Sirijske izbjeglice i austrijsko tržište rada: Sabotaža tečajeva jezika ili posljedica frustracije?

Prema nedavno objavljenom izvješću Javne službe za zapošljavanje (AMS), austrijsko društvo suočava se s neugodnim pitanjem: namjerno izbjegavanje polaganja tečajeva njemačkog jezika od strane dijela sirijskih izbjeglica. Rezultati istraživanja otkrili su da neki sudionici „svjesno padaju“ na tečajevima jezika jer im ponuđeni poslovi – najčešće u supermarketima ili na niskokvalificiranim radnim mjestima – ne odgovaraju njihovim stvarnim kvalifikacijama.

Frustracija i demotivacija među visokoobrazovanima

Velik broj ispitanih Sirijaca ima završene fakultete ili iskustvo u medicini, obrazovanju i tehničkim zanimanjima. No, mnogi od njih u Austriji nailaze na zid birokracije: njihova se stručna zanimanja ne priznaju bez dodatnih potvrda i dopunskih ispita, dok AMS u međuvremenu nudi poslove koji ne zahtijevaju visoku kvalifikaciju.

Jedan primjer posebno se ističe – pedijatrica iz Sirije koja je u Turskoj nastavila raditi svoj posao, u Austriji je dobila ponudu da radi kao čistačica. Takve odluke dovode do frustracije, osjećaja besmisla i – kako navodi izvješće – do pasivnog otpora kroz padanje na jezičnim tečajevima.

Johannes Kopf: „Bez jezika nema ni posla“

Na kritike odgovara šef AMS-a Johannes Kopf, ističući kako je „integracija bez jezika nemoguća“. Posebno naglašava primjer liječnika, kojih je više od 200 sirijskih u Austriji, a koji trebaju položiti dopunske ispite na njemačkom jeziku. „Kao pacijent, želio bih biti siguran da liječnik ne pomiješa želudac i crijeva“, rekao je Kopf, naglašavajući važnost preciznog poznavanja jezika.

Ipak, priznao je i da integracija Sirijaca traje dulje nego Afganistanaca, iako potonji često imaju nižu formalnu kvalifikaciju. Razlog leži upravo u „visokim očekivanjima“ Sirijaca i zahtjevima austrijskog sustava za priznavanje diploma.

Tržište rada i brojke nezaposlenosti

Austrijska nezaposlenost u srpnju 2025. porasla je za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 289.968 nezaposlenih. Posebno zabrinjava rast dugotrajne nezaposlenosti (+9,8%) te činjenica da se broj stranih državljana bez posla povećao za 5,3%.

Iako su stvorena nova radna mjesta (procjenjuje se 16.000 više nego prošle godine), očito je da postoji jaz između ponude i potražnje: poslovi koji se nude često ne odgovaraju profilima dostupne radne snage.

Dublja analiza: Zašto dolazi do otpora i kako izbjeći nepotrebno „učenje za ništa“?

Ovaj fenomen ne smije se promatrati jednostrano. S jedne strane, postoje izbjeglice koje doista namjerno izbjegavaju posao, no s druge strane postoje i kvalificirani stručnjaci kojima se nude poslovi daleko ispod njihovih mogućnosti.

Problem nije samo jezik, već i:

• Spor proces priznavanja diploma – mjeseci i godine čekanja obeshrabruju kandidate.

• Ponuda poslova bez perspektive – stalno nuđenje loše plaćenih i niskokvalificiranih poslova vodi u začarani krug frustracije.

• Različit tretman tražitelja posla – dok ljudi s Balkana, koji su često voljni prihvatiti bilo kakav posao, nailaze na odbijenice, dio Sirijaca dobiva posao ali ga svjesno odbija jer smatra da „nije vrijedan truda“.

Kako dalje?

Rješenje se krije u prilagodbi sustava:

• Brže priznavanje stranih kvalifikacija – posebno u medicini i obrazovanju, gdje Austriji nedostaje radne snage.

• Motivacijski programi umjesto prisile – umjesto da se izbjeglice guraju u poslove koje ne žele, sustav bi trebao nuditi jasne razvojne puteve.

• Jednaka pravila za sve – kako za radnike s Balkana, tako i za izbjeglice, jer percepcija „dvostrukih standarda“ stvara dodatne tenzije u društvu.

U konačnici, integracija je dvosmjerna ulica: od izbjeglica se očekuje trud, ali i društvo mora pronaći način da ih uključi na smislen i održiv način.

Zoran / TV Wien