Kancelar Stocker obećava rješavanje problema “austrijske doplate” i razlika u cijenama hrane u EU usred bitke s inflacijom

Beč, Austrija – Kancelar Christian Stocker pokrenuo je žestoku kampanju protiv onoga što naziva “austrijskom doplatom” na cijene hrane, obećavajući da će se snažno zalagati za zabranu razlika u cijenama prehrambenih proizvoda u državama članicama na razini cijele Europske unije. Objava, dana tijekom intervjua u emisiji “Morgejournal” Ö1 u petak, signalizira novi front u austrijskoj borbi protiv uporne inflacije, koja i dalje pritiska kućne proračune.

Stocker, istaknuta osoba u Austrijskoj narodnoj stranci (ÖVP), nije štedio riječi izražavajući svoje nezadovoljstvo trenutnom situacijom. “Nisam spreman prihvatiti da potrošači u Austriji plaćaju više nego u drugim zemljama EU”, izjavio je, ponavljajući čvrst stav vlade. Njegov primarni cilj je jasan: “ukinuti austrijsku dodatnu naknadu zabranom”. Kancelar je napomenuo da slična razmatranja već kruže u krugovima EU i namjerava “snažno podržati ovo što je prije moguće” kako bi se donijele konkretne promjene.

Postanak „austrijske doplate“ i njezine šire implikacije

Koncept „austrijske doplate“ odnosi se na uočeni fenomen gdje su određene robe, posebno prehrambeni proizvodi, znatno skuplje u Austriji u usporedbi sa susjednim zemljama EU, čak i kada se uzmu u obzir razlike u PDV-u ili troškovima distribucije. Ova razlika dugo je bila predmet spora za austrijske potrošače i zagovaračke skupine, koji tvrde da predstavlja nepravedan teret.

Iz stručne perspektive, nekoliko čimbenika doprinosi takvim razlikama u cijenama unutar naizgled ujedinjenog jedinstvenog tržišta. To uključuje:

Veličina tržišta i konkurencija: Austrija, sa svojim relativno manjim tržištem u usporedbi s Njemačkom ili Francuskom, može imati manje konkurentan maloprodajni krajolik. Manji broj glavnih igrača može dovesti do manje agresivnih strategija određivanja cijena.
Struktura opskrbnog lanca i logistika: Troškovi povezani s prijevozom, skladištenjem i distribucijom mogu varirati. Planinski teren, na primjer, može povećati logističke troškove.
Nacionalni propisi i standardi: Dok EU usklađuje mnoge standarde, specifični nacionalni propisi o radu, zaštiti okoliša ili pakiranju mogu povećati operativne troškove za proizvođače i trgovce.
Strategije robnih marki i kupovna moć: Proizvođači često koriste diferencirane strategije određivanja cijena na temelju percipirane kupovne moći i spremnosti potrošača na plaćanje na različitim tržištima. U zemljama s višim prosječnim prihodima, robne marke mogu odrediti više cijene.
Fluktuacije tečaja (manje relevantne unutar eurozone, ali utječu na prekograničnu trgovinu izvan eurozone): Iako nisu izravno primjenjive za zemlje eurozone poput Austrije, povijesne razlike u tečaju prije uvođenja eura ili trenutne fluktuacije sa susjedima izvan eurozone mogle su uspostaviti cjenovne osnove koje traju.
“Otočne cijene”: U nekim slučajevima, dobavljači bi mogli tretirati manja nacionalna tržišta kao zasebne “otoke”, primjenjujući različite modele određivanja cijena koji nisu uvijek usklađeni s ukupnom dinamikom tržišta EU.

Prijedlog kancelara Stockera da se zabrane takve razlike u cijenama na razini EU vrlo je ambiciozan. To bi zahtijevalo značajan pravni i politički napor, potencijalno dovodeći u pitanje sama načela slobodnog tržišnog gospodarstva koja omogućuju diferencijaciju cijena na temelju ponude, potražnje i konkurentskih strategija unutar regulatornog okvira. Stručnjaci sugeriraju da, iako je namjera zaštite potrošača pohvalna, praktična provedba zabrane cijena na razini cijele EU mogla bi se suočiti s velikim preprekama, što bi potencijalno moglo dovesti do neželjenih posljedica poput smanjene dostupnosti određenih proizvoda, gušenja inovacija među trgovcima ili čak usklađivanja cijena na nižim tržištima.

Inflacijski pritisci i predložena rješenja

Stockerov snažan stav dolazi usred “nezadovoljavajuće, previsoke” inflacije diljem Austrije. Najnoviji podaci pokazuju da, iako su se stope inflacije počele hladiti s vrhunaca, one ostaju tvrdoglavo povišene, posebno u sektorima ključnim za svakodnevni život. Stocker je identificirao cijene hrane i energije kao ključne pokretače, što vrši ogroman pritisak na austrijska kućanstva. Ova pitanja predviđena su za sveobuhvatnu raspravu na vladinom povlačenju sljedeći tjedan, gdje se očekuje predstavljanje konkretnih mjera.

Kancelar je priznao višestruku prirodu trenutnih inflacijskih pritisaka. Osim specifične “austrijske dodatne pristojbe” na hranu, globalni čimbenici poput rata u Ukrajini (koji utječe na cijene energije i roba), dugotrajni poremećaji u lancu opskrbe zbog pandemije i snažna potrošačka potražnja pridonijeli su uzlaznoj spirali cijena. Na domaćem tržištu, pritisci na plaće i troškovi stanovanja dodatno pogoršavaju izazov.

