Uništavanje kulturne baštine: više od “individualnog incidenta”?

Nedavni slučaj oštećenja Male Onofrijeve fontane u Dubrovniku od strane indijskog državljanina izazvao je burne reakcije u javnosti. Dok mnogi odmah ističu da je reč o “pojedinačnom incidentu”, pitanje je da li to objašnjenje zaista zadovoljava.

Ponašanje koje dovodi do uništavanja kulturnih spomenika često nije slučajnost. U mnogim slučajevima, motivi uključuju:

• Nepoznavanje ili nepoštovanje lokalnih normi i kulturnih vrednosti – dolazak u grad bez razumevanja značaja lokalne baštine.

• Nedostatak edukacije o očuvanju kulturne baštine – neki posetioci ne shvataju da su spomenici simboli istorije i identiteta zajednice.

• Frustracija ili simbolički čin – iako ređe, određeni incidenti mogu biti izraz lične frustracije, protesta ili neslaganja sa dominantnom kulturom.

Slični incidenti nisu ograničeni na Dubrovnik. Primjeri iz Švicarske, Nemačke, Austrije, Francuske i drugih evropskih zemalja pokazuju da uništavanje ili oštećenje kulturnih dobara ponekad dolazi od turista ili privremenih radnika. To ukazuje da problem nije nacionalnost, već kombinacija individualnog ponašanja i nedostatka sistemske zaštite kulturne baštine.

Ponašanje influencerice na “Kamen Brela”

Sličan slučaj dogodio se i u Brelima ove godine, kada se poznata influencerica popela na Kamen Brela, prirodno zaštićeno područje, unatoč jasnim upozorenjima i znakovima koji zabranjuju penjanje. Tijekom vratolomije da skupi veči broj “lajkova” ( Majmunska posla kako je nazvala video ) , da bi skočila sa borove grane u more i to sa lokacije koja je zaštićena i simbol tog lokaliteta. Na svu sreću nista nije bilo pogubno za bor koji se tamo nalazi . Takvih i sličnih incidenata ima svuda po Europi , nazalost posljedice su nesagledive .

Kako reagirati?

• Veća zaštita i nadzor spomenika – fizička zaštita, video nadzor, edukativni znakovi.

• Edukacija posetilaca i radne snage – informisanje o značaju i pravilnom ponašanju.

• Društvena odgovornost i sankcije – jasno definisane kazne za uništavanje kulturne baštine.

Oštećenje kulturnih dobara nije samo “individualni incident”. Ono je signal da društvo mora balansirati otvorenost prema turizmu i migraciji s edukacijom, zaštitom i poštovanjem kulturnih vrednosti. Ignorisanje ovakvih slučajeva vodi do ponavljanja problema i erozije kulturnog identiteta zajednice.

Kako reagirati?

Uništavanje kulturne baštine nije trivijalno i zahtijeva odlučnu reakciju. Svaka zemlja koja cijeni svoju povijest i identitet mora jasno pokazati da takvo ponašanje neće biti tolerirano. Sljedeće mjere mogu biti učinkovite i proporcionalne:

• Visoke novčane kazne
  Počinitelj mora snositi financijsku odgovornost za štetu koju je prouzročio, ali i dodatne sankcije. Kazna mora biti dovoljno značajna da uništavanje kulturnih dobara postane ekonomski neodrživo i odvraćajuće za druge.

• Kazna zatvora
  U slučaju namjernog ili grubog uništavanja, zatvorska kazna može biti primijenjena u skladu s težinom djela. Time se šalje snažna poruka društvu da takvo ponašanje nije prihvatljivo i da zakoni štite kulturnu baštinu.

• Obavezna edukacija i rad za zajednicu
  Počinitelj može biti uključen u programe edukacije o povijesti i kulturnoj baštini, ili u radne akcije na očuvanju spomenika i muzeja. Ova mjera ne samo da kažnjava, već i potiče svijest o važnosti očuvanja kulturnih dobara.

• Privremena ili trajna zabrana pristupa kulturno zaštićenim zonama
  Osobe koje su pokazale namjernu destruktivnost mogu biti spriječene u pristupu zaštićenim područjima, što štiti lokalnu zajednicu i njezine spomenike.

• Javna osuda i transparentno izvještavanje
  Medijsko izvještavanje o počinjenim kaznama pomaže društvu da vidi da se kulturna baština ozbiljno štiti i da uništavanje nije bez posljedica.

Ove mjere su drastične, proporcionalne i preventivne. One ne samo da kažnjavaju počinitelja, nego i šalju snažan signal da uništavanje kulturne baštine nije prihvatljivo. Kombinacija edukacije, sankcija i javne svijesti dugoročno jača zaštitu kulturnih dobara i očuvanje identiteta zajednice.

Zoran / TV Wien