Sjećanje na 9/11: Dan koji je promijenio sigurnost, slobodu i povjerenje u institucije

Dana 11. rujna 2001. godine svijet je stao. Četiri oteta putnička zrakoplova pretvorena su u oružje masovnog uništenja u najstrašnijem terorističkom napadu u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Gotovo 3000 ljudi izgubilo je život, a milijuni diljem svijeta pratili su u prijenosu uživo urušavanje njujorških „Blizanaca“, simbola američke moći i globalizacije.

Dan koji je promijenio povijest

Jutro tog utorka izgledalo je obično, sve dok se u 8:46 prvi avion nije zabio u Sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra. U početku se mislilo da je riječ o nesreći, no samo 17 minuta kasnije drugi avion je pogodio Južni toranj i postalo je jasno da je riječ o planiranom napadu.

Treći avion udario je u Pentagon, srce američke vojske, dok se četvrti, nakon otpora putnika, srušio u polje u Pennsylvaniji. U svega nekoliko sati promijenio se tijek svjetske povijesti – oba tornja WTC-a urušila su se, New York je bio paraliziran, a cijeli svijet u šoku.

Rat protiv terora i globalne posljedice

Američki predsjednik George W. Bush ubrzo je objavio „rat protiv terora“. Već u listopadu 2001. SAD i saveznici izvršili su invaziju na Afganistan s ciljem rušenja talibanskog režima i hvatanja Osame bin Ladena. Rat, koji je trebao trajati nekoliko mjeseci, protegnuo se na dva desetljeća i završio tek 2021. povlačenjem američkih vojnika i povratkom talibana na vlast.

Dvije godine kasnije Washington je poveo i invaziju na Irak, pravdajući akciju tvrdnjama da Saddam Hussein posjeduje oružje za masovno uništenje i da je povezan s Al Kaidom. Nijedna tvrdnja nikada nije dokazana, što je ozbiljno narušilo američku vjerodostojnost. Invazija je destabilizirala cijeli Bliski istok, stvorila prostor za nove terorističke skupine i odnijela stotine tisuća života.

Društvo pod nadzorom

Napadi su donijeli novi sigurnosni poredak. Usvojen je Patriot Act, zakon koji je omogućio masovni nadzor građana, praćenje komunikacija i pritvaranje osumnjičenih bez sudskog procesa. Guantanamo je postao sinonim za mučenje i pravnu sivu zonu, a dronovi su pretvoreni u oružje dalekosežnog nadzora i ciljanih likvidacija.

Iako su vlasti tvrdile da su te mjere nužne za zaštitu građana, one su otvorile ozbiljna pitanja o granici između slobode i sigurnosti. Američko društvo našlo se u svojevrsnom paradoksu demokracije – država koja je simbol slobode, sve više je u svakodnevnom životu ličila na nadzorno društvo.

Nepovjerenje i teorije zavjere

Gotovo od prvih dana pojavile su se teorije zavjere – od tvrdnji da su neboderi srušeni kontroliranim eksplozijama, do optužbi da je američka vlada svjesno dopustila napade. Iako je službeno izvješće Komisije za 11. rujna pobilo većinu tih tvrdnji, nepovjerenje u institucije je raslo.

Istraživanja pokazuju da značajan broj Amerikanaca i danas vjeruje da vlada nije rekla cijelu istinu. Taj trend nepovjerenja prelijeva se i globalno, hraneći populizam i radikalne pokrete.

Nezacijeljene rane i neodržana suđenja

Osama bin Laden ubijen je 2011. u Pakistanu u akciji američkih specijalaca, no za mnoge obitelji žrtava pravda još uvijek nije zadovoljena. Suđenje petorici osumnjičenih, uključujući Khalida Sheikha Mohammeda, neprekidno se odgađa, a slučaj se vodi na vojnom sudu u Guantanamu.

Takvi zastoji bacaju dodatnu sjenu na američki pravosudni sustav i otvaraju pitanje može li se ikada postići potpuna pravda za 9/11.

Svijet poslije 9/11

Posljedice tog dana i danas su opipljive: od sigurnosnih kontrola na aerodromima i ograničavanja privatnosti, do geopolitičkih sukoba koji i dalje oblikuju odnose između Zapada i islamskog svijeta.

No možda najdublja promjena jest ona društvena – sve veće podjele u samim Sjedinjenim Državama. Demokracija opterećena nadzorom, ratovima i nepovjerenjem u institucije postala je plodno tlo za populizam i političku polarizaciju, koja se prelila i na Europu.

Kako je to sažeo politolog Francis Fukuyama, koji je početkom 90-ih objavio „Kraj povijesti“ proglasivši pobjedu liberalne demokracije – 9/11 ga je natjerao da napiše nastavak i prizna da je pogriješio. Povijest se nije završila, nego je dobila novo, turbulentno poglavlje.

Zoran / TV Wien