Our website use cookies to improve and personalize your experience and to display advertisements(if any). Our website may also include cookies from third parties like Google Adsense, Google Analytics, Youtube. By using the website, you consent to the use of cookies. We have updated our Privacy Policy. Please click on the button to check our Privacy Policy.

Plenković i politika obećanja: Što nas čeka iza paravana ‘stabilnosti’?

Kad premijer Andrej Plenković izjavi da su kritike na novi zakon o nadzoru poruka “gluposti” i da “nema govora o nadzoru građana”, upravo tada vrijedi upaliti alarm. Zašto? Jer povijest njegova mandata pokazuje jednostavno pravilo: kad govori o budućnosti, velika je vjerojatnost da će se dogoditi suprotno od onoga što tvrdi.

Primjeri koji govore sami za sebe

  1. INA “natrag u hrvatske ruke”
    Plenković je 2016. svečano obećao otkup MOL-ovog udjela u INA-i i povratak kompanije pod nacionalni kišobran. Sedam godina kasnije – ništa. Obećanje je postalo simbol nemoći, a ne modernog suverenizma.

  2. Euro i inflacija
    Premijer je tvrdio: “Poskupljenja će biti blaga i jednokratna.” No građani su osjetili najvišu inflaciju u 30 godina. Tehnički, euro nije bio jedini uzrok, ali obećana “stabilnost” pretvorila se u pad standarda.

  3. COVID potvrde i digitalna kontrola
    Plenković je ponavljao da se “nikoga ne prisiljava”, a zatim uveo obavezne digitalne COVID potvrde za javne službe, bez ozbiljne javne rasprave. Sloboda kretanja uvjetovana je QR kodom, a kupljene milijunske doze cjepiva završile su u otpadu.

  4. Ugovori potpisani bez rasprave

  • IHR (WHO): dokument kojim WHO dobiva veće ovlasti u budućim pandemijama.

  • UN Pact of the Future: mehanizam globalnog upravljanja krizama izvan izbornog legitimiteta.

  • Agenda 2030: Plenković se hvali osmom pozicijom Hrvatske, iako se ciljevi oblikuju izvan domaćih institucija.
    Sve to prošlo je bez šire javne rasprave i transparentnosti.

Kad govori o prošlosti, Plenković navodi provjerljive podatke poput rasta BDP-a ili turističkih brojki. No kad priča o budućnosti, gradi vizije koje se rijetko ostvaruju. Pravi cilj ostaje centralizacija moći uz narativ “stabilnosti” i “europskih vrijednosti”.

Njegov stav prema demokraciji najbolje opisuje izjava na pitanje o poništenju izbora u Rumunjskoj: “Oni koji se ne prilagode, teško se mogu nositi s novim demokratskim izazovima.”
Suverenitet? Prepreka. Sloboda govora? Stari koncept. Demokracija se svodi na proceduru prilagodbe, a ne na pluralizam ideja.

Taj mentalni obrazac bio je vidljiv i tijekom pandemije kada je Plenković pred kamerama uputio medijima upute kako izvještavati, obećavši im financijske nagrade iz proračuna. To nije dijalog, nego uvjetovana poslušnost i model kontrole.

Zaključak

Od INA-e do eura, od COVID potvrda do globalnih ugovora – obrazac se ponavlja: ono što danas negira, sutra postaje pravilo.
Kad Plenković kaže da je “glupost” misliti kako novi zakon vodi nadzoru građana, legitimno je zapitati se: koliko puta je javnosti obećao suverenizam, a zapravo potpisao predaju nadležnosti?


Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

By Zoran

Leave a Reply

Related Posts

This website uses cookies. By continuing to use this site, you accept our use of cookies. 

Discover more from TV Wien / TV Beč

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading