginulo, rekao je lokalni guverner Vadim Filaškin, ne navodeći o kakvim se napadima radi. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je ruska vojska tijekom noći srušila 91 ukrajinski dron iznad 13 ruskih regija, Crnog mora i Krima

Ukrajina traži još dronova

Brojnija ruska vojska pokušava probiti ukrajinske obrambene linije na pojedinim dijelovima bojišta, duž fronte duge oko tisuću kilometara, gdje su ukrajinske snage pod velikim pritiskom. Zbog iscrpljenosti i izostanka napretka u mirovnim pregovorima, Ukrajina traži dodatnu vojnu pomoć od SAD-a i Europe.

Zelenski je u subotu rekao da je Ukrajina sklopila dogovore s europskim partnerima i velikom američkom obrambenom tvrtkom kako bi povećala proizvodnju dronova. Cilj je, kaže, da Kijev ove godine dobije “stotine tisuća” novih letjelica.

“Protuzračna obrana je najvažnija za spašavanje života”, napisao je Zelenski u ponedjeljak na Telegramu.

Trump: ‘Poslat ćemo još oružja’

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da će Sjedinjene Države poslati više oružja Ukrajini, prvenstveno obrambenog, kako bi pomogle ratom razorenoj zemlji da se obrani od intenziviranja ruskih napada.

Odluka Washingtona da zaustavi neke pošiljke oružja Kijevu potaknula je strahovanja da će taj potez ograničiti ukrajinsku sposobnost obrane od ruskih zračnih napada i napredovanja na bojištu, a istovremeno je izazvala kritike demokrata i nekih Trumpovih kolega republikanaca.

“Poslat ćemo još oružja. Moramo. Moraju se moći braniti”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući na početku večere s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Dnevno.hr