Jedinstvena europska strategija protiv Moskve: Razotkrivanje Putinovog mirovnog blefa kroz Trumpov savez

BRUSSELS/WASHINGTON – Europski čelnici navodno su učvrstili zajedničku strategiju za suprotstavljanje percipiranoj neiskrenosti Moskve u mirovnim pregovorima, usredotočujući se na proračunati pristup utjecaju na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. Insajderski izvori koje citira Politico otkrivaju da je europski plan oprezno afirmirati i hvaliti Trumpa, ciljajući da on samostalno zaključi da ruski predsjednik Vladimir Putin ne traži istinski mir, čime bi ga prisilio da zauzme oštriji stav prema Kremlju.

Ova strategija “bez gubitka”, prema diplomatima, ovisi o dva moguća ishoda: ili će Trump uspješno posredovati u mirovnom sporazumu s robusnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu – što je dobrodošao razvoj događaja – ili će, vjerojatnije, otkriti Putinove varljive namjere, što će dovesti do jačih međunarodnih sankcija protiv Rusije.

Macron: Putin traži kapitulaciju, a ne mir

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji se prije rata intenzivno angažirao u diplomatskim naporima s Moskvom, sada je među najglasnijim kritičarima Putinove iskrenosti. „Iskreno vjerujem da predsjednik Putin ne želi mir“, izjavio je Macron uoči svog nedavnog posjeta Washingtonu. „Ako želite moje iskreno uvjerenje – ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da.“

Macron je pojasnio: „Ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što nudi.“

Diplomatski krugovi potvrđuju da Putinovi trenutni prijedlozi uključuju zahtjeve za dodatnim ukrajinskim teritorijima, ključnim obrambenim linijama koje omogućuju dublje udare i čvrsto odbacivanje bilo kakve prisutnosti NATO-ovih trupa u Ukrajini nakon sukoba – ključni uvjet za Kijev.

Diplomatska utrka i duboki skepticizam

Uoči potencijalnog summita Rusija-Ukrajina, europski čelnici održali su u utorak hitne konzultacije kako bi uskladili svoje stavove nakon rasprava u Bijeloj kući. Petero diplomata, anonimno govoreći, naznačilo je široki konsenzus s Macronovom perspektivom: duboki skepticizam prema Kremlju, uz uvjerenje da će Washington odlučno djelovati kako bi kaznio Moskvu ako Putin opstruira mirovne napore.

„Jasno je da ako se nađemo u situaciji u kojoj Putin pokaže da ne želi završiti rat, to će prisiliti Trumpa da djeluje i ojača argument za sankcije“, izjavio je jedan europski diplomat. Mnogi vjeruju da je Putin pristao na razgovore s Trumpom tek nakon što je Washington nametnuo visoke carine Indiji zbog kupnje ruske nafte, što sugerira da bi daljnji pritisak na trgovinu s Kinom mogao biti sljedeći logičan korak.

Drugi diplomati otvoreno priznaju da njihova podrška američkoj inicijativi ne proizlazi iz vjerovanja u njezin inherentni uspjeh, već iz njezine korisnosti kao „jasnog testa ruskih namjera“. Nadalje tvrde da će razvoj sigurnosnih jamstava omogućiti Ukrajini da „pregovara s pozicije snage“, dok će sankcije osigurati da Zapad „ima prednost nad Putinom“.

Na sastancima u Washingtonu bili su prisutni ključni čelnici, uključujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, britanskog premijera Keira Starmera, talijansku premijerku Giorgiu Meloni i francuskog predsjednika Macrona. Njihova zajednička misija bila je podržati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u njegovim razgovorima s Trumpom, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik ugostio Putina na Aljasci.

“Vježba Trumpovog upravljanja” i promjena dinamike

Fiona Hill, bivša savjetnica u Trumpovoj administraciji i trenutna analitičarka u Brookings Institutionu, opisala je tekući proces kao kontinuirano balansiranje. “To je stalna vježba Trumpovog upravljanja – za sve, uključujući Putina”, rekla je Hill za Politico. “Mislim da su u ponedjeljak odradili najbolji posao koji se mogao očekivati. Od summita na Aljasci moglo se dobiti samo nešto s čime se može raditi – i čini se da nešto postoji, iako su dojmovi bili loši.”

Nakon sastanaka, zapadni saveznici javno su zahvalili Trumpu i pohvalili njegova uvjeravanja u vezi s američkim sudjelovanjem u sigurnosnim jamstvima Ukrajine. Međutim, iza zatvorenih vrata, fokus je ostao na pripremi novih, strožih sankcija ako Moskva odbije prekinuti neprijateljstva.

Poruke Moskve bile su dvosmislene. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija ne odbacuje pregovore, ali je inzistirao da se summit mora pripremati “korak po korak, od stručne do više razine”. Putin je čak predložio da se održi u Rusiji, prijedlog koji je odmah odbijen.

Njemački dužnosnici upozoravaju da kolebljiv stav Rusije postaje ozbiljan test njihove ozbiljnosti. „Rusija je pristala na bilateralni summit sa Zelenskim… a sada ga drugačije tumače“, primijetio je njemački dužnosnik.

U međuvremenu, EU je organizirala hitne sastanke veleposlanika i ministara vanjskih poslova, a očekuje se i okupljanje vojnih zapovjednika u Washingtonu kako bi se raspravljalo o konkretnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Unatoč rastućem pritisku na Moskvu, zapad je također morao prilagoditi vlastite “crvene linije”. Nakon sastanaka u Washingtonu, EU je navodno ublažila svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora, s ciljem usklađivanja s Trumpovim stavom. “Postojala je nada da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o prekidu vatre. To se nije dogodilo”, primijetio je jedan europski diplomat, dodajući da je unatoč tome sastanak bio “dobar korak prema miru”.

Ključno je da sam Trump sada javno priznaje mogućnost Putinove neiskrenosti. “U sljedećih nekoliko tjedana saznat ćemo sve o predsjedniku Putinu… Moguće je da ne želi sklopiti dogovor”, rekao je Trump za Fox News. “I nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude – bit će to vrlo teška situacija.”

Zoran / TV Wien