Nova pandemija u sjeni: Antimikrobna rezistencija prijeti globalnom kolapsu zdravstva i ekonomije

Stručnjaci upozoravaju da bi bakterije otporne na antibiotike mogle postati vodeći uzrok smrti do sredine stoljeća – a svijet još uvijek ne reagira dovoljno ozbiljno.

Dok svijet još pokušava zacijeliti rane izazvane pandemijom COVID-19, klimatskim krizama, ekonomskim previranjima i ratovima, u pozadini se razvija nova prijetnja — tiha, ali sveprisutna. Riječ je o antimikrobnoj rezistenciji (AMR), odnosno otpornosti bakterija na antibiotike, fenomenu koji ne bira ni vrijeme ni mjesto, a koji znanstvenici već sada nazivaju „pandemijom u nastajanju”.

Iako naizgled nevidljiva, ova prijetnja svakodnevno raste, širi se kroz bolnice, poljoprivredu, okoliš i naše prehrambene sustave. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine mogla bi odnijeti više života godišnje nego rak, prometne nesreće i ratovi zajedno.

Gubimo utrku protiv superbakterija

Najnovija analiza Centra za globalni razvoj, uz podršku britanske vlade, donosi alarmantne brojke. Prema njihovim procjenama, AMR bi mogla svake godine odnijeti milijune života i prouzročiti gospodarsku štetu veću od 1,7 bilijuna dolara. Posebno zabrinjava činjenica da bi najrazvijenije zemlje — SAD, Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo — mogle biti među najteže pogođenima.

Istovremeno, dok brojke rastu, političke odluke idu u suprotnom smjeru. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukinulo financiranje ključnog Flemingovog fonda, jednog od glavnih instrumenata borbe protiv AMR-a. SAD planira smanjiti međunarodnu zdravstvenu pomoć za čak 9 milijardi dolara, dok su i Francuska i Njemačka odlučile smanjiti ulaganja u globalne zdravstvene inicijative.

Cijena nečinjenja bit će golema

„Rezovi u sredstvima za borbu protiv antimikrobne otpornosti mogli bi nas gurnuti u najgori mogući scenarij, čak i ako trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni,“ upozorava Anthony McDonnell, vodeći istraživač studije.

Ako se ne poduzmu konkretne mjere, gubici u BDP-u mogli bi biti katastrofalni:

• Kina: preko 720 milijardi dolara godišnje

• SAD: gotovo 300 milijardi dolara

• EU: više od 180 milijardi dolara

• Japan i UK: deseci milijardi dolara gubitaka

Prijetnja koja mijenja zdravstvo iz temelja

Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) procjenjuje da bi broj umrlih zbog AMR-a mogao porasti za 60 posto do 2050. godine. Konkretno, to znači:

• Više od 1,3 milijuna umrlih godišnje u SAD-u

• Gotovo 200.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu

Infekcije koje ne reagiraju na standardne antibiotike sve češće završavaju bolničkim liječenjem. Terapije su dulje, skuplje i često neučinkovite. Samo u SAD-u, godišnji trošak liječenja infekcija otpornih na antibiotike mogao bi narasti s 15,5 milijardi na gotovo 57 milijardi dolara.

Preventiva nije samo humanitarno, već i ekonomski isplativa

Ipak, nije sve izgubljeno. Stručnjaci naglašavaju da se ulaganja u borbu protiv AMR-a mogu višestruko isplatiti. Razvoj novih antibiotika, bolji nadzor nad korištenjem lijekova, kao i pametne zdravstvene politike mogli bi uvelike ublažiti posljedice.

Primjerice:

• Američko gospodarstvo moglo bi godišnje profitirati za 156 milijardi dolara

• Britanski BDP bi se mogao povećati za 12 milijardi dolara

No, kako upozorava dr. Mohsen Naghavi, vodeći epidemiolog IHME-a:

“Ako ne reagiramo sada, lijekovi koji su desetljećima spašavali živote mogli bi postati beskorisni. I najjednostavnije infekcije ponovno bi mogle postati smrtonosne.”

Hoće li svijet opet zakasniti?

Iako britanska vlada tvrdi da je svjesna opasnosti, te da radi na smanjenju upotrebe antibiotika u stočarstvu i potiče razvoj novih lijekova putem tzv. modela pretplate, brojke pokazuju da je tempo promjena prespor i nedovoljno ambiciozan.

Antimikrobna rezistencija nije teorijska prijetnja — to je stvarnost koja već sada ubija, iscrpljuje zdravstvene sustave i guta resurse. Bez globalne koordinacije, snažnih ulaganja i političke volje, suočit ćemo se s krizom koja bi mogla ući u povijest kao katastrofa jednakog ili većeg razmjera od COVID-19 pandemije.

Vrijeme za ignoriranje je isteklo

Pandemije ne dolaze uvijek s velikom bukom. Neke se — poput ove — ‘kuhaju polako’, u tišini bolničkih hodnika, laboratorija i stočnih farmi. Upravo to ih čini još opasnijima. Jer dok ne eksplodiraju, teško ih je shvatiti ozbiljno.

A kad eksplodiraju – možda više nećemo imati lijekove koji bi nas mogli spasiti.

Zoran / TV Wien