Skepticizam prema smanjenju PDV-a i paketu poticaja

Jedna često raspravljana mjera za ublažavanje rastućih troškova hrane :

Riječ je o smanjenju poreza na dodanu vrijednost (PDV) na osnovne prehrambene proizvode. Međutim, ministar financija Stocker izrazio je znatnu skepsu prema ovom pristupu. Pozivajući se na “iskustvo u inozemstvu”, smatrao je “vrlo sumnjivim” da bi smanjenje PDV-a zaista rezultiralo nižim cijenama za potrošače.

Ekonomske analize često podupiru ovaj oprez. Stopa “prenosa” poreznih promjena na potrošačke cijene nije uvijek 100%. Trgovci na malo, suočeni s vlastitim rastućim troškovima ulaganja (energija, plaće, logistika), mogli bi apsorbirati dio ili cijelo smanjenje PDV-a kao povećane profitne marže, umjesto da punu korist prenesu na potrošača, posebno na tržištima s manje intenzivnom konkurencijom ili neelastičnom potražnjom za osnovnim dobrima. Ovaj fenomen doista je uočen u raznim zemljama koje su eksperimentirale s privremenim smanjenjem PDV-a tijekom inflacijskih razdoblja. Dok je Stocker izjavio: “Radi se o svemu”, njegove rezerve naglašavaju složenost osiguravanja da mjere politike izravno koriste namijenjenima primateljima.

Umjesto toga, očekuje se da će vlada na povlačenju odobriti širi “paket poticaja” usmjeren na poticanje gospodarstva i podršku kućanstvima. Iako detalji ostaju tajni, ministar financija (Stocker također drži ovaj portfelj, pojašnjavajući svoju visoku vladinu ulogu) naznačio je da će “svi morati doprinijeti”. To sugerira potencijalne pregovore i podijeljenu odgovornost među ekonomskim akterima.

Međutim, kancelar je brzo odbacio određene zahtjeve, poput onih oporbene stranke Neos, za povećanje plaća u javnom sektoru ili prilagodbu mirovina ispod inflacije. Ponovio je da će paket biti fiskalno odgovoran, navodeći: “Nećemo moći prekomjerno trošiti, ali će biti moguće osigurati poticaje.” Točan izvor financiranja ovog paketa nije otkriven, ali on podrazumijeva pažljivo balansiranje između pružanja pomoći i održavanja proračunske discipline usred tekućih ekonomskih neizvjesnosti. Mogući putevi mogli bi uključivati ​​preraspodjelu postojećih sredstava, korištenje neočekivano većih poreznih prihoda ili ciljanu deficitarnu potrošnju za kritična ulaganja.

Ekonomisti se općenito slažu da rješavanje inflacije zahtijeva višestruki pristup, kombinirajući monetarnu politiku (Europske središnje banke) s ciljanim fiskalnim mjerama. Iako je fokus kancelara Stockera na konkurenciju i pravednost cijena pohvalan, stručnjaci upozoravaju da bi izravne zabrane cijena unutar jedinstvenog tržišta EU mogle biti pune pravnih izazova i ekonomskih poremećaja.

„Težnja za osiguranjem poštenih cijena za austrijske potrošače je razumljiva, ali izravno miješanje u tržišne mehanizme poput zabrane cijena na razini cijele EU moglo bi biti mač s dvije oštrice“, kaže dr. Elena Richter, viša ekonomistica specijalizirana za europska tržišta. „To riskira potkopavanje samih načela jedinstvenog tržišta, što potencijalno može dovesti do složenih problema provedbe, mjera odmazde ili čak nenamjernog povećanja cijena u nekim regijama ako dobavljači kompenziraju izgubljene marže. Učinkovitiji pristup mogao bi biti u jačanju provedbe zakona o tržišnom natjecanju, promicanju veće transparentnosti tržišta i rigoroznom istraživanju nepoštenih trgovačkih praksi.“

Udruge trgovaca, iako općenito oklijevaju komentirati vladine prijedloge prije službenih objava, vjerojatno će izraziti zabrinutost zbog izvedivosti i utjecaja takve zabrane na njihove operativne modele i profitabilnost. S druge strane, skupine za zaštitu potrošača vjerojatno bi pozdravile svaku mjeru usmjerenu na smanjenje troškova za potrošače, ali bi također naglasile potrebu za snažnom provedbom i praćenjem kako bi se osigurala stvarna korist za potrošače.

Hrabra izjava kancelara Stockera označava značajnu političku inicijativu koja će nesumnjivo privući pozornost i unutar Austrije i diljem Europske unije. Njegova odlučnost da se uhvati u koštac s “austrijskim dodatnim porezom” i bori protiv inflacije naglašava rastući politički imperativ izravnog rješavanja problema troškova života. Međutim, put do postizanja tih ciljeva prepun je ekonomskih, pravnih i političkih složenosti, što zahtijeva pažljivu navigaciju i potencijalno inovativna rješenja koja poštuju složenu dinamiku jedinstvenog tržišta EU. Predstojeće povlačenje vlade bit će ključno u određivanju specifičnog smjera austrijske strategije borbe protiv inflacije.

Zoran / TV Wien