Panika diljem Europe, strahuje se od najgorega: ‘Situacija je opasnija nešto što bi trebala biti’

Moćne europske sile gotovo iz prikrajka gledaju što se događa, pogotovo nakon što američki predsjednik Donald Trump najavio sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na kojem bi se trebalo pričati o miru u Ukrajini. Osim europskih zemalja koje nisu dobili svoje mjesto za stolom, nije dobila ni Ukrajina o čijoj se sudbini odlučuje.

Uoči iznenada najavljenog summita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan europski diplomat, koji je želio ostati anoniman jer nije bio ovlašten govoriti javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u povijesti.”

Strah europske diplomacije proizlazi iz činjenice da se malo zna o tome što je Kremlj predložio kako bi se zaustavila borba u Ukrajini. Niti je Kremlj rekao ikakve pojedinosti, niti je američki izaslanik Steve Witkoff također nije rekao ništa nakon sastanka s ruskim čelnikom prošle srijede.

Malo vjerojatni ishod

Nakon što je Witkoff napustio Moskvu, Trump je izjavio “To je vrlo komplicirano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Bit će neke zamjene teritorija, na dobrobit obiju strana”.

Europske zemlje se boje da je “dobrobit obiju strana” vrlo malo vjerojatan ishod. Nema nikakvih naznaka da je Putin odstupio i milimetar od svojih maksimalističkih zahtjeva – bilo teritorijalno, bilo u smislu da Ukrajina ostane vreća za udaranje bez sigurnosnih jamstava i s ograničenjima u veličini i sposobnostima svoje vojske, navodi CNN.

“Nema osjećaja u Parizu, Berlinu ili Londonu da ovoj američkoj administraciji išta znači otimanje tuđeg teritorija, a (Europljani) to smatraju duboko uznemirujućim”, rekao je diplomat.

Zajednička izjava

Sastanak na vrhu SAD-a i Rusije potaknula je Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija i EU da objave zajedničku izjavu u kojoj stoji sljedeće “Ostajemo predani načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Poljska i Finska također su potpisale izjavu.

Iako nije poznato o čemu će se pričati na sastanku Putin i Trump, poznato je kako će Putin zahtijevati da se ukrajinske snage povuku iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže što bi uključivalo gradove Slovjansk, Kramatorsk i Kostjantinivku.

“Trumpova administracija opisala je navodne zahtjeve ruskog predsjednika Vladimira Putina za prekid vatre u Ukrajini na četiri različita načina od 6. kolovoza,” navodi Institut za proučavanje rata (ISW), think-tank sa sjedištem u Washingtonu.

“Prihvaćanje takvog zahtjeva prisililo bi Ukrajinu da napusti svoj ‘pojas tvrđava’, glavnu utvrđenu obrambenu liniju u Donjeckoj oblasti od 2014. godine,” istaknuo je ISW, čime bi se Ukrajina izložila daljnjoj agresiji.

Paralele s Münchenskim sporazumom

Umirovljeni viši časnik australske vojske i vojni strateg Mick Ryan rekao je u nedjelju da “Ukrajina, više nego itko, razumije da bi ustupljeni teritorij potom bio iskorišten kao odskočna daska za buduću rusku agresiju.”

Mnogi vuku paralele s Münchenskim sporazumom između britanskog premijera Nevillea Chamberlaina i Adolfa Hitlera 1938. su upečatljive. Naime, čak i nakon što su nacisti okupirali Čehoslovačku, Chamberlain je tvrdio da ga je Hitler uvjerio s riječima “Ovo je posljednji teritorijalni zahtjev koji imam u Europi.”

U ovom trenutku nije poznato hoće li Putin inzistirati i na tome da Rusija dobije kontrolu nad još dvije ukrajinske oblasti Hersonom i Zaporižjom čiji su glavni gradovi još uvijek u ukrajinskim rukama. Isto tako, ne zna se bi li pristao na zamrzavanje sukoba duž trenutačnih crta bojišnice, koje dijelom prolaze kroz otvorena polja i bile bi teško nadzirane.

Ukrajina ne odustaje

Taakođer je nejasno hoće li Putin zahtijevati da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom – i ako da, što bi mogao ponuditi zauzvrat. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je već istaknuo da ukrajinski ustav zabranjuje odricanje od bilo kojeg dijela teritorija.

“Ukrajinci neće pokloniti svoju zemlju okupatoru. Odgovor na ukrajinsko teritorijalno pitanje već je u ustavu Ukrajine. Nitko neće odstupiti od toga. Ukrajina je spremna na stvarne odluke koje mogu donijeti mir. Sve odluke koje su protiv nas, sve odluke koje su bez Ukrajine, istovremeno su odluke protiv mira”, rekao je Zelenski u videoporuci iz predsjedničkog ureda.

Europski političari pak smatraju da prekid vatre mora biti preduvjet za bilo kakve razgovore o teritoriju. “Trenutna linija dodira trebala bi biti polazišna točka pregovora,” rekli su europski čelnici u subotu dodajući kako moraju postojati “robustna i vjerodostojna sigurnosna jamstva koja će omogućiti Ukrajini učinkovitu obranu svog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti.”

Macron upozoravao godinama

CNN navodi kako iskustvo sugerira da Europljani možda pušu u prazno, unatoč svim pokušajima laskanja Trumpu. “Od njegove inauguracije u siječnju, Europljani su kupili neograničene karte za Trumpov vlak smrti. Ukrcali su se, vezali pojaseve i redovito vrištali od straha, ali nisu sišli,” rekla je Rym Momtaz iz Carnegie Endowment for International Peace, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu. Smatra se kako Europa plaća cijenu toga što nisu razvili strateški identitet neovisan o SAD-u, na što francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorava već osam godina. Europljani su svedeni na moljakanje i nagađanje o tome što bi se moglo odlučiti u njihovoj odsutnosti.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, koja u ponedjeljak saziva sastanak ministara vanjskih poslova EU-a radi rasprave o “ruskoj agresiji na Ukrajinu”, rekla je u nedjelju da “bilo kakav sporazum između SAD-a i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o sigurnosti Ukrajine i cijele Europe.”

Njemački kancelar Friedrich Merz zauzeo je isto stajalište u nedjeljnom intervjuu, rekavši: “Ne možemo prihvatiti da se teritorijalna pitanja između Rusije i Amerike raspravljaju ili čak odlučuju preko glava Europljana i Ukrajinaca. Pretpostavljam da američka vlada na to gleda isto.” Ryan smatra da je europska situacija mnogo opasnija nego što bi trebala biti, jer SAD zapravo nema strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, višestruke promjene smjera i temeljna Trumpova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, navodi.

Dnevno.hr