Beč, 29. srpnja 2025. – Austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl‑Reisinger izjavila je u intervjuu za njemački dnevnik Die Welt 26. srpnja da je otvorena za pokretanje nacionalne rasprave o mogućem pristupanju NATO‑u, s obrazloženjem da se sigurnosna situacija u Europi rapidno mijenja nakon ruske agresije na Ukrajinu. Iako trenutno ne postoji parlamentarna niti javna većina za ulazak u NATO, smatra kako bi rasprava mogla biti plodonosna.
Prema njenim riječima, “neutralnost sama po sebi ne štiti”, te da je potrebna jača obrambena sposobnost i dublja sigurnosna partnerstva. “Ne možemo samo sjediti i misliti: ako nikome ne činimo ništa, nitko nam neće naštetiti”, poručila je Meinl‑Reisinger . Istaknula je da je otvorena za javnu raspravu o budućnosti austrijske sigurnosti, čak i bez konkretne podrške u parlamentu i populaciji
Austrija je ustavno neutralna od 1955. godine, te zakonom zabranjuje ulazak u bilo koji vojni savez i stalno stacioniranje stranih trupa na svom teritoriju. Dosadašnje vlade, uključujući kancelara Karla Nehammera, otvoreno odbacuju ideju pristupanja NATO‑u. Nehammer je izjavljivao da Austrija “je bila neutralna, jest neutralna i ostat će neutralna”
Javno mnijenje i politička klima
Istraživanja javnog mnijenja dosljedno pokazuju da je većina Austrijanaca protiv članstva u NATO‑u. Prema anketi Austrijskog društva za europsku politiku (OGfE) iz travnja 2023., 61 % je protiv, 21 % za, dok se 19 % odazvalo neodlučnim odgovorom . Drugo izvješće navodi da 70 % smatra neutralnost “vrlo važnom”, a dodatnih 21 % “prilično važnom” . U parlamentu, samo je NEOS stranka (15 od 183 mjesta) podržala otvoreno pismo pozivajući na reviziju neutralnosti
Zašto sada rasprava?
Promjene su potaknute ulaskom Finske i Švedske u NATO 2023. i 2024. godine te sve većom geopolitičkom neizvjesnošću u Europi. Dok su te zemlje napustile višedesetljetnu neutralnost, Austrija ostaje iznimka u srcu EU‑a, okružena članicama Alijanse
Meinl‑Reisinger smatra da bez obzira na neutralnost, Austrija mora aktivnije sudjelovati u europskoj obrambenoj strategiji, uključujući planove EU‑a za stratešku autonomiju i rearmament te ulaže napore u povećanje obrambene potrošnje na 2 % BDP‑a do 2032. godine
Prepreke za promjenu statusa
Promjena ustavne neutralnosti zahtijevala bi dvije trećine glasova u parlamentu i vjerojatno referendum. Neutralnost je također međunarodna obveza priznana od 64 države potpisnice Državnog ugovora iz 1955., pri čemu je promjena formalnosti složena i pravno upitna
Čak i unutar političke elite, samo su rijetki poput nekadašnjeg ministra obrane Wernera Fasslabenda spremni razmotriti prekid neutralnosti. On je priznao kako bi to zahtijevalo široku parlamentarnu podršku, koja trenutno ne postoji
🕵️ Ključni detalji:
| Stavka | Detalj |
|---|---|
| Izjava | Otvorena rasprava |
| Ustavni okvir | Neutralnost zakonom od 26. listopada 1955. |
| Javnost | ~60–70 % protiv ulaska u NATO |
| Politička podrška | Jedino NEOS otvoreno podržava reviziju |
| Europski kontekst | Finska i Švedska pristupile NATO-u; EU potiče veće obrambene budžete |
| Izazov | Potrebna promjena ustava uz referendum i međunarodne obavijesti |
Austrijska vlada, predvođena vanjskom ministricom Meinl‑Reisinger, otvorila je mogućnost javne debate o NATO‑u, jasno navodeći da ni parlament ni birači trenutačno ne podržavaju članstvo. Međutim, u svjetlu novih europskih sigurnosnih izazova i okruženja koje se brzo mijenja, time se otvara prostor za razmišljanje i ponovnu procjenu uloge neutralnosti u austrijskoj sigurnosnoj politici.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
