Svijet pozorno prati moguće nove poteze u ratu u Ukrajini dok se nagađa o mogućem sastanku predsjednika Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina. Iako još nema službene potvrde takvog susreta, jasno je da obje strane imaju potpuno suprotna očekivanja o uvjetima za prekid rata koji traje od veljače 2022. godine.
Rusija traži da Ukrajina preda Donbas, ostane neutralna, odustane od NATO-a i zabrani stacioniranje zapadnih trupa na svom teritoriju. Moskva ističe da nikakva prisutnost zapadnih snaga ne dolazi u obzir. Sergej Lavrov predlaže model sigurnosnih jamstava u kojem bi jamci bile stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, uz Njemačku i Tursku.
S druge strane, Ukrajina želi članstvo u EU, jače veze sa Zapadom i čvrsta sigurnosna jamstva koja bi spriječila buduće ruske napade. Upravo tu nastaje prijepor – na Zapadu se sve češće spominje ideja međunarodnih snaga za osiguranje mira.
Koalicija voljnih: tko bi poslao vojnike?
Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da oko 30 zemalja sudjeluje u razgovorima o sigurnosnim jamstvima, a dio plana uključuje raspoređivanje međunarodnih snaga u neborbene zone. Britanski ministar obrane John Healey otvoreno je rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno poslati svoje vojnike, kao i Francuska, Belgija te baltičke države Litva i Estonija.
Latvija i Švedska još vagaju svoju odluku, dok Njemačka, Mađarska, Italija i Poljska odbijaju slanje trupa. Nizozemska i Španjolska žele pomoći Ukrajini kroz sigurnosna jamstva i obuku, ali bez izravne vojne prisutnosti.
Kanadski premijer Mark Carney ostavio je otvorenom mogućnost slanja instruktora ili mirovnih snaga, dok je Kina iznenadila najavom da bi poslala mirovne trupe, ali samo pod mandatom UN-a.
Hrvatska ostaje po strani?
Hrvatska je članica EU-a i NATO-a, no unatoč tome nema odluke o uključivanju hrvatskih vojnika u bilo kakvu misiju u Ukrajini.
Zbog toga su opet zaiskrile tenzije između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Milanović upozorava da „Hrvatska nije ovlaštena gurati svoje vojnike u rat u Ukrajini“, dok Plenković tvrdi da su te izjave manipulacija te da „Vlada nije donijela nikakvu odluku o slanju hrvatskih vojnika“.
Globalni rizik i neizvjesnost
Rastuće tenzije i razilaženje u stavovima pokazuju koliko je situacija složena. Zapadne zemlje žele osigurati Ukrajinu bez izravnog ulaska u rat s Rusijom, dok Moskva prijeti daljnjom eskalacijom ako vidi strane vojnike na ukrajinskom tlu.
U međuvremenu, sudbina rata i eventualni mirovni pregovori i dalje ovise o dogovoru Zelenskog i Putina te hoće li svjetske sile pronaći kompromisni model sigurnosnih jamstava.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
