Pad cijena nafte: Prijetnje carinama i globalna nervoza pritišću tržište

Cijene nafte nastavile su kliziti u srijedu, dok se na međunarodnim tržištima sve više osjeća nervoza zbog mogućih trgovinskih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Barel na londonskom tržištu spustio se za 43 centa, na 68,16 dolara, dok se na američkom tržištu trgovalo po cijeni od 64,85 dolara – također s padom gotovo istog intenziteta.

Trgovci trenutno s posebnom pažnjom prate rok koji je SAD postavio za postizanje trgovinskog sporazuma s EU-om. Predsjednik Donald Trump najavio je mogućnost uvođenja 30-postotnih carina na europsku robu već početkom kolovoza, ako ne dođe do dogovora. Bruxelles je odgovorio prijetnjom uzvratnih carina na američku robu u vrijednosti od čak 93 milijarde eura, iako Europska komisija naglašava kako je prioritet još uvijek pronalaženje rješenja kroz pregovore.

U isto vrijeme, Trump je objavio dogovor s Japanom koji uključuje 15-postotne carine na japansku robu, no analitičari ističu kako ova vijest nije dovoljno snažna da zaustavi pad cijena nafte.

„Dogovor sa Japanom možda donosi kratkoročni optimizam, ali pritisak zbog neizvjesnih pregovora s EU-om i Kinom ostaje glavni uteg za tržište“, pojašnjava Vandana Hari iz tvrtke Vanda Insights.

Na pad cijena utjecala je i normalizacija isporuka nafte iz Azerbajdžana, nakon što su turske vlasti završile istragu o mogućoj kontaminaciji u luci Ceyhan. Ponovni izvoz nafte putem BTC naftovoda vratio je dodatne količine na tržište, što dodatno povećava ponudu i snižava cijene.

Tržište sada iščekuje nove podatke o zalihama nafte u SAD-u, koje bi Ministarstvo energetike trebalo objaviti tijekom dana. Ti podaci često igraju ključnu ulogu u procjeni potražnje za gorivom, osobito u razdoblju ljetnih putovanja.

Što znači pad cijene nafte?

Pad cijena nafte obično signalizira pad potražnje ili povećanje ponude na tržištu. U ovom slučaju, kombinacija geopolitičkih napetosti, trgovinskih prijetnji i tehničke stabilizacije isporuka stvorila je višak ponude u odnosu na očekivanja potrošnje.

Za potrošače, pad cijene nafte može značiti niže cijene goriva, jeftiniji transport i, posljedično, manji trošak proizvodnje i distribucije robe. No za zemlje izvoznice nafte i njihove proračune to predstavlja ozbiljan izazov – jer manji prihodi od nafte znače manje sredstava za javne financije.

U kontekstu trgovinskih prijetnji, niske cijene također odražavaju manjak povjerenja ulagača u globalni gospodarski rast, što dugoročno može utjecati na investicije, zaposlenost i tržišta kapitala.

OPEC je u utorak objavio da je cijena barela njihove referentne košarice nafte pala za 34 centa, na 70,31 dolar, što dodatno potvrđuje silazni trend.

Zoran / TV Wien