U posljednjim tjednima NATO je suočen s izazovom koji bi mogao odrediti sigurnosnu arhitekturu Europe u idućim mjesecima – sve učestalijim ruskim povredama zračnog prostora saveza. I dok pojedine članice otvoreno najavljuju mogućnost obaranja ruskih borbenih zrakoplova, NATO i dalje pokazuje suzdržanost. Ključno pitanje glasi: gdje je granica između odvraćanja i opasne eskalacije?
Najnoviji incident u Estoniji
U petak je zabilježen najprovokativniji incident do sada: tri ruska MiG-31 povrijedila su estonski zračni prostor i zadržala se unutar njega punih 12 minuta. Presreli su ih NATO-ovi borbeni avioni, uključujući talijanske F-35, koji sudjeluju u misiji zračnog nadzora Baltika.
Ovo nije izoliran slučaj. Ranije ovog mjeseca ruski dronovi narušili su poljski zračni prostor, a poljski F-16 i nizozemski F-35 oborili su najmanje tri letjelice.
NATO-ovo službeno stajalište
“Rusija ne bi trebala sumnjati: NATO i saveznici će, u skladu s međunarodnim pravom, upotrijebiti sva potrebna vojna i nevojna sredstva za obranu”, stoji u izjavi veleposlanika NATO-a.
No, dok Moskva tvrdi da nije počinila nikakav prekršaj, u samom savezu vlada napetost oko pitanja kako odgovoriti na ovakve provokacije – obaranjem ili nastavkom politike suzdržanosti.
Pravila angažmana: tajna, ali ključna
Pravila angažmana NATO-a klasificirana su i definiraju što vojska smije učiniti u određenim situacijama. O njima odlučuje Sjevernoatlantsko vijeće (NAC), dok ih provodi vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu (SACEUR).
Kako objašnjava bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu:
“Za NATO je glavna politička smjernica to da je obrambeni savez čiji je cilj odvratiti agresiju i spriječiti sukob, a ako u tome ne uspije – obraniti se i pobijediti.”
Nacionalne odluke i rizik eskalacije
Važno je naglasiti da NATO-ova pravila ne ograničavaju nacionalne vojske kada djeluju na vlastitom teritoriju. Primjerice, Litva je upravo donijela nova pravila koja omogućuju bržu reakciju na upade, dok je Rumunjska aktivirala Vrhovno obrambeno vijeće radi definiranja odgovora na ruske dronove.
Međutim, svaka jednostrana odluka nosi rizik eskalacije. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je:
“Spremni smo oboriti prijetnje, ali moramo biti sigurni da nećemo ostati sami. Potreban je konsenzus među saveznicima.”
Zašto NATO još nije oborio ruske avione?
Politički i vojni razlozi prevladali su nad instinktom za brzim odgovorom.
Nije otkrivena neposredna prijetnja – kako je izjavio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Pitanje pogreške – prema bivšem zapovjedniku estonskih zračnih snaga Jaaku Tarienu, u mirnodopskim uvjetima sila se ne koristi odmah, jer upadi mogu biti i posljedica navigacijskih pogrešaka.
Rizik od eskalacije – kako navodi ukrajinski analitičar Mikola Bielieskov, saveznici ne žele riskirati “treći svjetski rat” zbog incidenta koji se može riješiti diplomatskim putem.
Povijesni presedan: Turska 2015.
Posljednji put kada je članica NATO-a oborila ruski borbeni zrakoplov bio je 2015. godine, kada je Turska srušila Suhoj-24M zbog 17 sekundi povrede zračnog prostora. Odluka je tada donesena na nacionalnoj razini, a NATO je naknadno dao političku potporu.
Rezultat: Rusija je uvela ekonomske sankcije, ali povrede turskog zračnog prostora naglo su prestale.
Članak 4. – Preventivni mehanizam
Članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora predviđa konzultacije među članicama kada se smatra da je teritorijalni integritet ili sigurnost ugrožena. Ne podrazumijeva automatsku vojnu akciju, nego koordinaciju i razmjenu informacija.
Time se želi spriječiti jednostrano djelovanje i osigurati jedinstvo saveza prije nego što se donese odluka o eventualnoj aktivaciji članka 5., koji znači kolektivnu obranu.
Što dalje?
Unutar saveza već se raspravlja o mogućem pooštravanju pravila angažmana. Češki predsjednik Petr Pavel poručio je da je nužno razmotriti “i obaranje ruskih zrakoplova” kao opciju.
Američki predsjednik kratko je odgovorio na pitanje može li NATO oboriti ruski zrakoplov:
“Da, vjerujem.”
Za sada, međutim, prevladava strategija balansiranja između pokazivanja odlučnosti i izbjegavanja direktnog sukoba. No, kako povrede postaju učestalije, sve je jasnije da će NATO uskoro morati donijeti odluku koja bi mogla obilježiti cijelo desetljeće sigurnosne politike u Europi.
Zoran / TV Wien
Discover more from TV Wien / TV Beč
Subscribe to get the latest posts sent to your email.
