Hrvati ih koriste iz hobija i za posao, a mogu dobiti kaznu od 13.000 eura: ‘Nisu svjesni opasnosti’

Dronovi s kamerama za osobnu upotrebu iz godine u godinu sve su popularniji čemu sigurno pridonosi redovito izlaženje novih modela. Naime, izlaskom novije varijante uređaja automatski pada cijena starijih modela tako da se najjeftiniji dronovi u hrvatskim trgovinama mogu kupiti po cijeni od oko 80-ak eura, dok im je cijena na kineskim platformama često manja od 40 eura.

Svaki operator drona mora se registrirati pri Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo ako izvodi operacije bespilotnim zrakoplovom dopuštene mase pri polijetanju od najmanje 250 grama, dronom koji u slučaju udarca u čovjeka može prenijeti kinetičku energiju veću od 80 J ili ako je opremljen senzorima kojima se mogu prikupljati osobni podaci poput kamere i mikrofona.

Oni koje se ogluše na pravila i neovlašteno izvode „operacije dronovima“ očekuje novčane kazne do 13 tisuća eura za pravnu osobu ili do 2 tisuće za fizičku osobu, dok za nepropisno izvođenje operacija dronovima kazna iznosi od 670 do 2 tisuće eura. Iz CCAA-a su nam potvrdili da je do sad pokrenuto 60 prekršajnih postupaka.

Sve moguće dozvole

Razgovarali smo s Matijom Fekežom, čovjekom koji zarađuje upravo od snimanja raznih događaja dronovima te nam je u detalje objasnio kako u praksi izgleda ishođenje dozvola i koji su ključni „problemi“ na tom putu. Za početak se potrebno registrirati pri CCAA-u i ovisno o težini drona dobiti potrebnu dozvolu.

„Ako se snima nečija nekretnina ili parcela, potrebna je samo dozvola vlasnika, ali ako se snima, primjerice, Trg bana Josipa Jelačića, treba od grada tražiti dozvolu za snimanje na toj lokaciji u određeno vrijeme. Zatim se šalje zahtjev Državnoj geodetskoj upravi gdje se unese plan snimanja, datum i slični podaci te kroz par dana stiže dozvola“, kaže Fekeža.

Objašnjava kako se u principu provjerava da na lokacijama koje će se snimati nema vojnih objekata i da je sve u skladu sa strogim zakonima EU-a. Osjetljiva mjesta, poput primjerice zračnih luka, odmah se blokiraju te ondje nije dozvoljeno dizati dronove.

Potencijalne opasnosti

Nakon što je materijal snimljen, ponovno se šalje DGU-u na provjeru. Potrebno je navesti gdje će snimke biti objavljene te tek onda stiže rješenje kako su snimke legalne te se smiju koristiti na društvenim mrežama i dalje distribuirati. Kaže kako su vrlo ažurni te da postupak ne traje duže od 10 dana.

Kod snimanja skupina vrijede druga pravila, a prvenstveno su vezana uz sigurnost. Matija u svom portfelju ima dronove različitih težina pa tako i one od 540 i 900 grama te se uvijek drži pravila da ne leti iznad skupina ljudi koji se ne kreću.

„Nikad ne znaš hoće li se u dron zabiti ptica ili će se dogoditi neka tehnička greška pa će dron pasti. Da ne daj Bože dron te težine padne, može ozlijediti ili ubiti čovjeka“, objašnjava Matija koji kaže kako dronovi do 249 grama smiju biti unutar 50 metara od skupina, dok za teže vrijede posebna pravila i udaljenosti od čak 250 metara.

Rijetko se hvata ilegalce

Kad se osoba registrira za upravljanje dronom, dobije registarsku oznaku koju onda postavlja na bilo koji dron kojim upravlja. Iako je zakon strog, Matija objašnjava da se mnogi rekreativci ne pridržavaju pravila, a ne postoji jednostavan način da ih se uhvati i kazni.

Naime, osim pregledavanja objavljenih materijala i kažnjavanja, rijetko koga se uhvati u ilegali. Kaže kako svi noviji dronovi u sebi imaju čip koji kontrola leta može identificirati na udaljenosti, zatim je moguće vidjeti da je taj čip povezan s određenom registarskom oznakom i kome ona pripada, no to se ne radi.

Postoji i druga strana problema, a to je da nikog zapravo nije briga zna li vlasnik upravljati dronom već su svi koncentrirani na snimke koje nastaju. Fekeža kaže kako ga nitko nikad nije pitao zna li letjeti dronom iako upravlja kapitalcima od 900 grama koji u slučaju pada s visine mogu nanijeti štetu.

Sve popularniji hobi

„Bilo tko može kupiti dron i probati ga voziti bez da je upoznat s potencijalnim prijetnjama. Nisam čuo da je netko stradao od pada drona, ali znam za neke slučajeve kad su padali“, rekao je snimatelj.

Navodi i kako se uvijek treba pridržavati zakona koji kaže da dron u svakom trenutku moraš vidjeti golim okom te da je maksimalna visina na koju se dron može podići 120 metara. Taj podatak lako je vidljiv na samom dronu, a dodatna mjera opreza bila bi obavijestiti sve u blizini da je u tijeku snimanje.

Dnevno.hr