Ursula von der Leyen pred novim udarima: Glasanje o nepovjerenju otkriva duboke pukotine u EU

Današnje glasanje o povjerenju u Europskom parlamentu kristalizira rastuću političku opoziciju predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, ne samo zbog aktualnih izazova u vođenju Unije, već i zbog strateških odluka koje su izazvale nelagodu među njezinim ključnim saveznicima. Politico analizira kako von der Leyenova sve više gubi uporište među političkim skupinama koje su je i dovele na vlast – socijaldemokratima i liberalima – zbog naglog zaokreta udesno i kontroverznih političkih kompromisa.

Pfizergate – simbol gubitka političke zaštite

Jedna od najozbiljnijih točaka optužbi protiv nje je slučaj poznat kao Pfizergate – afera u vezi s komunikacijom von der Leyen s izvršnim direktorom Pfizera tijekom dogovora o nabavi milijuna doza cjepiva protiv COVID-19. Iako je Europska komisija godinama izbjegavala izravne odgovore, pritisak javnosti i medija – potaknut i službenim istragama – doveo je do toga da se von der Leyen prvi put u svojoj funkciji mora osobno braniti pred parlamentom.

To je značajna prekretnica za čelnicu koja je dosad uspijevala zadržati poziciju iznad dnevne političke borbe, vješto balansirajući između interesa različitih frakcija i članica. Sada se, međutim, suočava s direktnim kritikama ne samo opozicije, već i onih koji su je ranije podržavali.

Zaokret udesno – politički pragmatizam ili izdaja principa?

Najveće nezadovoljstvo dolazi zbog očitog približavanja von der Leyen desnim političkim strujama u Europi. Tijekom europskih izbora i nakon njih, von der Leyen je sve otvorenije pokazivala spremnost na suradnju s premijerkom Italije Giorgiom Meloni i njezinim postfašističkim Fratelli d’Italia, strankom članicom Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

Iako je ovaj potez bio usmjeren na proširenje političke baze i osiguravanje većine za novi mandat, izazvao je bijes među liberalima (Renew) i socijaldemokratima (S&D), koji se protive normalizaciji krajnje desnice. U njihovim očima, von der Leyen je napustila temeljne vrijednosti EU-a kako bi politički preživjela.

Europski parlament – sve nesigurniji teren

Unatoč formalnoj podršci Europske pučke stranke (EPP), kojoj i sama pripada, von der Leyen više ne može računati na stabilnu većinu. Tijesni glasovi, tajna glasanja i unutarstranačke podjele znače da bi svaki politički potres mogao biti fatalan. Današnje glasanje o povjerenju, iako možda neće rezultirati neposrednim padom, jasno pokazuje gubitak autoriteta i slabljenje političke kontrole.

Europski parlament se sve više pretvara u bojište, gdje desnica jača, ljevica radikalizira svoje stavove, a centar gubi sposobnost posredovanja.

Predsjednica Komisije između institucija, lobista i realnosti

Von der Leyen često je kritizirana zbog netransparentnog načina rada – osobito u kriznim vremenima, kada je Europska komisija donosila ključne odluke bez šire institucionalne debate. Kritičari tvrde da se oslanjala na uzak krug savjetnika, izbjegavala novinare i marginalizirala sam parlament.

Pfizergate je samo vrh sante leda: simbol narušene komunikacije s građanima i institucijama, ali i podsjetnik na to koliko je labilan odnos između izvršne vlasti EU i demokratske kontrole.

Politički preživjeti – ali po koju cijenu?

Ursula von der Leyen, čak i ako danas preživi glasanje o nepovjerenju, suočava se s mandatom prepunim mina. Gubi povjerenje saveznika, potiče polarizaciju unutar Unije i dovodi u pitanje osnovne vrijednosti na kojima je EU izgrađena – solidarnost, transparentnost i demokratski dijalog.

U njezinom drugom mandatu, ako ga dobije, von der Leyen će morati dokazati da još može voditi Europu u doba neizvjesnosti. No jedno je jasno – politička cijena već sada je visoka, a kraj ove drame još nije ni na vidiku.

Zoran / TV Wien