1100 godina od krunidbe kralja Tomislava: Znanstveni skup u Beču povezao povijest i identitet

Beč, 20. rujna 2025. – U srcu austrijske metropole, na adresi Rathausstrasse 15, održan je svečani znanstveni skup pod naslovom „1100 godina od krunidbe Tomislava za hrvatskog kralja – začetak hrvatske državnosti“. Bio je to događaj koji je okupio povjesničare, znanstvenike i intelektualce iz Hrvatske i dijaspore, ali i brojne članove hrvatske zajednice u Austriji, željne prisustvovati obilježavanju jedne od najvažnijih obljetnica u nacionalnoj povijesti.

Organizatori – Hrvatska akademska zajednica – Austrija i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zagreb – stavili su pred sebe ambiciozan cilj: ne samo podsjetiti na prijelomni trenutak iz 925. godine, kada je knez Tomislav postao prvi hrvatski kralj, nego i potaknuti novu raspravu o njegovu značenju za današnju Hrvatsku i hrvatski narod u svijetu. Skup je održan pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, što je dodatno naglasilo njegovu važnost.

Povijesni trenutak koji traje 1100 godina

Tomislavova krunidba nije tek udaljeni događaj iz ranog srednjeg vijeka. Ona označava prvi ulazak Hrvatske u krug europskih kraljevstava i potvrđuje njezinu sposobnost da u složenim geopolitičkim odnosima tog doba zauzme mjesto priznate i samostalne države.

Između Franačkog Carstva, Bizanta i Papinstva, mlada hrvatska kraljevina pronašla je prostor za političko i vojno djelovanje. Papa Ivan X. Tomislava je u svom pismu titulirao rex Croatorum, čime je simbolički i pravno potvrđen njegov status vladara, a time i samostalnost Hrvatske. Upravo u tom kontekstu skup u Beču podsjetio je da se korijeni hrvatske državnosti protežu više od jednog tisućljeća unazad.

Znanstveni glasovi o kralju Tomislavu

Skup je otvoren pozdravnim riječima prof. dr. sc. Mislava Grgića i predsjednika Hrvatske akademske zajednice – Austrija Marijana Kalapurića, koji su naglasili da obilježavanje 1100 godina nije samo akademska rasprava, nego i čin kolektivnog pamćenja. Sudionicima se obratio i opunomoćenik hrvatskog ministra Josp Špoljarić, naglašavajući važnost očuvanja kulturne i povijesne baštine te jačanja hrvatskog identiteta kroz edukaciju i umjetnost.

Uslijedio je niz izlaganja uglednih stručnjaka:

• Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez govorio je o geostrateškom položaju Hrvatske u doba Tomislava, naglašavajući odnose s Mađarima i Bugarima te snagu vojske kojom je prvi hrvatski kralj učvrstio vlast.

• Dr. sc. Alojz Jembrih predstavio je temu „Rex Croatorum i papa Ivan X.“, podsjećajući na Splitske crkvene sabore i važnost povratka dalmatinskih biskupa pod okrilje Rima. U drugom je izlaganju analizirao Vitezovićevu Kroniku iz 1696. i način na koji je kasnija historiografija oblikovala sliku o Tomislavovu vremenu.

• Marijan Kalapurić, MBA, ujedno jedan od organizatora, govorio je o krunidbi 925. godine kao prijelomnici u povijesti – trenutku kada se oblikovala sinteza slavenskih i romanskih čimbenika na hrvatskom prostoru.

• Dr. sc. Mario Jareb podsjetio je na slavnu proslavu tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine, koja je, premda oblikovana tadašnjim shvaćanjima, imala snažan utjecaj na jačanje nacionalnog identiteta.

• Prof. dr. sc. Darko Vitek predstavio je istraživanje o granicama hrvatske državnosti kroz rad Franje Račkog i njegovu analizu Srijema u ranom srednjem vijeku.

• Mr. sc. Antonio Bosio obradio je proglašenje Karlovca slobodnim kraljevskim gradom, naglašavajući šire procese u razvoju hrvatske državnosti u kasnijim stoljećima.

Ono što je posebno obilježilo skup bila je činjenica da su se povijesne teme tumačile ne samo u akademskom kontekstu, već i kroz prizmu suvremenih pitanja – od održavanja identiteta u dijaspori do uloge povijesnog pamćenja u oblikovanju današnjeg društva.

Simbolika koja nadilazi stoljeća

Atmosfera u dvorani u Beču bila je prožeta ponosom i svečanošću. Sudionici su se složili da Tomislavova krunidba nije samo daleka povijesna činjenica, nego i živi simbol hrvatskog identiteta.

„Obilježavanje ovakvih obljetnica pomaže nam da shvatimo da hrvatska državnost nije proizvod 20. stoljeća, već da ima duboke korijene u srednjem vijeku“, naglasio je jedan od sudionika.

Krunidba 925. godine podsjeća da Hrvatska već tada bila priznata država u europskom okviru, a to nasljeđe oblikovalo je i kasnije stoljeće borbe za slobodu i samostalnost.

Most između domovine i dijaspore

Skup u Beču pokazao je koliko je važno da hrvatska zajednica u inozemstvu njeguje kulturnu i povijesnu baštinu. Upravo su Hrvatska akademska zajednica – Austrija i brojni članovi dijaspore dokazali da i daleko od domovine postoji snažna potreba za očuvanjem identiteta.

Beč je tako postao mjesto na kojem se spojila znanost, povijest i zajedništvo, potvrđujući da hrvatska državnost nije samo stvar prošlosti, već i inspiracija za budućnost.

Znanstveni skup o 1100 godina od krunidbe kralja Tomislava u Beču bio je više od akademskog događaja. Bio je to susret s poviješću, prilika za nova tumačenja, ali i podsjetnik da su vrijednosti slobode, državnosti i zajedništva utkane u samo tkivo hrvatskog naroda.

Tomislav, prvi hrvatski kralj, i nakon jedanaest stoljeća ostaje trajni simbol snage, legitimiteta i nacionalnog ponosa.

Zoran / TV Wien