Pariz, Francuska – Nekada su Grčka i Italija bile sinonim za ranjiva europska gospodarstva, s visokim prinosima na obveznice koji su jasno ukazivali na nepovjerenje investitora. Međutim, danas se fokus zabrinutosti preusmjerio na Francusku. Državne financije, koje se najsporije oporavljaju od pandemijskog prekomjernog trošenja, i rastuća politička nestabilnost čine Francusku novom problematičnom točkom kontinenta.
Prema pisanju SkyNewsa, situacija je dosegnula točku gdje Francuska trenutačno plaća više kamate na svoje dugove nego Grčka, što je jasan znak opadajućeg povjerenja investitora u sposobnost Pariza da upravlja svojim financijama.
Srž problema: Prekomjerna potrošnja i spor oporavak
Srž problema leži u stanju francuskih državnih financija. Proračunski manjak Francuske među najvećima je među razvijenim zemljama, a povratak na održivu razinu potrošnje nakon pandemije COVID-19 ide izuzetno sporo. I dok su sve države trošile prekomjerno tijekom pandemije, Francuska je među onima koje se najsporije vraćaju na fiskalno održivu putanju.
Francuska ima najveću razinu državne potrošnje u odnosu na BDP među razvijenim državama. Više puta su predlagani planovi štednje i rezovi, ali su gotovo svi povučeni zbog snažnog otpora političara i javnosti. Čak i minimalni najavljeni rezovi izazvali su veliko političko negodovanje, što dodatno komplicira napore za fiskalnom konsolidacijom.
Politička nestabilnost i pad produktivnosti
Ovo financijsko breme izravno je povezano s dubokom političkom nestabilnošću. Jedan za drugim, francuski premijeri podnose ostavke zbog poraza u parlamentu, često zbog prijedloga zakona koji se odnose na smanjenje potrošnje ili reforme. Situacija u kojoj se vlada suočava s konstantnim odbijanjem zakonskih prijedloga u parlamentu iz godine u godinu samo produbljuje krizu povjerenja.
No, problem nije samo u političkom otporu na smanjenje troškova. Sve veće pogoršanje javnih financija povezano je i s alarmantnim padom produktivnosti, koja je nekad bila jedna od francuskih prednosti. Iako su Francuzi tradicionalno radili kraće sate, godinama su ostvarivali visok učinak. Međutim, u posljednje vrijeme taj je učinak počeo opadati. Manja produktivnost znači i manje prihoda od poreza za državu, što dodatno pogoršava deficitarnu spiralu.
Upozorenja iz vrha vlasti
Sve to je dovelo do ozbiljnih upozorenja na mogući financijski slom, čak i iz najviših redova vlasti. Premijer François Bayrou javno je pozvao na oprez, podsjećajući na britanski proračunski debakl iz 2022. i slučaj tadašnje premijerke Liz Truss. “Pazite se tržišta,” poručio je. “Nikad ne znate koliko ste blizu krize.”
Dok se Europska unija bori s brojnim izazovima, financijska i politička nestabilnost u Francuskoj predstavlja značajan rizik ne samo za vlastitu budućnost, već i za stabilnost cijele eurozone. Pitanje je hoće li francuska politička elita pronaći konsenzus za hitne reforme prije nego što upozorenja postanu stvarnost.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
